Nacionalni park Fruška gora                                                                                    Seminarski rad

1. UVOD 

Za temu svog seminarskog rada sam uzela planinu Frušku goru. Postoje mnogobrojni 

razlozi zbog kojih san baš to izabrala, a navešću samo one najvažnije. 

Fruška gora je po svojim osobinama jedinstvena planina u Srbiji, a sigurno i šire. Posebno 

je zanimljivo to što se na njoj nalazi veliki broj manastira koji su možda najzaslužniji za očuvanje 

i razvoj srpske kulture i srpskog naroda. Takođe, tu je i nacionalni park sa netaknutom prirodom i 

velikim brojem biljaka i životinja.

Cilj mog rada je da se upoznam sa ovom planinom i da saznam koji se turistički motivi na 

njoj sreću i kakva je perspektiva razvoja ovog regiona.

2

Nacionalni park Fruška gora                                                                                    Seminarski rad

2. Položaj Fruške gore

„Položaj je geografska kategorija i iskazuje prostornin odnos jedne pojave, objekata, ili 

lokaliteta, prema drugim pojavama, objektima ili lokalitetima. U zavisnosti od toga o kojoj se 

vrsti pojava radi, razlikujemo: prirodno-geografske, privredno-geografske, političko-geografske, 

turističko-geografske i druge vrste“.

Položaj Fruške gore je značajan faktor aktiviranja njenih turističkih resursa. Kvalitativne 

odlike geografskog, turističkog i funkcionalnog položaja Fruške gore imaju specifične interne i 

eksterne   osobenosti.   To   neposredno   utiče   na   stepen   i   obim   turističke   valorizacije   njenih 

turističkih potencijala. 

2.1. Geografski položaj

Fruška gora je panonski horst, uporedničkog pravca pružanja, na jugoistoku Vojvodine, a 

na severu Srbije. Prema Bukurevu, Fruška gora „počinje kod Starog Slankamena i završava se na 

liniji Šid-Šarengrad, sa strmim kosama, poznatim pod imenom Telek“.

Njenu severnu granicu čini tok Dunava, a južna granica Fruške gore ide približno linijom 

koja   vezuje   Šid   sa   Erdevikom,   Bingulom,   Divušem,   Grgurevcima,   Bešenovom,   Irigom, 

Krčedinom i Novim i Starim Slankamenom.

Geografski položaj Fruške gore određen je geografskim koordinatama. Fruška gora se 

prostire između: 45° 5' s.g.š. (Bešenovo) i 45° 15' s.g.š. (suburbijum Petrovaradina) i između: 19° 

16' i.g.d. (Šarengrad-Šid) i 20° 15' i.g.d. (Stari Slankamen).

U okviru navedenih geografskih koordinata, Fruška gora se nalazi između Dunava, sa 

severa i sremske lesne zaravni, sa juga. Iako je Dunav fizičko-geografska granica Fruške gore, 

nije i turistička. Dunav ne deli, već povezuje kontraktivnu sferu Fruške gore i sa leve obale 

Dunava, posebno u gravitacionoj sferi Novog Sada. 

Na zapadnim obroncima Fruške gore, Srbija se graniči sa Republikom Hrvatskom. Ovaj 

granični položaj Fruške gore nema značajniji uticaj na turistička kretanja, jer se turizam Fruške 

gore nikada i nije oslanjao na te zapadne prostore, kao emitivne.

Geografski položaj Fruške gore veoma je povoljan, jer se deo srednjoevropskog prostora, 

panonskog podunavlja, na putu je panevropskih koridora – saobraćajnih i kulturoloških.

3

background image

Nacionalni park Fruška gora                                                                                    Seminarski rad

gravitacionom smerom i Beograda, kao metropolom . Turistički značaj ovih disperzivnih prostora 

posebno utiče na turistička ketanja na istočnim fruškogorskim prostorima. Značajna je i blizina: 

Sremske Mitrovice, Inđije, Stare i Nove Pazove, Šida, Bačke Palanke.

Ne samo povoljne osobine geografskog i međunarodnog turističkog položaja Fruške gore, 

već i njene prorodne i antropogene vrednosti, razlog su da su disperzivi Fruške gore – ceo prostor 

naše zemlje, posebno kada su u pitanju: kulturni, ekskurzioni, tranzitni i manivestacioni tutizam.

3. Prirodne karakteristike

3.1. Reljef

Fruška   gora   ima   sočivast   oblik.   Asimetrična   je   planina,   koja   se   strmo   spušta   prema 

Dunavu, na severu, a postepeno, na jugu prema sremskoj lesnoj zaravni. Duga je 78 km, sa 

najvišim   vrhom   crvenim   čotom   (538   m)   i   najvećom   širinom   od   15   km,   na   liniji:   Sremska 

Kamenica – Irig. Površina Fruške gore iznosi oko 500 km², što je 13,62% od površine Srema 

(3.671 km²).

Iako   niska,   locirana   u   ravnici,   Fruška   gora   je   najdominantnija   planina   u   ovom   delu 

Panonske nizije, što je čini specifičnom orografskom celinom. Sa aspekta turizma, veoma su 

značajne geomorfološke karakteristike Fruške gore, kao i njene geološke osobenosti koje utiću na 

sve druge njene prirodne odlike: hidrološke, pedološke, biljni pokrivač. 

3.2. Klima kao turistička vrednost

Klima je značajan faktor turističkih kretanja i može delovati, kao samostalan turistički 

motiv i najdirektnije utiče na sezonski karakter turističkih kretanja i diferenciranje na: letnju i 

zimsku turističku sezonu. Za klimatološka svojstva Fruške gore, sa aspekta turizma bitno je 

njihovo stimulativno, relaksirajuće, sedativno dejstvo. Svaki klimatski element ima određena 

bioklimatska svojstva, koja najneposrednije određuju kvalitet i dužinu turističkog boravka na 

Fruškoj gori. Odlike klimatskoh elemenata na Fruškoj gori u osnovi su turističkih rekreatvnih 

kretanja.

5

Nacionalni park Fruška gora                                                                                    Seminarski rad

Klimatske specifičnosti Fruške gore, uslovljene su: 

1. njenim geografskim položajem:

geografskim koordinatama, u severnom umerenom klimatskom pojasu,

na jugoistoku je Panonskog basena,

uporedničkim pravcem pružanja,

prema uticajima: Azorskog ciklona, Sibirskog anticiklona, Mediteranskog ciklona.

2. geomorfološkim osobenostima horsta:

uzdignutost iznad nivoa mora sa 538 m,

razlomljenim   morfološkim   crtama   reljefa,   gustim   potočnim   dolinama,   kao 

prirodnim koridorima, kojima struje vazdušne mase,

termodinamičkim   karakteristikama   geološke   strukture,   koje   utiču   na 

mikrklimatske   odlike,   pojedinih   klimatskih   elemenata:   temperaturu,   vazdušni 

pritisak, insolaciju,

antropogenim   faktorima   –   korišćenjem   prirodnog   prostora   modifikuju   se   neki 

klimatski elementi.

Podaci o temperaturi vazduha pkazuju da najvišu srednju godišnju temperaturu vazduha 

imaju   najistočniji   delovi  fruške  gore,   odnosno   Sremski   Karlovci  i   ona   iznosi   11,7°C,   što   je 

gotovo za dva stepena viša temperatura nego na Iriškom vencu (10,0°C) i Gladnošu (10,9°C), i za 

jedan stepen viša je od temperature vazduha u Šidu.

Sremski   Karlovci   su   najtoplije   mesto   od   posmatranih   meteoroloških   stanica.   Naime, 

najviše temperature vezduha se javljaju u julu i avgustu kada iznose 21,9°C, što je za jedan 

stepen   viša   temperatura   od   ostalih   posmatranih   stanica.   Iriški   venac   i   Šid   imaju   najviše 

temperature u julu 20,9°C, a u Gladnošu juli je takođe najtopliji mesec sa 21,0°C.

Januar  je najhladniji  mesec na  Fruškoj  gori  sa  relativno  ujednačenim  temperaturama. 

Najhladniji je januar na Iriškom vencu, sa temperaturom od – 0,9°C. U Gladnošu je tog meseca 

zabeleženo – 0,8°C, koliko je i u Šidu, a i Sremskim Karlovcima januarske najniže temperature 

su iznad nule: 0,6°C.

1

  Negativne su i temperature tokom decembra, što je značajno za zimska 

turistička kretanja. 

1

 Podaci odeljenje za meteorologiju Poljoprivrednog fakulteta u Novom  Sadu (1950-1990).

6

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti