Depresija i depresivnost
SEMINARSKI RAD
tema: DEPRESIJA I DEPRESIVNOST
DEPRESIJA
psihičko stanje koje karakterišu: opadanje raspoloženja, interesovanja, želje i
radnih sposobnosti, povišena tuga, plačljivost, usporeno mišljenje, kao i
osećanje krivice, nevoljnosti, manje vrednosti, beznadežnosti i praznine.
Osobe u depresiji pate od nesanice, a sklone su i samoubistvu. Uzroci
ovakvog stanja su psihogeni ( stvarni ili zamišljeni gubitak bliske osobe, dela
tela, zdravlja, stvari ili položaja) ili nedovoljno poznati biohemijski i organski
činioci.
Depresija, kao i strepnja uvrštava se u elemente afektivne reakcije. To je
osnovna biopsihološka reakcija na gubitak objekta ili stanja u koje je uložena
nagonska energija. Zbog gubitka energije depresija je izraz povlačenja Ega
pred gubitkom.
Simptomi depresivne reakcije, stanja i neuroze su:
1.)
Promene osećanja, afekata i raspoloženja, gubitak radosti življenja,
plačljivost, tuga, žalost, strah od sopstvene smrti ili smrti roditelja.
2.)
U oblasti kognitivnih procesa javljaju se: usporenost i smanjenje
intelektualnih aktivnosti, neuspeh u školi, usporenost mišljenja i
govora.
3.)
Poremećaj motorike: usporeno kretanje u igri i drugim
aktivnostima, sniženo reagovanje da draži.
4.)
U društvenim odnosima: povlačenje, odbacivanje okoline,
nesposobnost da se prihvati pomoć drugih, smanjenje kapaciteta
za uspostavljanje novih kontakata.
5.)
Ostali simptomi su: nesanica ili preterano spavanje, depresivni
snovi, gubitak apetita, razne telesne tegobe.
Navedeni simptomi, u različitim kombinacijama, često se javljaju zajedno sa
drugim neurotičnim simptomima (histeričnim, anksioznim, opsesivnim,
fobičnim, hipohondrijskim i dr.)
Zavisno od uzrasta, načina ispoljavanja depresivnosti se razlikuju:
2

simbiotski povezanog sina ili kćeri i sama postaje depresivna, a ujedno i
agresivna prema detetu. Tako se stvara izuzetno ambivalentan odnos,
nabijem neprijateljstvom i zavisnosšću, niti mogu zajedno, niti da se odvoje
(rogovi u vreći).
Za razliku od tuge, melanholija je patološko stanje u kome se gubi
samopoštovanje, dolazi do povlačenja libida sa objekta i do gubitka objekta,
koje ne mora biti ili nije stvaran, a doživljen je kao gubitak samog sebe.
Melanholija je izazvana dubokom i narcističkom povredom, bez obzira na
stvarno i fizičko prisustvo ili odsustvo objekta.
Prognoza depresivnih reakcija, stanja i neuroza zavisi od dubine sukoba koji
je doveo do depresivnosti, kao i od odgovora okoline na nju. Prejaka rana
iskustva tuge, depresivnosti i patnje, koja nastaju pod uticajem jakog stresa
ili gubitka, mogu stvoriti, kod tome sklone dece, „depresivno jezgro“ u ranim
fazama života. Ako su odbrane od prvobitnih depresivnih iskustava slabe i
neodgovarajuće, separacija i individualizacija ne uspevaju, i takvo dete-
omladinac postaje veoma povredljiv, pokazuje sklonost ka povlačenju,
ispoljavanju neprijateljstva prema objektima, a može kasnije da ispolji i teža
depresivna stanja i neuroze, psihopatiju, pa i depresivnu psihozu. Atipična
depresija se može razviti i u shizoafektivnu ili pravu shizofrenu psihozu.
REAKTIVNA ili SITUACIONA DEPRESIJA
Izvesne depresivne reakcije nazivaju se situacionim ili reaktivnim
depresijama. One mogu biti neurotične ili psihotične. Situacionim ili
reaktivnim nazivaju se ako su se razvile posle određenog uočljivog
traumatskog doživljaja – traumatske situacije. Ne smeju se, međutim, pri
tome zanemariti i unutrašnji faktori koji doprinise razvoju depresije.
Traumatski doživljaj nije uvek i uzrok depresije. Treba imati na umu da
reakcija na doživljene traume može da se razvije i posle dužeg razdoblja,
tako da je veza između traumatskih doživljaja i depresivnog reagovanja
zamagljena.
Reaktivna depresija je izazvana nekim traumatskim događajem ili situacijom
odnosno gubitkom koji se nalazi u spoljašnjem svetu i koji je moguće
identifikovati. Ove su reakcije samoograničene što se tiče vremena trajanja
te prema tome dijagnoza ima istovremeno i prognostički značaj.
4
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti