UVOD
Jedna od funkcija državne vlasti koja autoritetom države primijenjuje pravo na konkretne
slučajeve, odnosno u konkretnim sporovima utvrđuje šta je pravo, jeste pravosuđe. Često se
pravosuđe izjednačava samo sa sudovima i njihovom funkcijom. Ipak su sudovi najvažniji dio
pravosudnog sistema, pravosuđe u širem smislu, osim sudova obuhvata i tužilaštva, advokaturu i
sudsku upravu. U pojam pravosuđa ponekad se uključuju i institucije ombudsmena i javnih
pravobravilaštva. Svi ovi organi su funkcionalno povezani i zato se govori o pravosudnom
sistemu. Ustavni položaj i ovlaštenja svakog od ovih organa bitno se razlikuju.
U radu će biti detaljnije opisana sama funkcija, te položaj sudova i pravosudnih institucija na
nivou Bosne i Hercegovine.
4
2. SUDSTVO
2.1. Funkcija i ustavni položaj sudova
Sudovima se povjerava ostvarivanje sudske vlasti u sistemu podjele vlasti na zakonodavnu,
izrnšnu i sudsku. Sudovi su bliži izvršnoj vlasti prema svojoj prirodi, jer neposredno primjenjuju
zakone i druge propise. Postoje bitne razlike između izvršne i sudske vlasti. Sudovi djeluju samo
u slučaju kada nastane spor. Zadatak im je, kao neutralnom arbitru da utvrde činjenično stanje u
konkretnom slučaju i da odluče koji će se propisi na to stanje primijeniti. Istina koja se utvrdi
pred sudom smatra se konačnom istinom.
Odluke suda ne podliježu kontroli bilo koje druge vlasti, a sudovi kontrolišu akte i zakonodavne i
izvršne vlasti. Sa oog stanovišta uloga sudova je nezamjenjiva u ostvarivanju demokratskog
principa vladavine prava, odnosno pravne drđave. Posebno je značajna uloga sudova u zaštiti
individualnih sloboda i prava čovjeka. Sudovi uvijek djeluju na inicijativu stranaka. Izvršna vlast
djeluje prema vlastitoj inicijativi i njeno angažovanie nije vezano za postojanje spora o pravu.
Najviši principi sudova su nezavisnost i nepristrasnost a izvršna vlast je pod kontrolom
parlamenta i pod velikim uticajem političkih stranaka
1
.
Sudovi stiču pravo da kontrolišu i zakonodavnu vlast putem ustavnosudskuh sporova ali i
izvršnu vlast putem upravog spora. Sudovi imaju pravo da rješavaju sporove o sukobu
nadležnosti između pojedinih državnih organa. Zakonodavna vlast utiče na sudsku donošenjem
zakona koje će primijenjivati sudovi.
S druge strane, izvršna vlast osigurava provođenje sudskih odluka. Da bi se osiguralo da pri
izboru sudija budu. poštovani principi moralne podobnosti i visoke stručnosti, imenovanja sudija
potvrđuje parlament ili prijedloge priprema posebno nezavisno tijelo visokog ugleda regrutovano
iz samog pravosuđa. U našoj zemlji, ovo tijelo, koje se naziva visoko sudsko vijeće,
postupnosamostalno imenuje i razrješava sudije. Najbitnije je da se postupkom izbora sudija
osigura potpuna nezavisnost suda i sudija, da ne budu podložni različitim pritiscima i posebno
uticaju promjena u izbornim rezultatima.
1
Trnka, K. (2006), Ustavno pravo, Fakultet za javnu upravu, Sarajevo, str 341.
5
-
Načelo zbornosti suđenja
-
Načelo učešća građana u suđenju
-
Načelo javnosti suđenja
2.2.1. Načelo nezavisnog suda
Ovo načelo znači slobodu suda da bez uticaja i pristanka izvršne ili zakonodavne vlasti donese
sudsku odluku. Sud mora osigurati da se prema stranama u postupku postupa na isti nepristrasan
način i sa poštovanjem. U postupku, sud je vezan samo ustavom i zakonom i ne može se ponašati
arbitražno, niti se smije voditi političkom oportunitetom. Zbog ovoga se u demokratskim
društvima visoko vrjednuje uloga suda dok sudije uživaju veliki društveni ugled. Ovo postaje
element političke kulture i tradicije. Ovaj princip dobija punu snagu u kombinaciji sa drugim
načelima kao što su načelo stalnosti, odgovarajuća materijalna sigurnost koja odgovara značaju i
ugledu ove funkcije i koja treba da omogući da se sudovi zaštite od korupcije, zatim, načelo
imuniteta, izbjegavanje sukoba interesa i drugo.
2
Ustav naše zemlje izričito ne propisuje ni ovaj niti druge principe. Propisujući da je Bosna i
Hercegovina demokratska država koja funkcioniše na principima vladavine prava i slobodnih
demokratskih izbora, podrazumijeva se prihvatanje najviših međunarodnih demokratskih i
pravnih standarda i u ovoj oblasti. Ustavi entiteta prihvataju najveći broj ovih principa. Tako
Ustav Federacije propisuje u članu IV-C.4 da je sudska vlast samostalna i nezavisna od izvršne i
zakonodavne vlasti Federacije.
2.2.2. Načelo stalnosti sudijske funkcije
2
Trnka, K. (2006), Ustavno pravo, Fakultet za javnu upravu, Sarajevo,
str. 343.
7
