UNIVERZITET U TUZLI

TEHNOLOŠKI FAKULTET 

Mirza Selimbašić

PROIZVODNJA PIVA I UTICAJ NA OKOLINU

Seminarski rad

Tuzla, decembar 2017.

Naziv predmeta: Prehrambena industrija i okolina

Voditelj: Dr.sc Vedran Stuhli, docent

Broj stranica: 16

Broj slika: 4

Broj tabela: 2

Broj literaturnih referenci: 5

SAŽETAK

Intenzivan   razvoj   održivih   tehnologija   počinje   krajem  80-ih   godina  prošlog   stoljeća  kada  su 
postale vidljive posljedice industrijskog razvoja i njegovog utjecaja na okoliš. Mora se priznati da 
je upotreba fosilnih goriva, kao primarnih izvora energije, znatno utjecala na razvoj svih grana 
industrijskog   djelovanja   u   prošlom   stoljeću,   što   se   pozitivno   odrazilo   i   na   kvalitetu   života. 
Međutim   kontinuirani   rast   cijene   tih   goriva   kao   i   negativni   utjecaj   na   okoliš   prisilili   su 
industrijski sektor, koji je najveći potrošač i ujedno najviše pridonosi onečišćenju okoliša, da 
pronađe metode smanjenja potrošnje primarne energije, a time smanji i negativan utjecaj na 
okoliš. U radu je dan kratak pregled primjene održivih tehnologija u procesima proizvodnje piva, 
koji su dio industrije FDM-a (Food, Drink, Milk) za koje postoje smjernice za primjenu najbolje 
dostupnih tehnika. Pivovara je energetski intenzivan proces, koji se koristi primarnom energijom, 
u kojem se generira otpadna toplina kao i korisni kruti otpad te ima velik potencijal za primjenu 
održivih tehnologija.

Ključne riječi: proizvodnja piva, sirovine u proizvodnji piva, uticaj na okolinu,opšti problemi u 
pivarama,  preventivne tehnike

background image

POPIS SLIKA

Slika 1. Hmelj (lat. Humulus lupulus)..............................................................................................2

Slika 2. Tehnološka šema proizvodnje piva.....................................................................................3

Slika 3: Referentne vrijednosti ulaznih i izlaznih veličina pivare..................................................10 

Slika 4: Raspodjela energije u procesima proizvodnje piva...........................................................11

POPIS TABELA

Tabela 1. Podaci o praćenju otpadnih voda u pivarama u BiH.....................................................6;7

Tabela 2. Karakteristike emisija otpadnih gasova u zrak iz pivara............................................7;8;9

5

1.

UVOD

Pivo je pjenušavo osvežavajuće piće sa karakterističnom aromom i sa prijatnim gorkim 

ukusom. Pivo sadrži mali sadržaj etil-alkohola i zasićeno je ugljen-dioksidom. Pošto predstavlja 
dobar emulgator hrane, pivo doprinosi kod postizanja pravilnije razmjene materija i povećanja 
iskorištenja pojedinih sastojaka hrane u organizmu. Pored toga, ekstrakt piva organizam veoma 
lako i potpuno asimiluje. U pivu postoje i izvjesne količine vitamina, kao na primjer vitamina 
B

1

(tiamin), B

2

 (riboflavin), H (biotin), B

6

 (piridoksin), a znatno više vitamina PP (niacin). Pivo 

poboljšava apetit. Zbog svoje hranljive vrijednosti i prijatnog karakterističnog ukusa, pivo je kao 
napitak veoma rasprostranjeno u svijetu (Šakić., 2005).

Proizvodnja piva karakteristično zahtjeva velike količine pitke vode. Voda se koristi kao 

osnovna sirovina za proizvodnju piva, kao i za druge potrebe u okviru tehnološkog procesa, te 
čišćenje   pogona   i   opreme.   Dominantan   okolišni   problem   uzrokovan   proizvodnjom   piva   je 
ispuštanje velikih količina otpadnih voda. Količina otpadne vode zavisi od količine upotrebljene 
vode. Emisije u zrak potiču iz procesa proizvodnje energije (kotlovnica), od prijema i transporta 
sirovina, iz procesa fermentacije, filtracije, pri procesu kuhanja komine i sladovine, punjenja 
piva, pranja i dezinfekcije ambalaže, opreme i radnih površina. Električna energija se koristi za 
rad svih mašina, hlađenje, ventilaciju, klima-uređaje, osvjetljenje, proizvodnju komprimiranog 
zraka i drugog. Toplotna energija se koristi u tehnološkom postupku proizvodnje sladovine, u 
procesima čišćenja, pranja i sterilizacije, kao i za grijanje objekata. Glavne kategorije otpada koje 
nastaju tokom proizvodnje piva su: otpad organskog porijekla nastao u procesu prijema sirovina i 
proizvodnje piva, slomljeno staklo i slomljene gajbe, mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih 
voda, papir i karton, plastika, metal, slomljene drvene palete, otpadna ulja i komunalni otpad. 
Buka unutar pivara uglavnom pot iče iz pomoćnih operacija (npr. kompresori) i u zonama za 
pakovanje (npr. staklenih boca).

Većina pivara u BiH ne prati potrošnju vode po pojedinim pogonima, tj. nemaju precizne 

podatke o potrošnji vode samo za proizvodnju piva, kao ni udjela troškova potrošene vode u 
cjelokupnim troškovima proizvodnje piva. Uglavnom postoje mjerači na glavnom ulazu u krug 
preduzeća,   na   izvorištima   (bunarima)   ili   na   ulazima   u   objekte.   U   svim   pivarama   linije   za 
prikupljanje tehnološke, sanitarno-fekalne otpadne vode i oborinske vode su odvojene. U pogledu 
tehnika   za   smanjenje   tereta   zagađenja   tehnološke   otpadne   vode,   neke   pivare   koriste   samo 
najjednostavnije tehnike kao što je postavljanje rešetki iznad kanala za prikupljanje tehnološke 
otpadne vode, kojima se sprječava dospijevanje čvrstih čestica organskog porijekla u otpadnu 
vodu. Na mjestima gdje je primjenjivo (npr. prijem, skladištenje i transport slada i kukuruzne 
krupice, skladišni prostori i sl.) koriste se tehnike suhog čišćenja opreme i pogona, ili se prije 
upotrebe tečnih sredstava za čišćenje prethodne odstrane krupne nečistoće. Za vanjsko pranje 
tehnološke   opreme,   pogona   i   dvorišta   koriste   se   visokotlačne   mašine   i   pjenomati   ,   čime   se 
omogućava kontrolirano smanjenje potrošnje vode. Sve pivare imaju CIP (“Clean In Place”) 
sisteme za pranje (kružno pranje gdje se rastvor sredstva za pranje ne gubi, nego vraća i skladišti,  
te koristi za sljedeće pranje) unutrašnjosti tankova, pivskih vodova i druge pivarske opreme koja 
dolazi u kontakt sa proizvodom. Sve češće su u upotrebi potpuno automatizovane CIP stanice, sa 
programski   upravljanim   podešavanjem   koncentracija   sredstava   za   pranje,   temperatura, 
redoslijeda i vremena odvijanja pojedinih koraka pranja, razdvajanja različitih medija i sl. čime se 
znatno smanjuje potrošnja vode i hemikalija, odnosno količina i onečišćenje ispuštenih voda. 
Dodatan pozitivan primjer jeste i korištenje dodatne CIP posude za prikupljanje vode iz koraka 
finalnog ispiranja i njena upotreba za predispiranje kod narednog postupka pranja (CIP u pogonu 

background image

Želiš da pročitaš svih 20 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti