Trzište osiguranja u Srbiji
Visoka poslovna škola strukovnih studija
Čačak
SEMINARSKI RAD
PREDMET
:
Monetarne i javne finansije
TEMA
:
“Tržiste osiguranja u Srbiji”
Profesor: STUDENT
:
Novović dr Milan Peković Uglješa 111-116
Pa
ge
1
Pa
ge
1
Trziste osiguranja u Srbiji
Sombor 2016
Sadržaj
............................................................................................
1. U Srbiji nije razvijeno dobrovoljno zdravstevno osiguranje..................- 3 -
1.1. I drzava da podstakne zivotno osiguranje................................- 4 -
2.Sektor osiguranja u Srbiji: rast premija od 2,4%.....................................- 6 -
3. Tržište osiguranja u Srbiji stabilno, ali nerazvijeno...............................- 8 -
4. Pad ukupne premije u 2008/2009pokazuju trend rasta osim ukupne
premije i kapitala......................................................................................- 12 -
5. Aktivnosti na ublazavanju efekata prelivanja krize..............................- 13 -
5.1. Usaglasavanje regulative iz oblasti osiguranja sa evropskim....- 14 -
zakonodavstvom.......................................................................................- 14 -
6. Zakon o obaveznom osiguranju u saobracaju......................................- 15 -
6.1. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju i
podzakonski akti....................................................................................... - 15 -
...................................................................................
...................................................................................

Pa
ge
1
Pa
ge
1
Trziste osiguranja u Srbiji
~ Danasnja kriza je kriza likvidnosti, transformisana u krizu solvetnosti…i
kriza poverenja zato je kljucno
POVERENJE.
1. U Srbiji nije razvijeno dobrovoljno zdravstevno osiguranje
Glavni razlozi zbog cega u Srbiji nije razvijeno dobrovoljno
zdravstveno osiguranje su sto gradjani imaju naviku da se oslanjaju na
drzavu i losa ekonomska situacija, ocenjeno na formu o dobrovoljnom
zdravstvenom osiguranju. Osiguravajuce kuce odavno su pokrenule pro-
grame privatnog zdravstvenog osiguranja, a gradjnjanima se i preko Zavoda
za zdravstvo osiguranje pruza mogucnost da doplate usluge mimo re-
dovnog, obaveznog, sistema zdravstene zastine, istaknuto je na skupu Do-
brovoljno zdravstveno osiguranje u Srbiji, mogucnosti razvoja. Strucnjaci
su istakli da medju gradjanima postoji vidno interesovanje za dodatne us-
luge, ali da taj segment osiguranja u Srbiji nije dovoljno razvijen.
Glavni razlozi zbog cega u Srbiji nije razvijeno dobrovoljno
zdravstveno osiguranje su sto gradjani imaju nviku da se oslanjaju na
drzavu i losa ekonomsaka situacija, rekla je pomocnica ministara zdravlja
Zorica Pavlovic.Ona je naglasilada je dodatni problem sto se za zdarvstveno
osiguranje odvaja nedovoljno novca, a podaci iz 2008. pokazuju da je
ogranicena mogucnost idvajanja vece svote novca na nacionalnom nivou.
Ucesnici Foruma su raspravljali o mogucnostima podsticanja razvoja
dobrovoljnog osiguranja, ponudi osiguravajucih kuca, privatnih klinika i
banja, ulozi drzave posticanju razvoja dobrovoljnog osigurana i
iskustvima u drugim zemljama.
(Michael Robrerts – 27. 10. 2010.)
1.1. I drzava da podstakne zivotno osiguranje
Kad bi građani Srbije polovinu ili bar četvrtinu novca koje godišnje
potroše na duvan i alkohol uplatili na ime životnog osiguranja, dočekali bi
mnogo lepšu i sigurniju starost. Ipak, i dalje se odlučuju da samo desetak
Pa
ge
1
Pa
ge
1
Trziste osiguranja u Srbiji
evra po glavi stanovnika potroše na životno osiguranje, dok Rumuni uplate
dva puta više, Hrvati osam, a Slovenci 30 puta. Državne penzije već sada
nisu dovoljne za pristojan život, a teško da će narednih godina biti bolje.
Zbog toga se životno osiguranje nameće kao dugoročno rešenje finansijskih
problema u starosti, ali i kao vid zaštite porodice u slučaju smrti. Međutim,
očigledno je da građani Srbije toga nisu svesni, jer samo 1,3 odsto za-
poslenih uplaćuje životno i privatno penzijsko osiguranje.
– Čekanjem nekih boljih vremena i višeg standarda da bi se počelo sa
dugoročnim finansijskim planiranjem, gubi se dragoceno vreme koje je
izuzetno značajno za akumulaciju potrebnih sredstava. Podatak da se po
glavi stanovnika godišnje na alkohol i cigarete potroši više od 80 evra, u
odnosu na desetak evra za životno osiguranje, govori da nije reč samo o
niskom životnom standardu, već o prioritetima u životu, o svesti šta je
potrebno uraditi da bismo imali udobnu starost ili zaštitili porodicu. Tu svest
nisu imali ni građani u drugim evropskim zemljama, ali su je države pod-
stakle poreskim olakšicama za one koji uplate životno osiguranje. Srbija to
još nije prepoznala, pa je oko 95 odsto štednje građana u bankama, a samo
dva odsto kod životnih osiguranja, dok je u EU taj odnos 35 prema 21 odsto
– kaže Zoran Višnjić, generalni direktor i predsednik Upravnog odbora
Unika osiguranja.
Građani Srbije, prema njegovim rečima, imaju odličnu ponudu živ-
otnih osiguranja koja ne zaostaje za onom u EU, jer su na tržištu prisutne oz-
biljne i stabilne kuće koje prenose znanja iz drugih zemalja. Industrija osigu-
ranja u Srbiji se pokazala kao stabilna grana u godinama krize, a Višnjić
kaže da se konzervativnim investiranjem prikupljenog novca građana i kapi-
tala kompanije obezbeđuje zagarantovani prinos za građane koji kupe polisu
životnog osiguranja, što nije slučaj kod nekih drugih vidova ulaganja, gde
rizik snosi sam građanin. Pre nekog vremena osiguravajuće kuće ponudile su
program Vladi Srbije koji bi mogao da narednih godina drastično poveća
broj građana koji uplaćuje životno osiguranje. Kao ključno su ocenili
povraćaj dela plaćenog poreza građanima, kao vid dodatne stimulacije.
– Od većeg odvajanja za životna osiguranja korist bi imali svi. Građani bi
spoznali značaj štednje, dobili bi mogućnost dugoročnog ulaganja i dodatne
prihode u starosti. Vlada bi prodajom dugoročnih obveznica osiguravajućim
kućama obezbedila nove, domaće izvore sredstava, kao, na primer, za finan-
siranje infrastrukturnih projekata, umesto da se zadužuje spolja, a isto tako
bi smanjila pritisak na istrošene državne penzione fondove. Takođe, indus-
trija osiguranja bi povećala broj zaposlenih i dobila mogućnost da bude

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti