Uloga masovnih medija u svakodnevnom životu

Sadržaj

1. Uvod........................................................................................................3

2. Pecepcija i recepcija mas medija............................................................4

3. Uticaj na masovne medije.......................................................................5

4. Mas mediji i manipulacija.......................................................................7

5. Medijska estetika i etika..........................................................................9

6. Medijska edukacija.................................................................................10

7. Zaključak................................................................................................11

Literatura......................................................................................................12

2

background image

na   radiju   ili   TV-u,   preko   prelistavanja   dnevne   štampe,   posjete   interneta,   pa   do   našeg 

smartfona...znači   permanentno   smo   izloženi   medijskim   uticaju.   Reperkusije   izloženosti 

ovakvom   ambijentu   su   višestruke,   tako   da   one   istovremeno   utiču   na   naše   životne 

determinacije iz bilo koje oblasti. Bilo da je riječ o informativnim, zabavnim, sportskim, 

kulturnim, političkim itd. sadržajima, oni utiču na naše donošenje odluka, izgradnju identiteta, 

zauzimanju datih stavova gotovo u svakoj sferi.

Medijska kultura je industrijska kultura koja je zasnovana na modelu masovne proizvodnje, i 

namijenjena je masovnom auditorijumu u skladu sa različitim tipovima (žanrovima), kao i 

uobičajenim formulama, kodovima i pravilima.”

2

               

                Posljedice koje su produkt ovakvog mas medijskog uticaja su danas u konačnici  

osoben  odraz i  refleksija  globalnih  promjena  koje  su  se dogodile zadnjih  četiri  decenije, 

osobito   zadnje   dve.   Na   socio-kulturnom   horizontu   imamo   dakle   jedan   dominantni   oblik 

kulture   koji   je   ranije   bio   nepoznanica,   a   to   je   globalna   kultura,   čiji   je   jedan   od   vidova 

medijska kultura.

 

Analiza ovoga fenomena kojim se bavi ovaj skromni rad dalje će pokazati, 

da se dubljim sagledavanjem, on sve više usložnjava i da svaki njegov poseban segment može 

zasebno biti tumačen.   

2. Percepcija i recepcija masovnih medija

             

                           Percepcija životnog ambijenta je svakako uslovljena različitim faktorima, tipa:  

socijalno-kulturnim, ekonomsko-političkim, istorijskim, ali i tehničkim, odnosno medijskim, 

te na taj način se može vršiti jedna validna analiza određenog vremena, ili prostora.

2

 Kelner, D. (2004), 

Medijska kultura

, Beograd: Clio. str. 6

4

              Dakle, ako se ima na umu generacijski jaz  recimo tri generacije jedne savremene 

porodice   u   kojoj   imamo   naprimjer   oca/djeda,   sina/oca   i   unuka/sina,   njihove   percepcije 

vremena i prostora spram medijskih horizonata bit će znatno drugačije, ali i recepcija mas 

medijskog   sadržaja   kvalitativno   i   kvantitativno   drugačije.   Svakako   da   će   djed   preferirati 

štampu i radio-TV medije, njegov sin će konzumirati iste, ali i internet u manjoj mjeri, dok će 

se najmlađi potomak najviše se bazirati na internetu. Ova prilično gruba deskripcija ipak u 

najkraćim crtama govori o količini razlike i afiniteta prema određenim medijskim oblicima, te 

se na osnovu toga može izraditi jedna naučna analiza.. Masmedijsko, odnosno multimedijalno 

okruženje je ono sa čim se već mnoge mlađe generacije rađaju i kojima je to nešto apsolutno 

naormalno   i   u   krajnjoj   mjeri   potrebno.   Za   razliku   od   njih   starijoj   populaciji   je   to   nešto 

potpuno strano i nepotrebno. 

                  Evidentnost količine uticaja mas medija na čovjeka 21 vijeka je iznjedrilo pojavu 

novih naučnih teorija koje kreću upravo od toga, tako da se i   psihološke, tehno-biološke 

koncepcije   orijentišu   u   svojim   elaboracijama   u   smislu   jedne   nove   adaptabilnosti   čovjeka 

spram njih, te da sve reperkusije, bilo one pozitivne ili negativne, trebaju biti posmatrane u 

tom   ključu.   Prognoze   su   svakako   podjeljene   i   različite,   ali   nijedna   se   ne   usuđuje   da   da 

konačan skor, jer je tempo promjena toliko ubrzan da sve klasične metode za procjenu bivaju 

neadekvatne   i   anahrone.   Da   li   to   sve   znači   nekakvu   pesimističnu   ili   pak   optimističnu 

prognozu koje u poslednje vrijeme postaju dio pop kulture, kako od ozbilljnih naučnih studija 

i diskusija, pa sve do tabloidnih časopisa i portala i  koje se raspredaju u tolikoj mjeri da se 

ono pravo možda i gubi iz vida, ostaje na vremenu da odradi svoje. 

3.Uticaj na masovne medije 

            

5

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti