Svetska trgovinska organizacija i liberalizacija trgovine
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA
BLACE
P R O J E K A T
Tema: Uticaj Svetske trgovinske organizacije na liberalizaciju međunarodne trgovine
Mentor: Stefan Milanović
student: Filip Marković 03/15 F/J
Jagodina, mart 2018. godine
SADRŽAJ
UVOD..............................................................................................................................................1
1.SVETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA.......................................................................2-3
2.DOPRINOSI SVETSKE TRGOVINSKE ORGANIZACIJE.................................................3-7
2.1Sasvim slobodna trgovina............................................................................................3-4
2.2Zone slobodne trgovine...............................................................................................4-7
2.2.1Evropska ekonomska zajednica.......................................................................5
2.2.2Evropska unija..............................................................................................6-7
3.VAŽNI TRGOVINSKI SPORAZUMI...................................................................................8-13
3.1CEFTA sporazum......................................................................................................8-10
3.2Severnoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA)...................................10-13
3.3Evropsko udruženje za slobodnu trgovinu (EFTA)......................................................13
4.GATT SPORAZUM I NJEGOVA SMENA........................................................................14-15
5.NEKI OD DOPRINOSA SVETSKE TRGOVINSKE ORGANIZACIJE.........................15-17
5.1Carine: više konsolidacije i bliže nuli......................................................................15-16
5.2Poljoprivreda...........................................................................................................16-17
5.3Izvozne subvencije-ograničenje obima i količina.........................................................17
5.4Najmanje razvijene zemlje i zemlje koje zavise od uvoza hrane..................................17
6.ZAKLJUČAK.............................................................................................................................18
7.LITERATURA...........................................................................................................................19

1.SVETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA
Najveći deo trenutnog rada STO proizilazi iz Urugvajske runde pregovora (1986–94.) i ranijih
pregovora vođenih pod okriljem Opšteg sporazuma o carinama i trgovini (GATT).
STO je
trenutno domaćin nove runde pregovora koji se vode u okviru Doha razvojne agende pokrenute
2001. godine. U slučajevima kada su se države suočile sa preprekama u trgovini i kada su htele
da ih smanje, pregovori su pomogli da se liberalizuje režim međunarodne trgovine. Međutim,
STO se ne bavi isključivo liberalizacijom međunarodne trgovine. Naime, u nekim okolnostima
njena pravila podržavaju trgovinske barijere – kako bi se, na primer, zaštitili potrošači, sprečilo
širenje bolesti ili zaštitila životna sredina. STO je takođe i skup pravila. Osnova su STO
sporazumi, ispregovarani i potpisani od strane najvećeg broja zemalja koje između sebe trguju.
Ovi dokumenti predstavlljaju pravni okvir međunarodne trgovine. Oni su u suštini sporazumi
koji obavezuju vlade zemalja članica da zadrže svoje trgovinske politike u okviru dogovorenih
granica. Iako su dogovoreni i potpisani od strane vlada, cilj je da se pomogne proizvođačima
roba i usluga, kao i izvoznicima i uvoznicima da nesmetano posluju, istovremeno omogućavajući
vladama da ispunjavaju socijalne i ekološke ciljeve.
Najvažniji cilj je da se omogući što slobodniji tok trgovine (dok god ne postoje neželjeni
propratni efekti), jer je to važno za ekonomski razvoj i blagostanje.
To delom znači i uklanjanje prepreka u trgovini. Takođe znači obezbeđivanje mogućnosti da
pojedinci, kompanije i vlade imaju informacije o trgovinskim pravilima koja važe svuda u svetu,
uz neku vrstu garancije da neće biti neočekivanih promena. Drugim rečima, pravila moraju biti
transparentna i predvidiva.
Na kraju, STO takođe pomaže da se reše sporovi. Ovo je treća važna komponenta rada
organizacije. Trgovinski odnosi često uključuju konfliktne interese. Sporazumi, uključujući i one
detaljno pregovarane u sistemu STO, često zahtevaju tumačenje. Najproduktivniji način da se
reše ovakve razmirice podrazumeva neku vrstu neutralnog postupka koji se zasniva na
Opšti sporazum o carinama i trgovini stupio je na snagu 1.januara 1948. godine i na taj način postao jedini
instrument trgovinske saradnje zemalja. Ovim sporazumom se nastojalo podsticanje svetske trgovine time što bi se
uklonila carinska i necarinska ograničenja koja su gušila slobodan trgovinski protok.
dogovorenoj pravnoj osnovi. To je svrha procesa rešavanja sporova ukorenjenog u sporazumima
STO.
STO je zvanično nastala 1. januara 1995. godine, ali je njen trgovinski sistem pola veka
stariji.
Kako je protekcionizam u međunarodnoj trgovini pre Drugog svetskog rata uzeo maha u
tolikoj meri da je celokupan razvoj svetske privrede bio ugrožen, Ujedinjene nacije su po svom
formiranju predložile stvaranje multilateralne institucije koja bi regulisala svetski trgovinski
sistem.
Od 1948. godine, GATT je ustanovio pravila sistema. (Drugi STO ministarski sastanak, održan u
Ženevi maja 1998. godine, kao deo programa je uključio proslavu 50 godina sistema.) Nije
trebalo mnogo vremena da opšti sporazum preraste u nezvaničnu, de facto međunarodnu
organizaciju, takođe neformalno poznatu kao GATT. Tokom godina GATT je evoluirao kroz
nekoliko rundi pregovora. Poslednja i najobimnija GATT runda pregovora, bila je Urugvajska
runda koja je trajala od 1986. do 1994. i dovela je do stvaranja STO. Dok se GATT uglavnom
bavio trgovinom robom, STO i njegovi sporazumi sada pokrivaju trgovinu uslugama, i
intelektualnom svojinom.
2.DOPRINOS SVETSKE TRGOVINSKE ORGANIZACIJE
2.1Sasvim slobodna trgovina
Neki ekonomisti, posebno liberalno orijentisani, smatraju da je stav STO o slobodnoj trgovini
previše skučen. Oni smatraju da su vladine olakšice zapravo oblik komparativne prednosti te da
subvencije u određenoj privrednoj grani koje uvodi jedna država ne treba da budu razlog za
ograničenje uvoza od strane druge države. Oni smatraju da višak vrednosti koji se stvara kod
domaćih potrošača uvoznih dobara ima prevagu nad gubitkom koji ostvaruju domaći
proizvođači.
Cvetanović, S., Jovović D., 2013; Ekonomija, Blace; Visoka poslovna škola strukovnih studija, strana 56

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti