Analiza kretanja deviznog kursa u poslednjih pet godina
SEMINARSKI RAD
Tema: ANALIZA KRETANJA DEVIZNOG KURSA RSD-
EUR U POSLEDNJIH 5 GODINA
Student:
Mentor:
Novi Sad, 2015 godine.
SADRŽAJ
UVOD………………………………………………………………………………………………………………………………1
DEVIZNI KURS……………………………………………………………………………………………….………………..2
VALUTA U SRBIJI……………………………………………………………………………………………………………..3
KRETANJE DEVIZNOG KURSA U REPUBLICI SRBIJI……………………….…………………………………..4
ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………………………………………………..9
LITERATURA……………………………………………………………………………………………………………………10

DEVIZNI KURS
Kao što je već napomenuto u uvodu ekonomisti razlikuju dve vrste deviznog kursa, nominalni i
realni. Nominalni devizni kurs može da se izrazi na dva načina. Ako devizni kurs definišemo kao
broj jedinica domaće valute koji je potreban za kupovinu jedinice strane valute onda je npr. u
Srbiji devizni kurs evra (115:1). Devizni kurs evra može biti utvrđen i kao odnos (1:115) ukoliko
izražava broj jedinica strane valute koja se može kupiti za jednu jedinicu domaće valute.
Ako se u režimu fleksibilnog deviznog kursa, devizni kurs promeni tako da je za jedan euro
potrebno dati manje dinara – npr. 100 dinara, takva promena poznata je pod nazivom apresijacija
valute. Dinar je u tom slučaju apresirao odosno povećao svoju vrednost u odnosu na euro, jer je
sada sa manjim brojem dinara mogućce kupiti 1 euro. Ukoliko se devizni kurs poveća sa 115 na
130 dinara za 1 euro, takva promena se naziva depresijacija valute i ona ukazuje na slabljenje
vrednosti dinara, odosno na njegovu depresijaciju.
Realni devizni kurs je relativna cena dobara dveju zemalja, tj. pokazatelj kako se mogu
razmenjivati robe I usluge jedne zemlje za robu I usluge druge zemlje. U tom smislu, realni
devizni kurs se može identifikovati sa odnosima razmene. Realni I nominalni devizni kurs su
međusobno blisko povezani.
Obračun realnog deviznog kursa može se izvršiti na osnovu sledeće formule:
Realni devizni kurs=nominalni devizni kurs x (svetska cena / domaća cena)
Realni devizni kurs predstavlja odnos stranih i domaćih cena iskazanih u istoj valuti ( u našem
slučaju – dinarima) I izražava konkurentnost neke zemlje u međunarodnoj razmeni. Pad realnog
deviznog kursa znači da domaća dobra postaju relativno skuplja u odnosu na strana, što izaziva
slabljenje konkurentnosti domaće zemlje i preusmeravanja potrošnje ka inostranim dobrima i
uslugama.
U skladu sa teorijom pariteta kupovnih snaga, koja po mišljenju ekonomista najbolje opisuje
određivanje nivoa deviznog kursa na dugi rok, nominalni devizni kurs između dve zemlje mora
da reflektuje različite nivoe cena u tim zemljama, prema ovoj teoriji, razlike u stopama inflacije
su glavni uzroci promena nominalnih deviznih kurseva. Ukoliko neka zemlja ima višu stopu
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti