VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA BLACE 

FINANSIJSKE INSTITUCIJE

Seminarski rad 

iz predmeta

FINANSIJSKE INSTITUCIJE I TRŽIŠTA

Mentor:                                                                                                                Student:

dr Slađana Mušikić                                                                              Jana Smiljanić 47/16f

SADRŽAJ

    UVOD …………………………………………………………………………...........  3

1. FINANSIJSKE INSTITUCIJE KAO FIRME I KAO POSREDNICI ……………….  4

2. EKONOMIJA OBIMA, RIZIK, TRANSAKCIONI TROŠKOVI
    I PORTFOLIO RAVNOTEŽA FINANSIJSKIH INSTITUCIJA ……………………  4 

3. VRSTE FINANSIJSKIH INSTITUCIJA ……………………………………………   5
    3.1. Centralna banka  ………………………………………………………………...   5
    3.2. Depozitne finansijske institucije ………………………………………………..    6
    3.3. Nedepozitne dinansijske institucije ……………………………………………..    8
    3.4. Berze i berzanski posrednici  ………………………………………  ………...    10
 
4. RIZICI SA KOJIMA SE SUOČAVAJU FINANSIJSKE INSTITUCIJE ……… ..    11

    ZAKLJUČAK ……………………………………………………………………….  13 

    LITERATURA ……………………………………………………………………… 14 

2

background image

1. FINANSIJSKE INSTITUCIJE KAO FIRME I KAO POSREDNICI

Finansijske institucije kao firme . 

Finansijske

 

institucije su preduzeća i

 

mozemo 

ih smatrati proizvođačima različitih oblika zajmovai novca koji su ljudi voljni da plate. 
One prisvajaju profit koji raste kao rezultat naplaćivanja kamate od zajmoprimca , po 
tarifi koja je veća od kamate koja se plaća zajmodavcu .     Maksimiranje profita se se 
postiže u  tački  kada  je  ostvarena  najveća razlika između  ukupnih  prihoda i  ukupnih 
troškova .Finansijska preduzeća naginju da budu velika zato što je ekonomija obima 
veoma bitna pri proizvodnji finansijskih proizvoda .

Finansijske institucije kao posrednici .

  One posreduju između dve strane ,pri 

čemu   jednu   stranu   čine   zajmodavci   (štediše-SSUs)   ,a   drugu   zajmoprimci   (potrošači-
DSUs).Razlikujemo tri načina na kojise novac prenosi na firme:

direktni transferi 

– štediše mogu direktno kupiti akcije ili obveznice tako što 

novac konvertuju u hartije od vrednosti firme .

indirektni   transferi  

(kroz   firmu   za   bankarske   investicije)   -   firme   za 

investicije imaju za ulogu da spoje štediše i firme . One najpre kupuju hartije 
od vrednosti firme a onda ih prodaju štedišama .

indirektni transferi 

(kroz finansijskog posrednika) - finansijsko posredništvo 

je   proces   u   kome   se   štedni   ulozi   pojedinaca   akumuliraju   u   finansijske 
institucije i naizmenično pozajmljuju ili investiraju.

2.   EKONOMIJA   OBIMA,   RIZIK,   TRANSAKCIONI   TROŠKOVI   I 
PORTFOLIO RAVNOTEŽA FINANSIJSKIH INSTITUCIJA

Ekonomija razmere (obima).   

Mogućnost finansijskih institucija da obezbede 

poželjni   tok   transformacije   sredstava   uz   poželjni   stepen   likvidnosti   podrazumeva 
objedinjavanje sredstava više investitora , kako bi se mogli iskoristiti efekti   ekonomije 
razmere.   Finansijski   posrednici   su   veoma   stručni   za   realizaciju  ekspertize

 

,koja 

omogućava   svim   klijentima   kvalitetne   usluge,   kao   što   su:   dobijanje   besplatnih 
informacioja, korišćenje tekućih računa. Pored ovih prednosti obezbeđuju visok stepen 
likvidnosti usluga čime klijenti lakše obavljaju transakcije.

Rizik.   

Druga funkcija koju posrednici rade u stvaranju likvidnosti je rizik od 

transformacije ili , tačnije , smanjenja rizika. Rizik moze značiti neizvršavanje novčanih 
obaveza – kada se ne  mogu izvršti plaćanja kamata, ili vraćanje glavnice zajmodavcu u 
roku dospeća. Postoje razni načini u kojima se neizvršene obaveze mogu pojaviti:

kapitalni rizik (glavni rizik) -  

kada zajmodavac raspoređuje aktivu drugačije 

nego što je očekivano

4

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti