Finansijski menadžment
UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA – NOVI SAD
FAKULTET ZA OBRAZOVANJE DIPLOMIRANIH PRAVNIKA I EKONOMISTA
ZA RUKOVODEĆE KADROVE
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA
FINANSIJSKI MENADŽMENT
Tema: FINANSIJSKO TRŽIŠTE
Mentor
Student
Prof. dr Aleksandra Pušara
Šarcevic Sanja,I-78
Novi Sad
FINANSIJSKO TRŽISTE
Svako tržište, kako globalno tako i segmentirano izražava odnose dva kljucna ekonomska
agregata: ( a ) ponude i ( b ) tražnje. Relacija odnosa ova dva agregata uticu na nivo cena koje se
formiraju saglasno izraženom odnosu ponude i tražnje.
Osobenosti odnosa koji se izražavaju za tržište u realnom sektoru ekonomije jednako važe i za
segmente tržišta koji funkcionišu u finansijskoj sferi. Pri tome treba istaci da finansijsko tržište
ima svoje osobenosti koje se ispojavalju kako za prostor, vreme i nacin funkcionisanja tako i za
strukturu tržišnih materijala koje se javljaju kao predmet kupoprodajnih transakcija na
finansijskom tržištu.
Finansijsko tržiste se može posmatrati u užem i u širem smislu. U užem smislu tržiste se
denfiše kao organizovani prostor sa tačno definisanim vremenom, tržišnim pravilima i uslovima
kupoprodaje, gde se sučeljavaju ponuda i tražnja sa novcem i novčanim derivatima. U širem
smislu finansijsko tržište predstavlja svako mesto gde se obavljaju finansijske transakcije.
Kao što je vec predhodno ukazano finansijsko tržište je mesto objedinjavanja novcanih
sredstava iz razlicitih izvora gde se formira potencijal ponude i tražnje. Svaki deo tog kapitala
teži ka plasmanima sa najvecim prinosom i time se kapital locira tamo gde može doneti više i
preduzetnicima i vlasnicima kapitala.
Jedna od najznacajnih funkcija finansijskih tržišta je njihova transferna funkcija.
Transfernu funkciju finansijsko tržište obavlja kao primarno tržište to jest tržište gde se vrše
kreiranje finansijskih instrumenata. Ucesnici na finansijskom tržištu se javljaju kao klasicni
finansijski posrednici ( banke ) i institucionalni investitori ( osiguravajuce organizacije i penzioni
fondovi ). Na finansijskom tržištu je moguce uspostaviti i neposredni odnos emitenta i kupca.
Tada je rec o procesu dezintermedijacije.
Finansijsko tržište, može se reci, predstavlja organizovani sistem za promet finansijskih
instrumenata, tj. hartija od vrednosti koje mogu biti dugovne i vlasnicke u zavisnosti od roka
njihovog dospeca, kao hartije od vrednosti na tržištu novca i hartije od vrednosti na tržištu
kapitala. Hartije od vrednosti na tržištu novca su najlikvidnije hartije od vrednosti sa rokom
dospeca do jedne godine sa niskim ili nikakvim rizikom, dok hartije od vrednosti na tržištu
kapitala imaju rok dospeca duži od godinu dana.
Neke od hartija na tržištu novca su:
kratkorocne državne obveznice,
depozitni cerifikati,
bankarski akcepti,
komercijalni zapisi,
federalni fondovi,
ugovori o rekupovini
Dr.Zivota Radosavljevic, Novi Sad,2012
Savic J. i Kvegic G.:Finansijska trzista I berzanski menadzment, Beograd, 2008

duboka kriza u kojoj se zemlja našla.
Nacin da se postigne bolji kvalitet života stanovništva je razvoj finansijskih tržišta, jer
iskustvo pokazuje da finansiranje privrednog razvoja pomoću finansiranja finansijskih tržišta
daje najbolje rezultate.
Osnovna obeležja privrednog razvoja su:
rast ukupnog nacionalnog proizvoda,
rast neto nacionalnog proizvoda,
rast neto nacionalnog proizvoda po stanovniku,
rast produktivnosti ekonomskog sistema i
rast efikasnosti ekonomskog sistema.
Osnovni spoljni izvori privrednog razvoja su:
informacije,
prirodni resursi,
sredstva drugih ekonomskih sistema,
osobine inostranih tržišta
Unutrašnji izvori privrednog razvoja su:
živo nacionalno bogastvo,
stanovništvo,
inovativna sposobnost,
preduzetništvo,
postojeca organizacija privrednog sistema,
kultura i opšti raspoloživi obim znanja i upravljacke sposobnosti
2. SUŠTINA FUNKCIJE
Privredni život svake zemlje podrazmeva aktivnu ulogu velikog broja privrednih
subjekata grupisanih u veci broj sektora. Neki privredni subjekti i sektori, čija štednja premašuje
nivo njhovih realnih investicija, su u poziciji da imaju štedne viškove koje plasiraju u finansijske
investicije. Obrnuto, drugi subjekti, cije investicije nadmašuju njihovu štednju, imaju štedne
manjkove koje pokrivaju emitovanjem finansijskim tržištima. Ti finansijski instrumenti u
njihovim bilansnim pozicijama predstavljaju finansijsku pasivu.
Svaki prenos finansijskih sredstava, od finansijski suficitnih ka deficitarnim privrednim
subjektima, ima za posledicu stvaranje finansijske aktive i finansijske pasive i predstavlja
finansijsku transakciju. Šire posmatrano, finansijska tržišta predstavljaju zbir svih finansijskih
transakcija i ne moraju predstavljati neke specificne nedostupne forme trgovanja finansijskim
instrumentima. Ispravnije je cak reci da je svako na neki nacin ukljucen na finansijska tržišta kao
aktivni ucesnik.
Za razliku od ovog šireg gledanja, uži koncept finansijskog tržišta polazi od
organizovanog tržišta kao načina trgovanja finansijskim instrumentima. To znaci da bi se na ovaj
nacin pod finansijskim tržištem podrazumevalo organizovano sučeljavanje ponude i tražnje
finansijskih instrumenata na odredjenom mestu na kome se, uz strogo poštovanje pravila
trgovine, organizovano formira cena finansijskih instrumenata.
Savic J. i Kvegic G.:Finansijska trzista I berzanski menadzment, Beograd, 2008
Finansijska tržišta predstavljaju medijum putem koga država i korporacije pribavljaju
dodatna sredstva za svoje investicione projekte ali i mogućnost za investitore da aktivno
upošljavaju slobodna sredstva kako u borbi za njihovo realno očuvanje protiv inflacije, tako i u
nastojanju da kroz visoke stope oplodnje obezbede i njihovo realno uvećanje.
Razvijenost finansijskog tržišta, njegova stabilnost, dinamika i dubina merodavni su
pokazatelji razvijenosti nacionalne privrede i njene ukljucenosti u savremene svetske ekonomske
tokove.
Osnovna funkcija finansijskog tržišta je, kao što je nagovešteno, u alokaciji novca i
kapitala u privredi. Slobodna novcana sredstva se usmeravaju ka onim emitentima finansijskih
instrumenata za koje investitori procene da su pouzdani, profitabilni i perspektivni. Cena
finansijskih instrumenata, koja može biti u formi kamatne stope ili kursa hartije od vrednosti, kao
i procena boniteta emitenta od strane investitora odredujuci uticu na investicione odluke na
finansijskom tržištu. Kvalitetnim finansijskim instumentom, po proceni investitora, može se
smatrati onaj koji ima povoljan odnos izmedu pouzdanosti i ocekivanog prinosa.
Velikim brojem razlicitih finansijskih instrumenata, svojim organizovanim karakterom,
sigurnošcu, jednostavnim pristupom i likvidnošcu, finansijsko tržište ne samo da utice na
efikasnu alokaciju novca i kapitala, u smislu njihovog kretanja ka najkvalitetnijim privrednim
sektorima i privrednim subjektima, vec ono podstice obrt i mobilnost novca i kapitala ne
dozvoljavajući da imaju prazne hodove tj. obezbedujući njihovu stalnu punu zaposlenost. Tako
se posredstvom razvijenog finansijskog tržišta postojeći kapital u privredi maksimalno efikasno
koristi podižući nivo društvenog proizvoda tj. materijalnog blagostanja stanovništva.
Finansijska tržišta, kao osnovni element finansijskog sistema, odredjena su finansijskim
instrumentima, kao materijalom finansijskih transakcija i finansijskim institucijama, kao glavnim
ucesnicima tj. transaktorima na finansijskom tržištu. Upoznavanje sa finansijskim instrumentima
i finansijskim institucijama važno je za dobijanje realne slike o razvijenom finansijskom tržištu
na kome se obavlja upravljanje investicijama u hartije od vrednosti.
3. FINANSIJSKI INSTRUMENTI
Finansijski instrumenti ili finansijska aktiva, predstavlja instrument, posredstvom koga se
odvija potrfolio menadžment. Da bismo u celini mogli da razjasnimo portfolio menadžment
moramo pokazati šta sve na razvijenim finansijskim tržištima investitorima stoji na raspolaganju
za investiranje. To, u šta se može investirati, predstavlja finansijsku aktivu tj. finansijske
instrumente.
Finansijsko tržište, može se reci, predstavlja organizovani sistem za promet finansijskih
instrumenata. Finansijske transakcije, sa druge strane, mogu se definisati kao transakcije
posredstvom kojih dolazi do prometa finansijskih instrumenata. Finansijski instrumenti mogu da
imaju formu hartija od vrednosti ili da proisticu iz depozitnih i kreditnih odnosa. Mogu biti u
obliku novca, vlasnickih i dugovnih instrumenata.
S obzirom da osnova našeg rada upravljanje investicijama u hartije od vrednosti, tj.
portfolio menadžment, potrebno je ukazati na vrste finansijskih instrumenata u formi hartija od
vrednosti na razvijenim finansijskim tržištima.
Prof.dr Aleksandar Miljkovic, Doc.dr Aleksandra Pušara I Mr. Ljubomir miljkovic: Poslovne finansije, Beograd
2012

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti