Specijalizovana upravljanja
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA
STRUKOVNIH STUDIJA
BLACE
Pristupni rad
Predmet: Kompansko pravo
Tema: Specijalozovana akcionarska društva
Profesor:
Student:
Ivan Nikčević
Nadica Milošević
21/18S-K
Blace, 2018.
2
U V O D
U specijalizovana akcionarska društva u skladu sa odredbama zakona
o privrednim društvima i drugim pozitivno-pravnim propisima svrstavaju se:
Poslovne banke
- finansijska organizacija koja se osniva u formi
akcionarskog društva. Mogu je osnivati domaća i strana pravna i fizička lica.
Zakonom je određen minimalni broj osnivača. Pravni osnov koji predstavlja
formalni uslov za osnivanje banke je ugovor o osnivanju. Pored ovog,
osnivači moraju obezbediti i materijalni uslov – sredstva neophodna za
početak rada banke kao njen osnovni kapital. Neophodan uslov za osnivanje
banke je i dozvola za rad banke. Banka stiče svojstvo pravnog lica upisom u
sudski registar.
Akcionarska društva za organozovanje trgovine hartijama od
vrednosti –
berze hartija od vrednosti, akcionarska društva za organizovanje
vanberzanske trgovine hartijama od vrednosti. Berza je privredni subjekt,
specijalizovano tržište na kome se okupljaju njeni članovi ili njihovi
posrednici da bi zaključili određene poslove prodaje i kupovine novca,
hartija od vrednosti ili robe. Berza je pravno lice.
Brokersko – dilerska društva
– pravno lice koje svoju delatnost
obavlja na organizovanom tržištu, tj. Tržištu hartija od vrednosti i drugih
finansijskih instrumenata, koje je dostupno javnosti i na kome se po unapred
propisanim pravilima trguje hartijama od vrednosti i drugim finansijskim
instrumentima, a koje organizuje organizator tržišta i nad kojim nadzor vrši
ovlašćeni državni organ.
Društvo za upravljanje investicionim fondovima –
koriste svoj
kapital da bi kupovali i prodavali akcije drugih preduzeća. To su zatvoreni
fondovi, jer kada se promeni vrednost osnovnog portfolia akcija, menja se
vrednost njihovih akcija.
Centralni registar hartija od vrednosti
– predstavlja instituciju čiji je
zadatak obezbeđenje uspostavljanja i transfera vlasništva nad hartijama od
vrednosti. Centralni registar za hartije od vrednosti sadrži jedinstvenu bazu
podataka o izdatim akcijama, kao i promenama tih podataka.
3

Akcionarsko društvo je pravni subjekt, ima svoju imovinu koja je
odvojena od imovine osnivača. Ovo društvo odgovara u potpunosti svojom
imovinom za obaveze koje preuzima u pravnom prometu. Akcionari ne
odgovaraju za obaveze društva , već samo snose rizik za poslovanje društva
do visine svog uloga. To znači da će ulozi akcionara propasti ukoliko
društvo padne pod stečaj.
Akcionarsko društvo ima fiksiranu osnovnu glavnicu. Minimum
osnovnog kapitala je propisan Zakonom o preduzećima. Glavnica je
podeljena na akcije i mora se čuvati neokrnjena tokom poslovanja društva.
Načelo fiksiranosti osnovne glavnice
je od posebnog značaja za treća lica,
kao generalno obezbeđenje za realizaciju njihovih potraživanja.
Ulog u akcionarsko društvo može biti u
gotovom novcu
, a ako se
predvidi osnivačkim aktom – i u
stvarima i pravima,
izraženim u novčanoj
protivvrednosti. Zakon isključuje mogućnost da se ulog može sastojati iz
ličnog rada i pružanja usluga.
2. Osnivanje akcionarskog društva
Akcionarsko društvo se osniva
ugovorom o osnivanju
. Ukoliko
društvo osniva samo jedan član, on to čini
odlukom o osnivanju
.
Akcionarsko društvo može se osnivati na dva načina:
-
simultano( „nejavno“ ) osnivanje
– bez upučivanja javnog
poziva za upis i uplatu akcija i ne saziva se osnivačka
skupština. Ovako osnovano društvo može imati najviše 50
akcionara, osim ako se ne radi o akcionarima koji kupuju
akcije pod povlašćenim uslovima. Simultanim putem
akcionarsko društvo može biti osnovano i od strane samo
jednog lica, tada važe određene specifičnosti za obezbeđivanje
osnovnog kapitala.
-
sukcesivno ( „javno) osnivanje
– je složeniji od simultanog
načina osnivanja akcionarskog društva jer izdate akcije, pored
osnivača društva, otkupljuju i treća lica koja na taj način
postaju akcionari, ali ne i osnivači društva. Kod sukcesivnog
načina osnivanja, osnivači upućuju javni poziv za upis i uplatu
akcija, uz objavljivanje informacija o društvu. Drugi deo
akcija otkupljuju sami osnivači. Ovim načinom akcionarsko
društvo može biti osnovano samo od strane dva ili više lica.
5
Bitna karakteristika sukcesivnog osnivanja je da je postupak
propisan zakonom i u potpunosti se mora poštovati.
3. Organizacija akcionarskog društva
Akcionarsko društvo ima sledeće organe: skupštinu akcionara,
upravni odbor, nadzorni odbor, direktora.
Sve glavne odluke donosi skupština akcionara. U njoj su svi akcionari
zastupljeni srazmerno broju običnih akcija koji poseduju. Pravilo je da jedna
akcija nosi jedan glas u skupštini. Iz tehničkih razloga, akcionare na
sednicama zastupaju njihovi predstavnici u skupštini.
Upravni odbor je odgovoran za sprovođenje odluka skupštine. Njega
imenuje skupština akcionara.
Direktor zastupa društvo u javnosti i odgovoran je akcionarima za
stanje njihove imovine. On je glavni izvršni organ koji se svakodnevno stara
o ciljevima preduzeća formulisanim na skupštini akcionara.
Nadzorni odbor se stara o zakonitosti poslovanja akcionarskog
društva. On predstavlja instrument kontrole upravnog odbora i direktora.
Značajnu kontrolnu ulogu igra eksterna revizija. Odvajanjem funkcije
vlasnika od upravljača pojavila se nesigurnost vlasnika u pogledu poštenog
upravljanja njegovom imovinom. Zbog toga se vlasnici koriste eksternom
revizijom kao mehanizmom disciplinovanja direktora. Eksterni revizori su
nezavisne firme i pojedinci koji za račun vlasnika vrše verifikaciju poslovnih
knjiga i utvrđuju verodostojnost izveštaja kojima direktori polažu račun
akcionarima.
6

Ugovorom o osnivanju utvrđuje se naročito:
- naziv i sedište osnivača banke;
- naziv i sedište banke;
- iznos ukupnog osnivačkog kapitala banke u novčanom i
nenovčanom obliku;
- rok do koga su osnivači banke
dužni da uplate novčana sredstva,
odnosno nenovčana sredstva prenesu u osnivački kapital banke;
- broj akcija banke i njihovu nominalnu vrednost kod prvog
izdavanja;
- vrste i klase akcija koje je banka ovlašćena da izda, kao i prava iz
akcija svake klase;
- poslove koje banka obavlja;
- način pokrića gubitka banke;
- način rešavanja sporova među osnivačima itd.
Treći uslov neophodan za osnivanje banke je
dozvola za rad
banke.
Zahtev za davanje dozvole osnivači podnose Narodnoj banci Srbije. O
podnetom zahtevu odlučuje rešenjem guverner Narodne banke Srbije.
Osnivačka skupština banke ne može se održati pre prijema rešenja Narodne
banke o izdavanju dozvole za rad, ali najkasnije u roku od 30 dana od dana
prijema navedenog rešenja. Na osnivačkoj skupštini osnivači banke
dvotrećinskom većinom usvajaju statut banke, biraju uravni odbor, imenuju
vršioca dunosti, direktora banke i utvrđuju poslovnu politiku.
Banka stiče svojstvo pravnog lica upisom u registar prirednih
subjekata. Ona za svoje obaveze odgovara svojom imovinom. Za obaveze
banke odgovraju i njeni osnivači do visine sredstava uloženih u osnivački
kapital banke. Skupština banke donosi odluku o izmirenju troškova
osnivanja koji će biti isplaćeni osnivačima na teret prihoda, pre utvrđivanja
dobiti banke.
Prilikom podnošenja prijave za upis u registar mora se podneti i
statut
banke. Statut je opšti akt kojim su određena osnovna pitanja u vezi sa
funkcionisanjem banke. Statutom banke utvrđuje se: 1) organizacija i način
poslovanja, 2) pitanja o kojim odlučuje skupština banke, 3) pitanja o kojim
odlučuju drugi organi banke, njihov sastav i postupak odlučivanja, kao i
mandat članova tih organa, 4) mere i odgovornosti organa banke za
obezbeđenje likvidnosti i solventnosti banke, 5) prava, obaveze i
odgovornosti članova upravnog i izvršnog odbora i drugih lica sa posebnim
ovlašćenjima i odgovornostima, 6) ovlašćenje za potpisivanje i zastupanje
8
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti