UNIVERZITET ZA POSLOVNI INŽENJERING I MENADŽMENT BANJA LUKA
Dodiplomski studijiski program Menadžment
Diplomski rad
ZEMLJE U RAZVOJU: KARAKTERISTIKE, EKONOMSKI POLOŽAJ I
RAZVOJ, SA OSVRTOM NA “AZIJSKE TIGROVE” KAO MODEL RAZVOJA
NACIONALNE EKONOMIJE
Mentor: prof. Mladen M. Ivić
BANJALUKA, APRIL 2016. DUBRAVKA KREMENOVIĆ
SAŽETAK
Savremeno društvo je podijeljeno i nejednako. Ove podjele i nejednakosti su dobro
vidljive kada poredimo različite nacionalne privrede i njihov ekonomski rast i razvoj.
Jedan od današnjih globalnih izazova je uravnotežen i održiv razvoj svjetske ekonomije.
Da bi se to postiglo potrebno je naći riješenja za globalne probleme kao što su masovno
siromaštvo, visoke stope nezaposlenosti, neravnomjerna raspodjela dohotka , visoka
vanjska zaduženost. Ovo jesu problemi cijelog svijeta, ali njih najbolje osjete stanovnici
nerazvijenih i zemalja u razvoju. Grupa zemalja u razvoju jeste visoko heterogena
grupa koja na svjetskoj mapi broji preko 150 zemalja. Zemlje u razvoju između sebe su
u socijalnom, ekonomskom i političkom smislu izrazito raznolike, ali one imaju
zajednički cilj a to je pronalazak riješenja za gorepomenute probleme.
Ključne riječi: ekonomska nejednakost, ekonomski rast, siromaštvo, dohodak po
stanovniku, vanjska zaduženost,zemlje u razvoju, „azijski tigrovi“.
SUMMARY
Modern industrial society is divided and unequal. These divisions and inequality
are clearly visible when comparing different national economies and their economic
growth and development. One of today's global challenges is balanced and sustainable
development of the world economy. In order to achieve this it is necessary to find
solutions to global problems such as massive poverty, high unemployment, unequal
income distribution, high external indebtedness. These are problems of the whole world,
but these problems can be felt the best among inhabitants of underdeveloped and
developing countries. The group of developing countries is a highly heterogeneous
group and on the world map counts more than 150 countries. Developing countries
among themselves in the social, economic and political terms are extremely diverse, but
they have a common goal and that is finding solutions to the aforementioned problems.
Key words: economic inequality, economic growth, poverty, per capita income,
external debt, developing countries, "asian tigers".
2. ZEMLJE U RAZVOJU
2.1. Definicija i klasifikacija zemalja u razvoju
Zemlja u razvoju (engl.
developing country ie. developing economy
) je zemlja
sa realnim dohotkom per capita koji je nizak u odnosu na onaj u industrijalizovanim
zemljama poput Sjedinjenih Država, Japana i onih u zapadnoj Evropi. U ljudskim
pojmovima, zemlje u razvoju obično imaju stanovništvo sa slabim zdravljem, niskim
nivoima pismenosti, neprikladnim uslovima stanovanja i oskudnom ishranom.
1
Važno je napomenuti da kada se govori o klasifikaciji zemalja po kriterijumu
stepena razvijenosti ne postoji jedinstvena klasifikacija zemalja koja se univerzalno
upotrebljava. Ipak , za potrebe sagledavanja stanja u svjetskoj privredi , te analizu i
tendencije u kretanjima svjetske privrede postoji potreba da se napravi klasifikacija
zemalja na razvijene zemlje i zemlje u razvoju.
Klasifikacija koju primjenjuje Svjetska banka (WB) (World Bank) zasniva se na
podjeli zemalja prema dohotku po stanovniku (GNI per capita – bruto nacionalni
dohodak po stanovniku) na četiri grupe:
2
zemlje sa niskim dohotkom (1,045 dolara ili manje GNI pc),
zemlje sa nižim srednjim dohotkom (od 1,046 do 4,125 dolara GNI pc),
zemlje sa višim srednjim dohotkom (od 4,126 do 12,735 dolara GNI pc) i
zemlje sa visokim dohotkom (12,736 dolara GNI pc ili više).
Granice dohotka su podložne godišnjim revizijama koje Svjetska banka čini.
Svjetska banka naziva zemlje sa niskim i srednjim dohotkom (low and middle
income economies) po stanovniku zemlje u razvoju (developing economies), ali se ovaj
termin koristi zbog pogodnosti i ne znači da sve ekonomije iz te grupe imaju sličan
dostignut stepen razvoja.
3
Poseban problem u razvrstavanju zemalja na dve navedene kategorije (razvijene
i zemlje u razvoju) predstavljaju zemlje u tranziciji. Mnoge od njih po nivou dohotka
pripadaju zemljama u razvoju, dok sa druge strane, njihova privredna struktura više
odgovara razvijenim zemljama.
1
Samuelson, Paul A. i Nordhaus William D. 2000. Ekonomija. 15. izdanje. Zagreb. Mate
d.o.o. str.702
2
http://data.worldbank.org/about/country-and-lending-groups#Low_income
(02.02.2016.
19:48 h)
3
http://data.worldbank.org/news/2015-country-classifications
(03.02.2016. 15:43 h )
napomena : modifikovan tekst
Međunarodni monetarni fond (IMF) (engl. International Monetary Fund) zemlje
svijeta razvrstava na napredne ekonomije (
advanced economies
) i ekonomije u
nastajanju i razvoju (engl.
emerging market and developing economies
). Svakih pola
godina IMF objavljuje izvještaj o Svjetskim ekonomskim izgledima (WEO) (engl.
World Economic Outlook) u kojem mogu da se pronadju procjene o budućim
kretanjima svjetske ekonomije. U ovom izvještaju ekonomije u nastajanju i zemlje u
razvoju su nadalje podjeljene na sledeće geografske skupine :
4
1. Zajednica nezavisnih država (Commonwealth of Independent States)
2. Azijske ekonomije u nastajanju i razvoju (Emerging and Developing Asia
ASEAN 5 )
3. Evropske ekonomije u nastajanju i razvoju (Emerging and Developing Europe)
4. Latinska Amerika i Karibi (Latin America and the Caribbean)
5. Bliski istok, Sjeverna Afrika, Avganistan i Pakistan (Middle East, North Africa,
Afghanistan, and Pakistan)
6. Bliski istok i Sjeverna Afrika (Middle East and North Africa)
7. Subsaharska Afrika (Sub-Saharan Africa)
Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) (United Nation Development
Programme's) ima sistem klasifikacije zemalja dobijen izračunom Indeksa humanog
razvoja (HDI) (engl. Human Development Index) koji ima za cilj da uzme u obzir
višestruku prirodu razvoja.
HDI je kompozitni indeks koji mjeri prosječna postignuća tri osnovne dimenzije
ljudskog razvoja: dug i zdrav život, znanje, i dostojan standard življenja.
5
HDI uzima u obzir i druge aspekte razvoja kao što su političke slobode i lična
sigurnost.
Zemlje koje imaju HDI manji od 0,550 važe za zemlje niskog humanog razvoja,
zemlje sa humanim indeksom između 0,550 i 0,699 vrijede za zemlje srednjeg humanog
razvoja, dok su zemlje čiji HDI ima raspon između 0,700 i 0,799 zemlje visokog
humanog razvoja. Postoje i zemlje sa veoma visokim indeksom humanog razvoja , a u
njega spadaju one zemlje čiji HDI prelazi 0,800.
6
4
https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2015/02/weodata/groups.htm#cism
(04.02.2016. 12:15h)
5
http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr_2015_statistical_annex.pdf
(04.02.2016.14:00h)
6
http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr_2015_statistical_annex.pdf
(04.02.2016. 14:1h)
2.2. Glavna ekonomska i strukturna obilježja (problemi ) zemalja u razvoju
Bivši generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Anan je rekao : „ Razvijena
država je ona država koja svim svojim građanima pruža mogućnost da uživaju u
slobodnom i zdravom životu i sigurnom okruženju“. Ovo pišem jer je ova rečenica
upravo u suprotnosti sa obilježjima zemalja u razvoju. Ako bi sa jednom riječju mogli
da opišemo stanje u državama u razvoju to bi sigurno bila riječ
nesigurnost
,
a ako bi
željeli jednom rečenicom da opišemo to stanje ona bi bila :
prisutnost opšte nesigurnosti
u gotovo svim segmentima društveno ekonomskog sistema.
U nastavku slijedi opis
problema sa kojima se zemlje u razvoju susreću na putu svog ekonomskog rasta.
Kao jedan od glavnih problema zemalja u razvoju ističe se
siromaštvo
i
nizak
standard
življenja
. Većina najnerazvijenijih zemalja se suočava sa problemom
apsolutnog siromaštva koje se ogleda u pothranjenosti, lošim uslovima stanovanja,
nemogućnošću da se primi adekvatna zdrastvena zaštita, kao i visokim stepenom
nepismenosti. Na primjer, u Avganistanu u kome živi blizu 33 miliona ljudi, njih oko 42
% živi ispod nacionalne granice siromaštva, a njih još 20% živi malo iznad granice
siromaštva te su visoko osjetljivi na rizik prelazka granice siromaštva
7
.
Iako ću sledećem problemu posvetiti jedno cijelo poglavlje diplomskog,
navodim kao jedan od gorućih problema problem vanjske zaduženosti zemalja u
razvoju. Naime, zemlje u razvoju su zemlje koje nemaju ekonomsku stabilnost i zbog
toga su prvenstveno zavisne od visoko razvijenih zemalja, odnosno inostranih
finansijskih pozajmica čiji se iznosi povećavaju iz godine u godinu. Bosna i
Hercegovina je dovoljno blizak primjer koji pokazuje kako zavisnost od inostranih
finansijskih pozajmica djeluje na unutrašnju stabilnost uobličavajući joj organizacije,
strukture i državne funkcije dovodeći do marginalizacije državnih subjekata ,
suvereniteta i državnog integriteta. Stanje vanjske zaduženosti Bosne i Hercegovine
prema kreditorima na dan 31.12.2014. bilo je 8.218.217.000 KM.
8
Jedan od indikatora prosperiteta, često korišten i kao mjera životnog standarda
per
capita dohodak je u zemljama u razvoju obično nizak usljed niskog nivoa GDP-a.
Dvadeseti vijek je svjedok da su zemlje koje su imale razvijenu industriju brže
napredovale na putu svog ekonomskog razvoja. Industrijalizacija je bila sinonim za
ekonomski rast. Dakle, još jedna od ekonomskih karakteristika , odnosno problema ,
zemalja u razvoju je nizak stepen industrijskog sektora njihovih ekonomija. Danas
većina ekonomija u razvoju postaju uslužne ekonomije a da prije toga nisu ni razvile
proizvodni sektor.
7
http://www.ruralpovertyportal.org/country/home/tags/afghanistan
(11.02.2016. 11:59 h)
8
https://www.parlament.ba/sadrzaj/ostali_akti/strategije/default.aspx?
id=57776&langTag=bs-BA&pril=b
(11.02.2016. 19:30 h)
