7. MOTORI   SA  UNUTRAŠNJIM  

SAGORIJEVANJEM

(MOTORI  SUS)

7.1 ISTORIJSKI  RAZVOJ  MOTORA  SUS

             Motor je mašina (agregat) koji pretvara bilo koji oblik energije u mehanički rad. 

Prvi  pokušaji  ostvarivanja  motora  potiču  iz  XVII  vijeka.  Godine  1678  Otfej  predlaže 

atmosfersku mašinu koja se sastojala od komore sa ventilima u kojoj bi se mehanički rad odvijao 
eksplozijom baruta. Godine 1680 Hajgens usavršava Otfejevu mašinu tako što u cilindar ubacuje 
klip,  što  prestavlja  prvu  ideju  o  motoru  SUS.  No  rad  na  usavršavanju  motora  SUS  zamro  je 
narednih 

100

 godina, zbog rada na usavršavanju parne mašine. 

Drugi period gradnje motora SUS počinje 1860 god. kada je francuz Lenoar patentirao 

gasni  motor.  Ovo  je  podstaklo  njemačkog  trgovca  Nikolasa  Ota  da  se  udruži  sa  inženjerom 
Ognjenom Langenom i osnuje fabriku za proizvodnju motora Dojc (Deutz). Ova fabrika je 1878 
god. na trećoj svjetskoj izložbi u Parizu izložila novu konstrukciju motora. Ovaj motor imao je 
sve osobine današnjeg oto motora sa četvorotaktnim principom rada. 

Razvitak dizel motora bio je nešto kraći zbog konstruktivne sličnosti sa oto motorom. 

Godine 1893, Rudolf Dizel patentirao je ideju o visokom sabijanju (kompresiji) čistog vazduha u 
cilindar  i  naknadnog  ubrizgavanja  goriva.  Godine  1897  fabrika  M.A.N.  izradila  je  prvi  uspjeli 
dizel motor, čime je postavljen temelj gradnje ovih motora.

Za  razvoj  brodskih  motora  važna  je  1913.  god.  kada  firma  Burmeister  and  Wein  iz 

Kopenhagena  izrađuje  prvi  prekookeanski  brod  Seelandija  koji  je  imao  dva  osmocilindrična 
motora. 

 

 

7.2. DEFINICIJA  MOTORA  SUS

Motor  SUS  je  toplotna  mašina  u  kojoj  se  hemijska  energija  goriva  sagorijevanjem  pretvara  u  toplotnu 
energiju a ova u mehanički rad.

Prema mjestu gdje se vrši sagorijevanje toplotni motori se dijele na :

1. motore sa spoljnim sagorijevanjem SSS  (parna klipna mašina i parna turbina),
2. motore sa unutrašnjim sagorijevanjem SUS (klipni, gasno-turbinski i mlazni motori).

Kod  motora  SSS,  proces  sagorijevanja  se  odvija  u  ložištu  parnog  kotla,  gdje  se  oslobođena  toplotna 
energija  predaje  radnoj  materiji  (vodenoj  pari).  Vodena  para  se  odvodi  u  cilindar  parne  klipne  mašine, 
gdje djelovanjem na klip  vrši koristan mehanički rad. 

Kod motora SUS proces sagorijevanja se odvija u samom cilindru motora. Radna materija su proizvodi 
sagorijevanja dovedeni na viši energetski nivo (visok pritisak i temperatura).

7.3 PREDNOSTI  I  NEDOSTACI  MOTORA  SUS 

Motori SUS u poređenju sa drugim brodskim pogonskim mašinama imaju sljedeće prednosti :

1. uvijek su spremni za pogon, jer se mogu za kratko vrijeme spremiti,
2. imaju najveći stepen iskorišćenja (

37 - 54) 

3. radijus plovidbe veći, pri istim zalihama goriva,
4. manja je temperatura u mašinskom prostoru što poboljšava uslove rada posade.

Nedostaci motora SUS su :

1. složenije su konstrukcije, što zahtijeva visokoosposobljeno ljudstvo,
2. neprikladni su  za preopterećenje (10% od jednog sata za svakih šest sati vožnje),
3. loša tegljačka svojstva (nemogućnost postizanja max. zakretnog momenta kod malog broja okretaja),
4. zahtijevaju kvalitetnije gorivo,
5. veća buka i vibracije.

background image

 

 

Potiskivanjem  klipa  prema  dolje  radna  materija  vrši 
koristan rad, savladavajući spoljne otpore. Za kretanje 
klipa prema gore treba utrošiti rad.

Na sl .7.5 data su dva osnovna konstruktivna 

rješenja  motora  SUS.  Na  sl  .7.5.a.  prikazan  je  motor 
bez  nakrsne  glave,  a  na  sl.  7.5.b.  motor  sa  nakrsnom 
glavom.  U  konstrukcijskom  smislu  upotrebljava  se 
naziv klip za one slučajeve kada on preuzima i bočne 
sile, a to je za motore bez nakrsne glave. Za motore sa 
nakrsnom  glavom  bočne  sile  klipnog  mehanizma 
preuzima  nakrsna  glava.  Brzohodi  motori  se  ne 
izrađuju  sa  nakrsnom  glavom.  Nakrsne  glave  su 
neophodne motorima sa velikim hodom klipa kao što 
su najčešće brodski motori.

Oznake na sl. 7.5. znače :

1. klip
2. košuljica cilindra

7. usisni ventil

3. osovinica klipa

8. izduvni ventil

4. klipnjača (ojnica)

9. klip

               5. koljenasto vratilo

           

10. klipna poluga

                6. cilindarska glava                                  11. nakrsna (križna, ukrsna) glava.

GMT

 - gornja mrtva tačka. To je najudaljenija tačka do koje klip dolazi, mjereno od ose koljenastog 

vratila. Ova tačka se u literaturi srijeće i kao VMT

 

(vanjska mrtva tačka). Uglovi 

 i 

 su jednaki nuli, 

a  rastojanje  ose  koljenastog  vratila  i  ose  osovinice  klipa  je  jednako  zbiru  dužine  klipnjače  i 
poluprečnika koljena. U tom trenutku klip miruje (ima brzinu v = 0

)

.

 

 

DMT

 - donja mrtva tačka. To je najniža tačka, mjereno od ose koljenastog vratila, do koje klip 

dođe. Ova tačka se u literaturi srijeće i kao UMT (unutrašnja mrtva tačka). Uglovi 

 i 

 su 

jednaki nuli, a rastojanje ose osovinice klipa i ose koljenastog vratila jednako je razlici dužine 
klipnjače i poluprečnika koljena. U tom trenutku klip miruje (ima brzinu v = 0).

Hod klipa 

s

 je rastojanje, mjereno po osi cilindra, između mrtvih tačaka. Klip pređe ovaj put 

za pola okretaja koljenastog vratila. Iz definicije mrtvih tačaka slijedi da je 

S = 2 R.

Pri kretanju klipa zapremina prostora, koju zauzima radna materija, stalno se mijenja. Zato su 
karakteristične ove zapremine :

1.

Kompresiona zapremina Vc

. To je prostor cilindra koji se nalazi iznad klipa kada je on u 

GMT. To je ustvari najmanji mogući prostor cilindra. 

2. Radna zapremina Vs.

To je zapremina koju ostvaruje klip pri kretanju od GMT do DMT. 

Ili drugim riječima to je zapremina koju prebriše čelo klipa za vrijeme jednog hoda. Može se 
izračunati preko hoda klipa i prečnika cilindra:

3. Ukupna zapremina cilindra V

. To je zapremina koja ostaje iznad klipa kada se on nalazi 

u DMT. To je najveća moguća zapremina cilindra. 

 

s

4

D

Vs

2

background image

 

 

b. Prema vrsti goriva : 

1. motori na tečna goriva,
2. motori na gosovita goriva,
3. motori na gasovita i tečna goriva i
4. motori na više vrsta goriva.

c. Prema

 

načinu obrazovanja smješe :

1. motori sa vanjskim obrazovanjem smješe i
2. motori sa unutrašnjim obrazovanjem smješe

d. Prema načinu paljenja :

1. motori sa prisilnim paljenjem,
2. motori sa samopaljenjem goriva i
3. motori sa kombinovanim paljenjem.

e. Prema načinu sagorijevanja :

1. motori u kojima se sagorijevanje vrši pri gotovo konstantnoj zapremini - imaju nizak stepen 

kompresije (

 =6 - 12),

2. motori u kojima se sagorijevanje vrši pri gotovo konstantnom pritisaku - imaju visok stepen 

kompresije (

 =12 - 14) i

3. motori sa mješovitim sagorijevanjem.

f. Prema načinu punjenja radnog cilindra :

1. samousisni motori i
2. motori sa prednabijanjem.

Želiš da pročitaš svih 41 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti