Automatski brisači vjetrobrana
1
JU " ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA "
PRIJEDOR
ZAVRŠNI RAD
Tema rada: Automatski brisači vjetrobrana
Mentor: Učenik :
Popović Miroslav Hasanagić Hamza
Prijedor, maj, 2018. godina
2
Sadržaj :

4
2. Opća razmatranja
2. 1. Razvoj tehnologije
Poznato je da čovjek oduvijek sebi pokušava da napravi ugođaj. Kako bih mu bilo lakše raditi
određene aktivnosti ili obavljati neke rutinske poslove. Kako je vrijeme prolazilo čovjek je
morao odnosno imao potrebu da unaprijedi postojeće alate ili izumi nove, jednom riječi moralo
je doći do postepenog razvoja tehnologije, kako bih sebi olakšao i napravio lagodan život.
Naravno razvoj nove tehnologije donosi prednosti, po mnogo čemu, ali i nedostatke u pogledu
cijene i složenijeg korištenja tehnologije. U novije vrijeme tehnologije ide prema smijeru da se
uloga čovjeka pri upravljanju procesa i u izvršavanju rada minimizira. To se postiže
inteligentnim senzorima, kamerama, laserskim tehnologijama itd…koje uglavnom koriste ili
solarnu obnovljivu energiju ili električnu.
2. 2. Historija brisača
U današnje vrijeme na brisače " gledamo " kao same po sebi razumljive, ali nije uvijek bilo tako.
Naime, prvi su automobili bili bez brisača i vožnja po kiši bila je uvelike otežana, odnosno skoro
pa nemoguća. U odnosu na prije prisutne kočije kod kojih su se konji, ako su naletjeli na
prepreku, sami zaustavili, to kod automobila, naravno, nije bilo moguće jer je kod automobila
sve u rukama vozača. Izum brisača bio je dakle samo pitanje vremena. Prvi brisači izumljeni su
1903. godine. Prvi patent izumljen je od
strane Irca, J. H. Apjohna
, a njegov je izum patentiran
u Velikoj Britaniji. Njegov je patent sadržavao dvije metlice brisača koje su od vrha do dna
obrisale staklo. Istovremeno se je izum odvijao i na američkom tlu, čije zasluge snosi
Mary
Anderson
koja je svoj izum patentirala u Americi. Prilikom posjete New Yorku 1902. godine,
primijetila je vozača tramvaja koji se je trudio održati čisto vjetrobransko staklo, kako bi putnike
što prije doveo do cilja. Vozač je imao dvije opcije: ili otvoriti vjetrobransko staklo i pustiti
hladnoću i kišu u kabinu ili zaustaviti tramvaj i očistiti vjetrobransko staklo s vanjske strane.
Oboje je bilo nepraktično, što je opazila i Mary Anderson.
5
Izum Mary Anderson bio je prilično jednostavan, a sličan princip sistema brisača koristi se i
danas, s iznimkom da je danas sve tehnički razrađenije. Andersoninim sistemom brisača
upravljalo se ručno – naravno, iz kabine. To je još uvijek bilo bolje nego kad su vozači morali
čekati da kiša prestane padati ili kad su se morali voziti s otvorenim staklom, odnosno
zaustavljati vozilo kako bi staklo očistili s vanjske strane. Do 1916. godine svi su automobili koji
su bili proizvedeni na američkom tlu bili opremljeni s njezinim brisačima.
Slika 1 i 2. Mary Anderson i crtež patenta brisača
1917. godine
Charlotte Bridgwood
izumila je prvi sistem brisača koji je djelovao automatski.
Izum nije bio u potpunosti razrađen, jer su si neki vozači još uvijek morali pomagati sami – s
jednom rukom šofirati, s drugom pomicati brisače. 1921. godine američki izumitelj
William
Folberth
izumio je sistem brisača koje je pokretao vacuum, koji je nastajao u sukcijskom
sistemu motora. 1925. godine
Bosch
je predstavio električne brisače koji su bili rezervirani
samo za luksuznija vozila, a bili su namješteni na vrhu vozila. Sljedeći veliki izum na području
brisača dogodio se 1962. godine. Naime,
Robert Kearns
izumio električne brisače koji su
djelovali u prekidima. Historija brisača je, dakle svakako bogatija, nego što ste to u početku
možda mislili. Razvoj od jednostavnih metlica brisača na ručni pogon, pa do automatskih brisača
sa senzorima kakve imamo danas, trajao je više od sto godina.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti