Univerzitet u Novom Sadu

Filozofski fakultet

Odsek za  Pedagogiju

Razlozi konzumiranja alkohola učenika završnih razreda srednje škole u 

slobodno vreme

  

Pedagogija slobodnog vremena

Nastavnik:                                                                                                     Studenti:

Prof. dr Radovan Grandić                                                 Barać Đurađ 080001/2013

  

Novi Sad, 2017.

background image

4

2. Vršnjaci i slobodno vreme mladih

Kod dece i mladih poseban značaj imaju pojedinci i grupe sa kojima stupaju u  interakciju i 

sa kojima uspostavljaju određene odnose. Slobodno vreme predstavlja važan prostor i okvir 

vršnjačkog delovanja i  bitan deo života mladih gde  taj faktor igra ulogu u njihovom socijalnom 

razvoju.   Ovde je fenomem ravnopravnost kod vršnjaka za razliku od roditelja i nastavnika. 

Među vršnjacima mladi dobijaju afirmaciju onih kojima su slični, i vezuju se za njih takoreći 

pripremajući se za buduće emocionalne veze sa socijalnom grupom. Osnovno shvatanje bitnosti 

vršnjaka   u   socijalnom   razvoju,   Pijaže   ukazuje   na   značaj   interakcije   među   vršnjacima.   Rot 

vršnjačku grupu definiše kao posebnu grupu gde članovi međusobno emocionalno su povezani. 

Najvažnija vršnjačka grupa prema njemu je adolescentna. To su vršnjačke grupe gde dominira 

osećaj simpatije, te zajednička iskustva na temelju zajedničkih aktivnosti. (Grandić, Letić, 2008).

 

Karakteristike vršnjačkih adolescentnih grupa su (Grandić, Letić, 2008): 

Postojanje zajedničkih aktivnosti koje se odnose na način korišćenja slobodnog vremena i 

razgovor  o društvenim problemima.

Adolescentna grupa kao mesto za zadovoljavanje određenih potreba i želja.

Adolescentne grupe se formiraju na osnovu uzajamne privlačnosti članova. 

Nema  formalizovane hijerarhije moći.

Postojanje konformizma sa normama grupe kao i antikonformizma u odnosu na norme 

odraslih.

Uticaj vršnjaka na mlade dolazi do izražaja u neformalnim grupama gde mladi se udružuju i oko 

kojih   se   okupljaju.   Učešće   u   tim   grupama   više   je   određeno   blizinom   i   slučajem.   Prema 

određenim   istraživanjima   grupna   solidarnost   je   najveća   oko   dvanaeste   godine.   U   periodu 

puberteta   i   prelaska   u   srednju   školu   dolazi   do   razrušavanja   ranijih   neformalnih   sistema   i 

uspostavljanja novih. Taj period osnivanja prijateljskih grupa označava njihovo prijateljstvo u 

mnogome   regulisano   određenim   idealima   i   principima.   Taj   period   označava   njihov   odlazak 

klubove, diskoteke, kafiće, pozorišta, bioskope. Obično razlozi okupljanja mladih su Težnja za 

druženjem kroz igru, traženje odgovora na probleme života i neki opšti zajednički protest protiv 

5

roditelja   i   škole   kao   i   protiv   društva   ili   beg   od   neposredne   kontrole   porodice.   Neformalno 

okupljanje mladih predstavlja poseban oblik, dobrovoljno izabranog i spontanog ponašanja gde 

se   ispoljavaju   potrebe   i   interesovanja   koje   mogu   da   ispolje   i   ostvare   u   okviru   predstojećih 

organizovanih olbika društvenog života. (Grandić, Letić, 2008).

Formalnih sistemi mladih su raznovrsne omladinske organizacije sa različitim programima i 

sadržajima. Njihovo okupljanje može da se karakteriše kroz tri načina a to su: Organizacije, 

Ustanove i klubovi kao i službe koje imaju uslužnu funkciju prema mladima. Uglavnom mladi se 

obično   okupljaju     u   grupe   radi   provođenja   slobodnog   vremena   sa   onima   koji   imaju   slične 

afinitete kao i oni. Na njihov socijalni razvoj  utiču  mnogi faktori koji omogućuju da ostvare 

svoja interesovanja (Grandić, Letić, 2008).

S  obzirom   na  problem   ovog   rada  ovde   ćemo   se  osvrnuti   na  problematiku   alkoholizma  kod 

mladih kao i uzroke koji izazivaju alkoholizam kod mladih. Slobodno vreme kao i vršnjaci igraju 

veliku ulogu u ovom procesu.  

3. Pojam i opšte karakteristike alkoholizma

      

Reč alkohol ( 

al-kohl

 ) je arapskog porekla i znači „vrlo fin prašak“ Alkohol je star koliko i 

ljudski rod, te su do sada   o njemu i njegovim štetnim posledicama napisane strane i strane. 

Štetna dejstva alkohola poznata su od davnina. Problem alkoholizma prvi je počeo proučavati 

Magnus Hos. Alkoholizam je raširen u svim slojevima društva i svim uzrasnim kategorijama. 

Alkoholičarima se obično smatraju osobe koje su zavisne od alkohola i kod kojih se osećaju 

posledice   kako   na   fizičkom   tako   i   na   psihičkom   nivou.   Alkoholizam   se   tretira   kao   bolest 

zavisnosti ali i kao društvena patološka pojava (Grandić, 2007). 

     Mnoge zablude vezane za dejstvo alkoholnih pića ukorenjene su u narodu kao recimo da je 

alkohol   lek,   da   zagreva   organizam,   da   je   hranljiv,   da   izaziva   pojačano   samopouzdanje.

 

alkoholizmu kao o bolesti prvi put se piše još davne 1778 godine. To je bolest savremenog 

društva,   treća   po   učestalosti,   odmah   iza   oboljenja   srca   i   malignih   tumora. 

Medicinska definicija određuje alkoholizam kao hroničnu   progresivnu   bolest   koju   karakteriše 

želja za pijenjem alkoholnih pića, a u cilju postizanja subjektivnog stanja zadovoljstva. Naime, 

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti