FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE

SEMINARSKI RAD

ULOGA SVJETSKE BANKE U ZEMLJAMA U 

RAZVOJU

STUDENT:

   MENTOR:

  

Banja Luka, 2016

SADRŽAJ:

1. UVOD

 

                                                                                                                                                        

 

 3  

2. UTICAJ MEĐUNARODNIH FINANSIJSKIH ORGANIZACIJA NA RAZVOJ

 

                                       

 

 4  

3. SVJETSKA BANKA

 

                                                                                                                                   

 

 6  

1.1 ZNAČAJ SVJETSKE BANKE

6

2.1 ZAJMOVI, PROJEKTI SVJETSKE BANKE

8

3.1 GRUPACIJE SVJETSKE BANKE

10

4. ULOGA SVJESTKE BANKE U BIH

 

                                                                                                        

 

 12

   

5. ZAKLJUČAK

 

                                                                                                                                            

 

 15

   

6. LITERATURA

 

                                                                                                                                          

 

 16

   

background image

2. UTICAJ

 

MEĐUNARODNIH

 

FINANSIJSKIH 

ORGANIZACIJA NA RAZVOJ

Međunarodne   finansijske   organizacije   osnivaju   se   međunarodnim   ugovorom   ili 

sporazumom većeg ili manjeg broja savrmenih zemalja, s ciljem rješavanja razvojnih, 

stabilizacionih,   finansijskih,   monetarnih   i   drugih   sličnih   problema   zemalja   članica. 

Potreba osnivanja međunarodnih i regionalnih finansijskih instituacija, koje će uticati na 

međunarodni monetarni i finansijski sistem, na promet proizvoda, usluga i kapitala, a 

naročito na sistem i tehniku međunarodnog platnog prometa, i brži razvoj zemalja u 

razvoju, posebno se nametnula poslije Drugog svjetskog rata od 1945. godine pa do 

danas, u svijetu su osnovane brojne finansijske instituacije, i to monetarne instituacije i 

kreditne institucije.

2

Uprkos   činjenici   da   su   od   1945.   godine   do   danas,   u   svijetu   osnovane   brojne 

međunarodne   finasijske   instituacije,   čiji   je   najvažniji   zadatak   brži   razvoj   zemalja 

članica,   odnosno   međunarodne   ekonomije,   kao   najizrazitijeg   primjera   globalne 

uslovljenosti   svijeta,   ostvareni   stepen   razvoja   svjetske   privrede   nije   u   skladu   sa 

očekivanjima, Svjetska privreda je i dalje opterećena problemima, kao što su:

nedovoljan rast proizvodnje i međunarodne trgovine;

izrazita recesija, koja je uslovila porast nezaposlenosti, kako u nerazvijenim, 

tako još više u zemljama u razvoju;

spor rast svjetske trgovine;

kriza dugova zemalja u razvoju;

dominacija fluktuirajućih kurseva i relativno visokih kamatnih stopa.

Solidarnost je bitna odlika međunarodnih finansijskih instituacija.

Ona   se   može   izraziti   u   okviru   finansijskih   priloga,   čime   zemlje   članice   pokazuju 

spremnost   da   prebace   sredstva   nekoj   od   instituacija,   koja   ih   pritom   redistribuira. 

Finansijski prilozi su izraz političke podrške: parlamentarne debate zemalja članica su 

često   uslov   za   to.   Na   taj   način   se   osigurava   podrška   javnim   instituacijama   država 

članica. U cilju efikasnog funkcionisanja instituacija, politička spremnost zemalja da 

2

 Klincov, R., 

Međunarodna ekonomija i finansije, 

Banja Luka, 2010, str. 266

učestvuju u njima na bazi uzajamnog povjerenja na duži period je bitnija od samog 

iznosa finasnijskih sredstava.

Da bi finansijske intitucije bile u stanju da nezavisno funkcionišu, neophodno je da 

imaju   sopstvene   izvore   prihoda.   Većina   međunarodnih   finansijskih   organizacija 

ostvaruje profit. Najveći broj instituacija uspio je da stvori značajna sopstvena sredstva, 

jačajući sopstvene pozicije u odnosu na zemlje članice.

Važan faktor za uspjeh međunarodnih finansijskih institucija imaju procedure u kojima 

glasovi zavise od ekonomske i finansijske uloge pojedinih zemalja. Glasanje je često 

povezano sa finansijskim prilogom, tako da zemlje sa najvećom ekonomskom snagom, 

koje   daju   i   najznačajnije   finansijske   priloge,   imaju   veća   prava   u   politici   određene 

institucije. Primat na svjetskom tržištu imaju SAD, koje u najvećoj mjeri ulažu svoja 

sredstva i ostvaruju najveći profit.

3

Što se tiče samih finansijskih institucija, možemo slobodno reći da  

najveći značaj u 

međunarodnim   finansijama   imaju   MFF   i   Svjetska   banka(IBRD   i   IDA).

  MMF 

predstavlja   glavnu   međunarodnu   finansijsku   instituciju   za   obezbjeđivanje 

platnobilansne   podrške   državama   članicama,   dok   je   Svjetska   banka   osnovana   za 

dugoročno finansiranje ekonomskog razvoja nedovoljno razvijenih zemalja. Između ove 

dvije institucije postoje bitne razlike.

Tabela 1. Osnovne razlike između MMF-a i Svjetske banke

MMF

SVJETSKA BANKA

Karakter

Monetarna instituacija

Razvoja instituacija

Funkcije

Stabilizacija monetarnog sistema 

i finansiranje privremenih 

deficita platnog bilansa

Unaprijeđenje i finansiranje 

ekonomskog razvoja

Period

Kratkoročni

Dugoročni

Izvori finansiranja

Zvanične rezerve i sostvena 

valuta zemlje članice

Zajmovi na međunarodnom 

tržištu kapitala

Odobrenje kredita

Svim članicama

Zemljama u razvoju

Period vraćanja duga

3 do 5 godina, ponekad i 10

15 do 20 godina (40 godina za 

Međunarodno udruženje za 

razvoj

3

 Klincov, R., 

Međunarodna ekonomija i finansije, 

Banja Luka, 2010, str. 267

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti