Izveštaj o globalnoj konkurentnosti
Megatrend univerzitet
Fakultet za poslovnu ekonomiju
Valjevo
seminarski rad
tema:
Izveštaj o globalnoj konkurentnosti
(2010-2011)
studentkinje: profesorka:
Jovana Jakovljević Aleksandra Tošović
Stevanović
Tamara Branković
1
Valjevo
Decembar 2012
Sadržaj
Uvod................................................................................................
.............-3-
Dvanaest stubova
konkurentnosti.............................................................-4-
Prvih deset
zemalja.....................................................................................-7-
Evropa............................................................................................
..............-8-
Izveštaj o konkurentnosti
Srbije...............................................................-9-
Zaključak.......................................................................................
............-11-
2

dugoročni prosperitet. Ovakvi izveštaji služe kao kritika ili podsećanje
koliko je značajno uzeti u obzir posledice sadašnjih akcija za budući
prosperitet zasnovan na održivom rastu.
Konkurentnost se može definisati kao skup institucija, politike i
faktora koji određuju nivo produktivnosti zemlje. Konkurentnije privrede
su u stanju da ostvare veći nivo prihoda za svoje građane. Nivo
produktivnosti određuje stope prinosa dobijenih
investiranjem u privredu. Stope prinosa su osnovni pokretači stopa rasta
privrede.
Dvanaest stubova konkurentnosti
4
Razumevanje faktora koji stoje iza produktivnosti i konkurentnosti
je okupiralo umove mnogih ekonomiste stotinama godina. Adam Smit je
bio fokusiran na specijalizaciju i podelu rada. Neoklasičari su naglasak
stavili na ulaganja, fizički kapital i infrastrukturu, a od skoro i na kamatu,
na ostale mehanizme (obrazovanje, obuka, tehnološki napredak,
makroekonomska stabilnost, dobro upravljanje, sofisticiranost firmi i
edikasnost tržišta).
Prvi stub: Institucije
Institucionalno okruženje predstavlja određeni pravni i adminstrativni
okvir u kome pojedinci, firme i vlada svoje aktivnosti usmeravaju ka
generisanju prihoda i bogatstva u zemlji. Kvalitet institucija ima veliki
uticaj na konkurentnost i rast privrede, utiče na odluke o investiranju i
proizvodnji. Kvalitet ima značajnu ulogu u načinu na koji društvo
distribuira, koristi i snosi troškove razvojnih strategija i politike. Kako bi se
steklo poverenje u nacionalnom poslovnom okruženju potrebno je
pravilno upravljati javnim finansijama.
Drugi stub: Infrastruktura
Obimna i efikasna infrastruktura je od velikog značaja za obezbeđivanje
efikasnog funkcionisana privrede. Predstavlja važan faktor koji određuje
lokaciju ekonomskih aktivnosti, vrsta aktivnosti ili sektora koji se mogu
razviti u određenoj ekonomiji. Dobro razvijenija infrastruktura umanjuje
efekat distance između regiona, integriše nacionalno tržište i povezuje
siromašnija tržišta u drugim zemljama i regionima. Kvalitet i obim
infrastrukturne mreže ima veliki uticaj na ekonomski rast, nejednakost
prihoda i siromaštvo. Dobro razvijen transport i komunikacione mreže
pomažu da se pristupi manje razvijenijim zajednicama koje se bave
važnijim ekonomskim akivnostima i uslugama.
Treći stub: Makroekonomski ambijent
Stabilnost makrekonomskog ambijenta je od velike važnosti za poslovanje i
za konkurentnost zemlje. Sama makroekonomska stabilnost ne može da
poveća produktivnost nacije, ali makroekonomski neredi mogu da štete
ekonomiji.
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti