VISOKA ŠKOLA „CEPS-CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE“ KISELJAK
Promet
Željeznički promet
JURE RUDI TOMIĆ
SEMINARSKI RAD
ZAŠTITNI ZIDOVI KAO MJERA ZAŠTITE OD BUKE U
SAOBRAĆAJU
Kiseljak, 2017. godine
2
VISOKA ŠKOLA „CEPS-CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE“ KISELJAK
Promet
Željeznički promet
SEMINARSKI RAD
ZAŠTITNI ZIDOVI KAO MJERA ZAŠTITE OD BUKE U
SAOBRAĆAJU
Mentor:
Student:
Pred. VŠ Nermin Palić
Jure Rudi Tomić
1
1. UVOD
U mnogim zemljama svijeta postoje zakoni koji se odnosne na sigurnost i zdravlje
ljudi. Svrha tih zakona je stvaranje sigurnog radnog i životog okoliša te uklanjanje
nesigurnih postupaka i procesa.
Radni i životni prostor trebao bi biti projektiran i izveden tako da zadovoljava norme
sigurnosti ljudi i zaštite okoline, što uključuje i zaštitu od buke
Buka je prejak ili neugodni zvuk, koji mijenja normalno stanje okoliša na određenom
području kroz izazivanje neugodnog osjećaja. Ako se buka ne smanji ili se zadržava dugo
tijekom vremena, može uzrokovati veliku štetu na kvalitetu života ljudi.
Brojna istraživanja ukazaju na to da je saobraćaj sveprisutan izvor buke. Saobraćajna
buka sa autoputeva postala je dominantan izvor buke kako u urbanim tako i u seoskim
sredinama. Od smanjenja buke korist imaju obližnja stambena, poslovna i javna mjesta u
smislu boljeg životnog okruženja, smanjenja iritacije i boljeg zvuka.
Generalno, saobraćajna buka rješava se na jedan od tri načina: kontolisanje buke na
njenom izvoru, usmjeravanje zvuka ili korištenje regulatornih pravila i kontrola.
Usmjeravanje zvuka se uspješno sprovodi izgradnjom barijera(zidova) za zaštitu od
saobraćajne buke.
U ovom seminarskom radu ćemo objasniti šta je buka, kako djeluje na čovjeka, te ćemo
dati detaljne informacije o zidovima kao zaštiti od buke.
2
2. OPĆENITO O BUCI
Buka je prejak ili neugodni zvuk (bilo koja promjena tlaka koju ljudsko uho može
detektirati), koji mijenja normalno stanje okoliša na određenom području kroz izazivanje
neugodnog osjećaja.
1
Ako se buka ne smanji ili se zadržava dugo tijekom vremena, može uzrokovati veliku
štetu na kvalitetu života ljudi ili drugih živih bića. Pojam buke se odnosi na buku izazvanom
ljudskom aktivnošću (prometom, industrijom, zabavom itd.). Buka ima negativan utjecaj na
zdravlje sluha, tijela i duševno stanje osoba.
Čovjeku mnogo manje smeta neizbježiva buka (na primjer šum slapova) nego
izbježiva buka. Manje nam smeta buka koju proizvodimo sami od buke koju proizvode
drugi. Svaka buka intenziteta većeg od 85 do 90 dB može nakon duge izloženosti uzrokovati
trajna oštećenja sluha. Buka se smatra onečišćivačem okoliša, pa se propisuju maksimalno
dopuštene granice, izražene u decibelima (dB).
Standardi maksimalno dopuštene buke, koje propisuje Europska unija, posebno su
restriktivni prema motorima s unutarnjim izgaranjem za automobile i zrakoplove. Prema
izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) smatra se da je razina zvučnog tlaka od
70 decibela poželjna gornja granica buke.
2
Prema porijetlu buka u ljudskom okolišu može se podijeliti na industrijsku buku i buku
okoliša. Buka može biti trajna, isprekidana i impulsna.
Trajna buka se javlja u predionicama i električnim centralama. Karakteristika trajne
buke je da su razina zvučnog tlaka i spektar frekvencija, na jednom mjestu, konstantni
tijekom vremena.
Ako se na jednom mjestu mijenjaju razine zvučnog tlaka i spektar frekvencija, tada je
to isprekidana buka. To je najčešća vrsta buke, a nalazimo ju npr. Kod ekscentar – preša.
Zvučni događaj kratkog trajanja i relativno visokog zvučnog tlaka označava se kao impulsna
buka. Svaki udarac treba smatrati impulsnom bukom.
2.1.
Gdje se javlja buka
a) Na radnim mjestima raznih profila pa sve do škola i bolnica
1
B. Mijović, Primijenjena Ergonomija, Veleučilište u Karlovcu, Karlovac, 2008. str 11.
2
https://hr.wikipedia.org/wiki/Buka
(pristupljeno 28.10.2017.)
