1. Savršena potpuna konkurencija (pojam, elementi)? 

- Savršena (potpuna) konkurencija je tržišna struktura u kojoj veliki broj prodavaca nudi homogen 
proizvod i nijedan prodavac nema uticaj na tržišnu cenu proizvoda. Svi su suočeni sa horizontalnom 
krivom tražnje.
PRIMER: poljoprivredni proizvodi na pijaci - Proizvod je isti (homogen) – jedna jabuka ili kilogram 
pšenice je isti bez obzira ko prodaje. Nijedan prodavac ne može sam da utiče na cenu, već prihvata 
tržišnu cenu. Ulazak i izlazak sa tržišta je slobodan (svako može da počne ili prestane da prodaje).
ELEMENTI:  da na tržištu ima mnogo prodavaca i kupaca, da su proizvodi homogeni, da kompanije 
mogu da ulaze i izlaze, maksimiranje profita, da se država ne meša u tržišno funkcionisanje, da je 
dobra informisanost...

2. Nesavršena konkurencija i tržišna struktura (pojam, osnovne karakteristike)

- u pitanju je tržišna struktura u kojoj je makar 1 prodavac u poziciji da utiče na cenu, tako da ona 
kriva tražnje ima negativan nagib i to pogoduje oblicima nesavršene konkurencije:
Monopolu – jedan proizvođač koji sam određuje cenu
Oligopolu – mali broj velikih proizvođača koji međusobno utiču jedni na druge
Ograničenoj konkurenciji – veći broj proizvođača, ali proizvodi nisu isti
Kod nesavršene konkurencije i tržišne strukture proizvodi mogu biti diferencirani (različiti po brendu, 
kvalitetu, pakovanju), postoje barijere ulaska na tržište (kapital, patenti, dozvole, tehnologija) i manji 
je broj proizvođača u odnosu na savršenu konkurenciju. Marketing i reklama imaju značajnu ulogu.

3. Šta je oligopol (pojam, tipovi, osnovne karakteristike)? 

- Osnovno obeležje oligopola kao tržišnog modela jeste mali broj učesnika na tržištu. Karakteriše ga 
međuzavisnost u poslovanju određenih pradavaca i njihov uticaj na cenu i obim prodaje.
Oligopolisti nemaju oblik slobode odlučivanja.
Postoje 2 oblika oligopola:
a) mali broj prodavaca koji proizvode identičan proizvod ili jako sličan. Takav oblik se primenjuje npr. 
u železničkom saobraćaju.
b) malo prodavaca koji prodaju diferencirane proizvode (automobilska industrija).

4. Monopolistička konkurencija (pojam, karakteristike)? 

- je tržišna struktura u kojoj veliki broj prodavaca nudi diferenciran proizvod i mogu uticati na njegovu 
cenu. Neke od specifičnosti ograničene konkurencije su: da svaka kompanija učestvuje u malom 
procentu i njen uticaj je beznačajan, ne postoji mogućnost za dugoročne sporazume, nema 
međuzavisnosti kompanija nego svaka kreira svoju politiku proizvodnje...
Tvorci ograničene konkurencije su EDVARD ČEMBERLEN i DŽON ROBINSON.

5. Pojam, zadaci i ciljevi makroekonomije? 

- Makroekonomija  je grana ekonomske nauke koja proučava privredu zemlje kao celine i analizira 
nacionalni dohodak, investicije, zaposlenost, štednju, potrošnju... kako bi pronašla najbolje rešenje 
na državnom nivou. Ona pokušava da odgovori npr. na pitanje zašto poskupljenje nafte dovodi do 
inflacije pa i do nezaposlenosti, analizira stopu nezaposlenosti, utvrđuje zašto neka zemlja neki 
proizvod izvozi, a u okviru iste ili slične grane uvozi itd.
Zadaci:
1) visok nivo proizvodnje uz tendenciju rasta;
2) visok nivo zaposlenosti
3) stabilan nivo cena...

Ciljevi:    1) fiskalna politika; 2) monetarna politika; 3) politika dohotka

6. Šta je agregatna ponuda i tražnja? 

- Agregatna ponuda je ukupna količina dobara i usluga koju kompanije unutar neke države 
nameravaju da proizvedu i prodaju u nekom periodu. Agregatna ponuda je uslovljena visinom cena, 
obimom troškova i sl, tako da je određuju sledeći činioci, a to su: visina cena, ekonomski kapaciteti i 
proizvodne mogućnosti. 
- Agregatna tražnja se dovodi u vezu sa ukupnom količinom koju su ekonomski činioci spremni da 
potroše u određenom vremenu. To je suma troškova kupaca, kompanija i države i određuju je: visina 
cena, monetarna i fiskalna politika... - Zajedničkim delovanjem agregatne ponude i tražnje stiču se 
uslovi za postizanje ravnoteže.

7. Šta je bruto domaći proizvod i kako se on dobija? 

- je ukupna vrednost svih finalnih dobara i usluga proizvedenih u 1 zemlji, tokom određenog 
vremenskog perioda. Dobija se sabiranjem lične potrošnje, investicija, državne potrošnje i izvoza 
umanjenog za uvoz. Izračunava se na nivou 1 države, nekad i na nivou gradova i oblasti. Utvrđuje se 
za određeno razdoblje, najčešće 1 god. a može i na kvartale.

8. Pojam novca? 

- Novac je sve što služi kao opšteprihvaćeno sredstvo razmene ili sredstvo plaćanja. Posle perioda 
trampe je nastupio period robnog novca, zatim period papirnog novca. Paralelno sa papirnim 
novcem u savremenom ekonomskom kontekstu koristi se i tzv. bankarski novac.
Novac je podeljen na 3 vrste: papirni novac, kovani novac i čekovni računi. Sve tri vrste koriste se za 
kupovinu i prodaju dobara. Postoje 3 funkcije novca: sredstvo razmene, zajednička obračunska 
jedinica i sredstvo očuvanja vrednosti.

9. Kamatna stopa? 

- Kamata je naknada za pozajmljeni novac, dok kamatna stopa predstavlja procenat vrednosti duga 
koji dužnik u vidu kamata mora platiti poveriocu u određenom periodu. Kamatna stopa je određena 
jednakošću ponude novca i tražnje za novcem. Iznos kamatne stope mora biti takav da su korisnici 
usluga spremni da drže novčani iznos jednak trenutnoj novčanoj ponudi. Veći iznos kamatne stope 
uzrokuje smanjenje tražnje za novcem.

10. Pojam inflacije i uzroci prevelike količine novca? 

- Inflacija se ispoljava u povećanju cena, tj. povećava se nivo cena a smanjuje vrednost novca.
Postoje 3 oblika inflacije:
1) inflacija tražnje;     2) inflacija ponude    i    3) strukturna inflacija.
Može biti i   1) blaga i   2) hiperinflacija. Blaga = cene rastu za otprilike 4% godišnje, hiperinflacija = i 
do 50% mesečno.
Prema trajanju, deli se na:  1) sekularnu;   2) jednokratnu   i 3) hroničnu inflaciju.
Najzastupljeniji model izračunavanja inflacije je na osnovu indeksa potrošačkih cena - hrana, troškovi 
stanovanja, prevoza, odeće, troškovi aktivnosti u slobodno vreme... Kada je reč o uzrocima inflacije, 
imamo 3 grupe teorija: teoriju tražnje, teoriju ponude i strukturnu teoriju.
Uzroci prevelike količine novca:
- prekomerno štampanje;        - veća potrošnja od proizvodnje;
- rast plata bez rasta produktivnosti;      - povećana kreditna aktivnost banaka 

background image

Želiš da pročitaš svih 4 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Slični dokumenti

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.