S e m i n a r s k i r a d
Predmet: Uvod u pravo
Tema:
Elementi dr
ž
ave i suverenost
1
SADRŽAJ:
Uvod
3
Elementi države
4
- Teritorij kao element države
5
- Vlast kao element države
7
- Suverenost kao element države
10
- Stanovništvo kao element države
13
- Reference
14
- Appendix – neki citati
15
2
I. ELEMENTI DRŽAVE
Država je jedna društvena, socijalna organizacija, koja kao svaka druga društvena socijalna
organizacija mora imati neke karakteristike:
mora imati svoje članstvo,
funkcije,
djelatnost,
organe ili tijela koja obavljaju te djelatnosti,
određena sredstva da bi njima ostvarila djelatnost, propise...
Ona se od drugih društvenih organizacija razlikuje po tome što raspolaže posebnom vlašću, a
ta je vlast prema karakteristikama: društvena, suverena i prisilna.
Kakav će oblik vlasti poprimiti jedna državaovisi o obliku vladavine (monarhija ili republika)
i obliku državnog uređenja.
Georg Jelinek je razvio učenje o TRI KONSTITUTIVNA ELEMENTA DRŽAVE.
Izučavajući predmoderne i moderne političke zajednice, kao i njihove nazive, Jelinek je
zaključio da se država sastoji od tri elementa:
o
DRŽAVNE TERITORIJE,
o
DRŽAVNOG NARODA,
o
DRŽAVNE VLASTI.
2
Iako je ovo učenje o tri elementa podrvgnuto kritici ne samo u političkoj filoofiji nego i u
političkoj sociologiji i političkopravnoj teoriji, ono je veoma prihvaćeno u međunarodnom
pravu i u uporednom ustavnom pravu.
Upravo mnoštvo različitih država u međunarodnoj zajednici ) autoritarnih, totalitarnih,
demokratskih, pravnih i nepravnih), ističe Matias Herdegen, zahtjeva prihvatanje Jelinekovog
učenja o tri elementa države.
Na ovo Jelinekovo učenje vezuje se i čuvena definicija države kao subjekta
međunarodnog prava data u članu 1. Međunarodne konvencije o pravima i obavezama
država, zaključena 1933. godine u Montevideu.
Prema toj definiciji, „država kao subjekt međunarodnog prava posjeduje slijedeće
karakteristike:
a) stalno stanovništvo,
b) određenu teritoriju,
c) vladu, i
d) sposobnost da stupa u odnose sa drugim državama“.
Ova definicija predstavlja, kako je s pravom primjetio Herdegen, moderno i prošireno
Jelinekovo učenje o tri elementa države.
3
2
Georg Jellinek, Allgemeine Staatslehre, Berlin, 1914, str. 396 ff.
3
Matthias Herdegen, Völkerrecht, 2. Auflage, Verlag C. H. Beck, München, 2002, str. 67-68.
4
Suvremeno mišljenje navodi PRAVO (pravni sisitem i pravni poredak) kao četvrti
element države.
1. TERITORIJ KAO ELEMENT DRŽAVE
Predmoderne i moderne države su polagale pravo na određenu teritoriju. Ipak, između njih
postoji značajna razlika. Tek sa uspostavljanjem moderne države, precizno se utvrđuju i
kontrolišu granice država kao teritorijalnih zajednica.
Država je teritorijanla organizacija i zajednica za razliku od osobnih organizacija i zajednica.
Osobne zajednice obuhvataju ljude koji imaju određena osobna svojstva (obitelj, vjerska
zajednica...). Teritorija kod ovoh zajednica nije bitna. Članovi zajednice mogu živjeti na istoj
ili različitim teritorijama. Država je pak određena teritorijom. Ona je teritorijalna jedinica koja
vrši vlast nad ljudima određene teritorije, te se ne može shvatiti bez ovog obilježja.
Za državu kao zajednicu bitno je prostranstvo, teritorija na kojoj žive građani i vlast koju vrši
država nad građanima te teritorije.
Teritorijalnost nije samo važna radi vršenja vlasti države nad ljudima, nego i radi
obilježavanja određene države, njenog obima, prostornosti u odnosu na druge države. Ona
takođe obezbjeđuje sigurnost i bezbjednost građana koji znaju ko je vlast na određenoj
teritoriji, do koje granice se prostire vlast jedne, a od koje granice počinje vlast druge države.
Prema propisima tih država ljudi usklađuju svoja ponašanja.
Iz razloga što teritorijalnost predstavlja vrlo važno obilježje za funkcioniranje države,
nastojalo se i nastoji da se teritorij države tačno odredi i praktično što bolje izrazi putem
granice i drugih obilježja.
Državni teritorij je trodimenzionalni prostor:
o
zemljišna površina (obuhvata površinu državnog teritorija),
o
zemljišna unutrašnjost (dubina zemljišta do središta zemlje) i
o
zračni prostor (prostor iznad površine, u vis do koje sežu klasične letjelice)
Svemir ne spada u državni teritorij. On je predviđen, shodno usvojenim međunarodnim
konvencijama u 1963, 1967 i 1979. godini, za upotrebu u korist cijelog čovječanstva i nijedna
zemlja ne može polagati pravo svojine ni na jedan njegov dio. Istovremeno utvrđeno je da se
svemir ne može koristiti u vojne svrhe, ali se ta obaveza nedovoljno poštuje u praksi.
Što se tiče granica, treba znati da
granica nije granična crta, nego ploha koja prolazi tom
crtom, pa ide u širinu, u visinu i sve do središta zemlje
.
S obzirom na to kako se ugovorom granica određuje razlikujemo:
o
Prirodne granice – koje idu ili slijede neku prirodnu pojavu, fenomen ili objekat i
o
Ugovorne granice – određuju se precizno definirane kote prema geografskoj širini i
dužini, pa se povlače ravne crte koje spajaju te kote.
Posebni problem u utvrđivanju granica javlja se kod obalnih država, država koje graniče s
morem. Obalno more obuhvaća
unutrašnje morske vode
(dio mora koji je tjesno vezan u
kopneni dio teritorija da je pravni režim gotovo istovjetan s kopnenim pravnim režimom -
5
