Marketing komuniciranje u turizmu 

1

Uvod

   Oblast odnosa sa javnošću koja je 

predmet

 ovog rada biće prikazana kroz teorijska i praktična 

zapažanja, jer i odnos prema ovoj oblasti je prije svega takav, da se više radi o zanatu koji se uči 
kroz praksu, nego o specijalističkom ili akademskom znanju. Naravno, da inicijalno treba praviti 
razliku između odnosa sa javnošću koji su bili sastavni dio državne administracije, što je ova 
oblast bila ranije, od modernog koncepta odnosa sa javnošću kao discipline menadžmenta. 

  Informacije koje postoje u oblasti odnosa sa javnošću, ukazuju da pored generalnih tendencija u 
okviru   struke   odnosa   sa   javnošću   postoje   i   specifična   usmjerenja   kod   pojedinih   obrazovnih 
institucija (fakultet, srednja škola, koledži, specijalizacije), kao i u pojedinim državama.
   Odnosi s javnošću su multidisciplinarna oblast koje je doživjela razvoj u zadnjih 30 do 40 
godina.     Pojava   i   razvoj   elektronskih   medija   (u   prvom   redu   televizije)   i   njihov   značaj   za 
oblikovanje   javnog   mnjenja,   predstavljaju   prelomne   momente   u   razvoju   metodologija 
komunikacije s javnošću. Takođe, ne smijemo zaboraviti da je povratak višestranačke demokratije 
u   našu   zemlju   uvećao   značaj   komunikacije   s   javnošću   za   funkcionisanje   svih   sektora   javne 
administracije. Proces reformi i harmonizacije zahtijeva ažuran, ali i strateški usmjeren pristup 
javnosti bilo kroz masovne medije, bilo kroz direktnu komunikaciju. Principi transparentnosti i 
javne odgovornosti koji se aktivno afirmišu kroz proces stabilizacije su samo još jedan od niza 
razloga zbog kojih je skup metodologija imenovan kao odnosi s javnošću (Public Relation ili samo 
kratko PR) od vitalnog značaja za funkcionisanje svih segmenata javnog života, a pogotovu javne 
uprave.

    Osnovna   filozofija  odnosa  s   javnošću   je   veoma   jednostavna.  

Cilj

  ovog   rada  je   da  se  kroz 

teorijska   i   praktična   zapažanja,   koja   su   inače   predmet   ovog   rada   prikaže   osnovna   funkcija   I 
zadatak PR-a, zatim njegove prednosti, koristi i mogućnosti za lakše i uspješno razumjevanje 
javnosti . Odnosi s javnošću mogu se opisati sa nekoliko ključnih riječi, a te riječi su: ugled, 
percepcija,   kredibilitet,   povjerenje,   sloga   i   obostrano   razumijevanje   zasnovano   na   istinitom   i 
sveobuhvatnom obavještavanju. Ovo ne predstavlja definiciju, ali ukazuje na krajnje ciljeve. 

    U   današnje   vrijeme   menadžment   svake   uspješne   kompanije,   javne   institucije   ili   nevladine 
organizacije, podrazumijeva i menadžment komunikacija same orgaizacije, odnosno postojanje 
strateški osmišljenog programa odnosa sa javnošću (PR-a).

Marketing komuniciranje u turizmu 

2

1. OBJAŠNJENJE DEFINICIJE PR-a

“Odnosi s javnošću su proces upravljanja komunikacijom organizacije s njenom unutrašnjom i 
spoljašnjom   javnošću   u   svrhu   postizanja   međusobnog   razumijevanja,   izgradnje   društvene 
odgovornosti i ostvarivanja zajedničkih interesa.”

1

Objašnjenje definicije 

Navedena definicija odnosa s javnošću u sebi sadrži nekoliko povezanih elemenata: 

1.  Organizacija uspostavlja sve oblike komunikacije. 
Uspostavlja unutrašnju komunikaciju što znači da su interne javnosti na vrijeme informisane.
Takođe,   to   znači   da   zaposleni   putem   svojih   prijedloga   mogu   učestvovati   u   unaprjeđenju 
efektivnosti i efikasnosti poslovnog odlučivanja. Organizacija uspostavlja, održava i unaprjeđuje 
komunikaciju   sa   spoljašnom   javnošću   poput   medija,   dioničara,   potrošača,   vlasti,   nevladinih   i 
međunarodnih organizacija i sa drugima.

2.  Organizacija i ciljne javnosti uspostavljaju i održavaju međusobno razumijevanje.
To podrazumijeva, postizanje povjerenja, uvažavanja kao i društvenu odgovornost organizacija. 

3.  Međusobno razumijevanje uspostavlja se primarno dvosmjernom simetričnom komunikacijom. 
Ne isključuju se ni drugi modeli komunikacije ukoliko mogu pomoći ili su u funkciji dobrih 
odnosa organizacije i njene javnosti.
 
4.  U procesu neprestane komunikacije, praktičari odnosa s javnošću prikupljaju podatke, obrađuju 
ih i distribuiraju informacije.Takve informacije pridonose procesu planiranja i odlučivanju unutar 
organizacije. 

5.  Odnosi s javnošću ostvaruju svoje interese na legalan i legitiman način.To znači da odnosi s 
javnošću djeluju po načelu zakonitosti, pravičnosti i etičnosti. 

1

Cropp F. i J. D. Pincus,  The Mystery of Public Relations

background image

Marketing komuniciranje u turizmu 

4

Upravljanje reputacijom (Reputation Management),

Odnosi sa medijima (Media Relations),

Odnosi sa zaposlenima (Human Resource Management),

Javni poslovi (Public Affairs),

Finansijski odnosi (Financial Relations),

Odnosi u industriji (Industry Relations),

Upravljanje kriznim situacijama (Crisis Management),

Korporativno oglašavanje i sponzorstva (Corporate Advertising &Sponsor-ships).

3. FUNKCIJE ODNOSA S JAVNOŠĆU 

Analizom brojnih definicija odnosa s javnošću, teoretičari danas dolaze do  osnovnih funkcija 
odnosa   s   javnošću.James   Grunig   i   Todd   Hunt   odnose  s   javnošću   shvataju   kao   upravljanje 
podsastavom i navode pet funkcija

2

. Prema njima funkcije su:

1. unaprjeđenje prodaje promocijom proizvoda i drugim uslužnim djelatnostima,
2. unaprjeđenje personalne uprave komunikacijskim aktivnostima prema zaposlenima,
3. unaprjeđenje odjeljenja i razvoj planiranja unošenjem društvenih kretanja i prenošenjem
    interesa preduzeća u javnosti,
4. unaprjeđenje proizvodnog sastava,
5. unaprjeđenje uprave preduzeća u planiranju i provođenju komunikacijskih aktivnosti.

Robert Heath i W. Timothy Coombs definišu pet funkcija odnosa s javnošću na sljedeći način:

     1. strateško planiranje,
     2. istraživanje,
     3. publicitet,
     4. promocija,
     5. donošenje odluke kroz saradnju.

3

U bilo kojoj organizaciji, funkcije su strateška djelovanja koje provodi osoba ili cijela organizacija 
uključujući svakodnevne operacije kao i dugoročno planiranje. Kada se pobliže sagledaju svaka od 
funkcije može se razumjeti kako svaka pojedinačna funkcija pomaže u izgradnji međusobnog 
razumijevanja potrebnog u razvoju odnosa među pojedincima, grupama i institucijama. Isto tako, 
navedene funkcije odnosa s javnošću mogu postići rezultate koji su korisni kako pojedincu, tako i 
organizaciji u cjelosti.

2

 Grunig J. I Hunt T., Managing Public Relations, str. 9

3

 Heath R. i Coombs W. T., Today's Public Relations – An Introduction str. 8

Marketing komuniciranje u turizmu 

5

4. UPRAVLJANJE ODNOSIMA S JAVNOŠĆU

Ako   je   umijeće   pisanja   PR   stručnjaka   aktivnost   zbog   koje   odnose   s   javnošću   smatramo 
umjetnošću, onda je proces upravljanja i planiranja (zbog istraživačkih i drugih postupaka) naučni 
element odnosa s javnošću. Aktivnosti planiranja nevidljivi su dio odnosa s javnošću. Ako ga 
promatramo kroz S. Blackov sindrom iceberga onda se ovaj dio aktivnosti nalazi ispod vodene 
površine.Britanka Anne Gregory navodi sedam razloga zašto je planiranje važno

4

.

Planiranje usmjerava napore ciljanoj javnosti.
Poboljšava   učinak   (radom   na   ključnim   stvarima   lakše   se   ostvaruju   postavljeni   ciljevi). 
Organizacije planiranjem podstiču dugoročnu viziju, jer po samoj definiciji riječi, planirati, znači 
gledati naprijed. Isto tako, planiranje pomaže u prikazu odnosa vrijednosti i novca (odnosi se na 
agencije),   minimalizira   nesreće,   pomiruje   nesuglasice   i   održava   proaktivnost.   Neki   teoretičari 
odnosa   s   javnošću   smatraju   da   je   proces   planiranja   složen,   dok   ga   drugi   smatraju   vrlo 
jednostavnim. U svakom slučaju, posao je potrebno podijeliti na nekoliko djelova odgovarajući pri 
tom na pet pitanja: Šta želimo postići? (Koji su moji ciljevi?); S kim želimo razgovarati? (Koje su 
moje javnosti?); Šta želimo reći? (Koju poruku želim poslati?); Kako ćemo to reći? (Kako ću tu 
poruku poslati?); Kako ćemo znati da smo to dobro napravili? (Kako ćemo napraviti evaluaciju?). 
Zaposleni   u   odnosima   s   javnošću   koji   rade   na   procesima   planiranja   raspolažu   sa   značajnim 
iskustvom,   teorijskim   saznanjima   i   imaju   sposobnost   korišćenja   različitih   podataka   u 
četvorofaznom procesu rješavanja problema :

1. definisanje problema, 
2. planiranje i stvaranje programa, 
3. preduzimanje akcije i komunikacije, 
4. procjena programa. 

Dakle, praksa odnosa s javnošću ima za nužnu posljedicu strateški RACE proces koji se sastoji od 
četiri faze. Ovaj model je prvi put objavljen u knjizi Nature of Public Relations (Priroda odnosa s 
javnošću) Johna Marstona 1963. godine.

5. PUBLIC RELATIONS

U   industriji,   gdje   su   tradicionalni   masovni   mediji   i   metode   često   preskupa   opcija,   vrijednost 
odnosa s javnošću za masovnu  komunikaciju sa medijima je visoka. Ovo poglavlje ima za cilj da 
se izgradi konceptualni okvir za razvoj, planiranje i sprovođenje događaja odnosa sa javnošću 
(PR), fokusirajući se kao prvo, na  uloge i funkcije, a zatim i na izgradnji PR plana koji se sastoji 
od skupa tehnika i alata koji su u potpunosti integrisani u ukupni miks komunikacija.

4

Gregory A., Planning and Managing Public Relations Campaigns

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti