Globalizacija interneta
1
SADRŽAJ:
UVOD..............................................................................................................................................2
1. GLOBALIZACIJA...................................................................................................................... 3
2. INTERNET..................................................................................................................................4
3. STANDARDI.............................................................................................................................. 5
4. CRKVA.......................................................................................................................................6
5. BIZNIS........................................................................................................................................ 7
2
UVOD
U ovom radu se razmatra uticaj Intnerneta na globalizaciju poslovnih procesa. U pripremi
rada rukovodila sam se i teoretskim saznanjima kao i sopstvenim iskustvima. Ovaj rad ima na
prvi pogled neobičnu strukturu jer u razmatranju globalizacije polazi od Crkve pa se onda
usmerava na biznis i na pojedince. Ali upravo taj način i razmatranje uticaja globalizacije na
tradicionalno najkonzervativniju organizaciju - Crkvu, pokazaće nam koliko je Internet
sveprisutan i kako prožima kompletno društvo i sve sfere ljudskog života.
Verovatno ne postoji doba u kome ljudi nisu bili u zabludi da je sve već izmišljeno. I
zaista, šta još može biti izmišljeno u svetu u kome se protiv bolesti počinjemo boriti na nivou
nanorobota, u kome imamo tehnologiju da se odlepimo od planete i zaplovimo Svemirom, u
ljudsko telo možemo zaviriti neinvazivnim metodama i dobiti 3D sliku svakog delića tela, ljudski
DNK smo skoro potpuno dešifrovali, a na polju telekomunikacija ljudi ostvaruju komunikaciju
jedni sa drugima trenutno, bez obzira na daljinu, zahvaljujući sistemima globalnih bežičnih
komunikacija koje pokrivaju bezmalo celu planetu. Ipak, takav svet gotovo prkeo noći se
promenio sredinom devedesetih godina pojavom Inteneta za koji je malo ko tada mogao
predvideti do kojih će se razmera razviti.
Danas, više nego ikad, mudro je zaključiti da nije sve izmišljeno i da je ljudska mašta
beskrajna. Svet posle Interneta biće još uzbudljiviji, a i ovaj sada nadmašuje mogućnosti
sveobuhvatnog poimanja.
Razvoj tehnologija za obradu informacija je neverovatno brz, toliko brz da se ponekad
čini neograničenim. Godine 1965., Gordon Moore (kasnije su-osnivač Intel-a) formulisao je
pravilnost koja se danas naziva
Murovim zakonom
, prema kome će razvoj procesnih kapaciteta
mikroprocesora udvostručavati svakih 18 meseci, dok će se cene i potrošnja energije neophodne
za obradu smanjivati sličnom brzinom. Murove prognoze su validne i tačne i danas, a eksperti
predviđaju da će se ova razvojna tendencija nastavljati najmanje do kraja XXI veka. Što se
brzine razvoja ICT tiče, pored Murovog zakona treba navesti i pravilnost vezanu za razvoj
kapaciteta kanala koji prenose informaciju kroz mreže. Za razliku od razvoja procesnih moći
mikroprocesora, koje se udvostručuju svakih 18 meseci, kapaciteti kanala se utrostručuju svakih
12 meseci, sa procenom da će ova tendencija trajati još najmanje 20 godina.

4
2. INTERNET
Najteže je definisati nešto šta je sveprisutno ali upravo očiglednost i sveprisutnost
Interneta ključni su izvori zabluda o tome šta je Internet.Uobičajene predstave Interneta vezane
ili za laička poimanja koja mogu biti donekle tačna ("mreža svih mreža", direktno povezivanje
kompjutera i sl.), ili se pogrešno koristi termin „
cyberspace
" što je sasvim suprotno realnosti.
Pojam Cyberspace iz romana "Neuromancer" William Gibson-a, podrazumeva referisanje na na
određene mentalne korelate koji bi u hipotetičkoj situaciji "direktnog" povezivanja neuralnog
sistema u neki kompatibilan vid informacione arhitekture konstituisali subjektivnu percepciju.
Promena stanja svesti pri učešću na svetskoj mreži ipak je samo u domenu naučne fantastike i o
njoj nema ni pomena u stručnoj psihološkoj literaturi. Mnogo bliže poimanje totalnog uvida u to
šta je Internet, pruža koncept faznog prostora iz kibernetike: shodno tom konceptu, Internet
možemo da shvatimo kao skup svih mogućih stanja svih mogućih promenljivih koje određuju
stanje sadržaja na hipertekstualnim stranicama koje čine
World Wide Web
. Očigledno se radi o
kompleksnom, nelinearnom sistemu čije "totalno" razumevanje premašuje i stavove
najoptimističnije naučno-popularne literature.
Upravo radi izbegavanja takvih nejasnih shvatanja Interneta najbolje je držati se tehničke
definicije poput one koju je još 24. oktobra 1995. definisao Federalni Savet za Mreže (Federal
Networking Council) Sjedinjenih Američkih Država:
"Federalni Savet za Mreže (FNC) se slaže da sledeći jezički iskazi odražavaju našu definiciju
termina "Internet":
"
Internet
" se odnosi na globalni informacioni sistem koji
je logički povezan preko globalno jedinstvenog adresnog prostora zasnovanom na
Internet Protokolu (IP) ili njegovim narednim ekstenzijama/nadogradnjama;
je u stanju da pordrži komunikaciju koristeći Transmisioni Kontrolni Protokol/Internet
Protokol (TCP/IP) ili njegove naredne ekstenzijame/nadogradnje; i/il druge IP
kompatibilne protokole;
omogućava, koristi ili čini pristupačnim, bilo javno ili privatno, usluge visokog nivoa
koje počivaju na komunikacijima i pratećoj infrastrukturi ovde opisanoj."
5
3. STANDARDI
Internet nema vrhovno upravljačko telo, ne pripada nikome,
decentralizovan je
ali
istovremeno Internet počiva na jedinstvenom fenomenu globalnog i kompletnog slaganja oko
standarda
prenosa informacija putem Interneta.
Standard komunikacije na Internetu – TCP/IP ne implicira tehnologiju uređaja koji će ga
koristiti. Današnje kompjutere mogu zameniti bilo kakvi budući kompjuteri - ukoliko standardni
kod
razmene informacija među njima ostane isti, onaj koji definiše TCP/IP protokol,
i ništa
suštinsko u prirodi Interneta se neće promeniti. Drugim rečima, već danas mobilni telefoni
budućnosti komuniciraju i preko TCP/IP protokola, VoIP (Voice Over IP) telefoni takođe
počivaju na ovom standardu, i svi oni kao i neki budući uređaji koje danas ne možemo ni
zamisliti a koji budu počivali na ovom standardu - biće deo Interneta, iako svakako nisu
"kompjuteri" u uobičajenom značenju te reči.
Zašto je standard toliko bitan? Zamislimo šta bi izazvala promena jednog ustaljenog
standarda - to je
veoma
skup poduhvat i njegova eventualna promena izazvala bi kolaps tržišta.
Jednom definisan, i široko
prihvaćen
standard informacione razmene, teško da će trpeti
krupne izmene u razumno određenoj budućnosti. Internet je tu sa nama da bi ostao,
najverovatnije, dugo vremena u formi koja nam je već sada poznata.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti