VISOKA ŠKOLA „CEPS – CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE“ KISELJAK
SEMINARSKI RAD
„KOMPARATIVNA ANALIZA
TRŽIŠTA RADA MAKEDONIJE I
BiH“
Predmet: Gospodarstvo
Mentor:
Kandidat:
Prof. dr. Haris Šarganović
Kiseljak, 2017. godine
SADRŽAJ
1.
UVOD
..........................................................................................................................................3
2. Tržište rada i indeks konkurentnosti u zemljama Zapadnog Balkana.........................................4
3. Tržište rada u BiH........................................................................................................................5
4. Tržište rada u Makedoniji.......................................................................................................... 10
5. Komparativna analiza tržišta rada u Makedoniji i BiH ...........................................................13
6. ZAKLJUČAK
.......................................................................................................................... 15
7. LITERATURA
.........................................................................................................................16
2
2. Tržište rada i indeks konkurentnosti u zemljama Zapadnog Balkana
Nakon globalne recesije, svjetsku ekonomiju karakteriše visok nivo nezaposlenosti, slabiji rast
produktivnosti, te prigušeni ekonomski rast koji i dalje može biti opterećen raznim
neizvjesnostima, kao što su geopolitičke tenzije, cijene energenata i promjena kursa valuta.
Prema globalnom indeksu konkurentnosti 2015-2016. godine, zemlje u regionu imale su blagu
promjenu ranga u odnosu na 2014. godinu. Najviše je napredovala Slovenija koja se sa 70.
popela na 59. mjesto, Hrvatska i Srbija su zadržale prošlogodišnje pozicije, a Crna Gora je sa 67.
pala na 70. mjesto. Bosna i Hercegovina prošle godine nije bila na listi Svjetskog ekonomskog
foruma zbog nekonzistentnosti i nepouzdanosti podataka. Ove godine BiH je zauzela 111. mjesto
sa ocjenom 3,7 (maksimalna ocjena je 7, a minimalna 1).
Od sedam zemalja u okruženju, Bosna i
Hercegovina je pozicionirana na posljednjem mjestu.
Grafikon 3: Globalni indeks konkurentnosti 2015-2016. godine
2
Ipak, posljednjih godina otvarene su brojne mogućnosti za kompanije u BiH da poboljšaju svoju
konkurentnost, kao što su: sticanje potrebnih inputa, znanja, tehnologije, sirovina i sredstava s
2
Federalni zavod za programiranje razvoja, Konkurentnost 2015-2016., Bosna i Hercegovina
4
bilo kojeg mjesta, međusobno povezivanje sa stranim partnerima, promocija na međunarodnom
tržištu i slično.
Međutim, ako tržište rada i bosanskohercegovačke kompanije žele da budu konkurentne i igraju
značajnu ulogu na međunarodnom tržištu i tržištu EU hitno je potrebno da se prilagode na
globalne izazove i prihvate
trenutna načela i načine poslovanja koji su na snazi u evropskim i
svjetskim kompanija i da koriste intenzivnije poslovne mogućnosti koje donosi globalizacija.
3. Tržište rada u BiH
Kada je tržište rada u Bosni i Hercegovini u pitanju, jedan od ključnih problema javlja se kao
nedostatak veze sa obrazovnim sistemom. U BiH ne postoji efikasna komunikacija i adekvatni
mehanizmi koji bi proslijeđivali informacije sa tržišta rada o ponudi i potražnji radne snage onim
strukturama u sistemu koje su odgovorne za kreiranje plitike obrazovanja.
Kao posljedica toga evidentno je da obrazovni sistem svaku godinu pravi istu grešku, po
automatizmu proizvodi one kadrove koji se, zbpg toga što za njima ne postoji potreba na tržištu
rada, proslijeđuju na zavode za zapošljavanje.
Obrazovni sistem u BiH pravi male pomake u prilagođavanju potrebama tržišta, a rezultat toga je
izdvajanje velikih financijskih sredstava iz budžeta države za obrazovanje bez ekvivalentnih
rezultata u kvaliteti kadrova koje proizvode ovaj sistem. Ovo se dalje prenosi i na tržište rada, pa
time i na ekonomiju i razvoj BiH uopšte, smanjujući konkurentnost i izvoz
bosanskohercegovačkih preduzeća, pa time siromaši i društvo u cjelini. Srednje stručne škole i
visokoškolske ustanove u BiH svoje upisne politike prilagođavaju više vlastitim resursima i
interesu studenata, nego tržištu rada u BiH i kvaliteti.
Dokaz za to je nizak kvalitet obrazovanja, visoka nezaposlenost i deficit određenih profila
kadrova. S druge strane, obrazovni sistem u BiH je skup i ne odgovara zahtjevima postojećeg
tržišta rada i bazin je na nastavi bez praktične nastave što uzrokuje nedovoljnu osposobljenost
mladih za savremene uslove rada, odnosno nedostatak znanja i vještina potrebnih za tržište rada.
5
