1
UNIVERZITET U TRAVNIKU
FAKULTET ZA MENADŽMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
OPĆI MENADZMENT
Javni zajam
Seminarski rad
Kandidati: Mentor
Kiseljak, april, 2021. godine
4
2. POJAM I KARAKTERISTIKE JAVNOG ZAJMA
Javni zajam predstavlja zaduživanje države kao i užih društveno političkih zajednica na osnovu
ugovora, koji se sklapa sa fizičkim i pravnim licima. Dok su se nekada javni zajmovi sklapali
samo u vanrednim okolnostima u savremenim uslovima javni zajam postaje često korišćen
metod mobiliziranja finansijskih sredstava, a istovremeno i sve značajniji instrument
ekonomske politike.
Javni zajam najčešće nastaje u posebnim uslovima kada su državi odmah, ili u kratkom roku,
potrebna sredstva za određene, najčešće vanredne rashode, koje ne može da osigura redovnim
prihodima. Javni zajam je metod kojim se to postiže. Raspisujući javni zajam, u odnosu na
nosioce dohotka u zemlji ili uzimanjem zajmova u inostranstvu, država dolazi do potrebnih
sredstava.
Javni zajam država vraća postepeno, u dužem vremenskom periodu, obično kroz anuitete,
koristeći pri tome svoje redovne prihode (poreze i sl.). Ovo je posebno slučaj kada naglo porstu
javni rashodi, kada je nemoguće daljom poreskom presijom osigurati potrebne redovne prihode.
Državni zajmovi su metod ili sredstvo kojim se, tokom dužeg ili kraćeg vremena, teret
vanrednih rashoda raspoređuju na više generacija, bez osjetnijeg poreskog opterećenja
generacije koja je trenutno poreski obveznik.
1
Za razliku od zajma privatnog lica gdje iznos kredita zavisi od finansijskih sredstava i
materijalnih dobara kojima dotično lice raspolaže javni zajam ne počiva ni na kakvim
garancijama. U osnovi javnog zajma se nalazi povjerenje prema državi kao dužniku i njegove
uslove određuje sama država vodeći računa o opštoj ekonomskoj situaciji;
Između javnog kredita i poreza postoji određena povezanost. Otplaćivanje javnih kredita koji su
iskorišćeni u neproduktivne svrhe vrši se iz prihoda od poreza. Na ovaj način se zajmovi
pretvaraju u poreze i raspoređuju na duži period vremena.
Kada se govori o karakteristikama javnog zajma, obično se u javnofinansiskoj literaturi
apostrofiraju i navode sljedeće karakteristike koje su samo njemu svojstene:
1
Prof. dr Jovan Sejmenović, prof. dr Slobodan Komazec, prof. dr Žarko Ristić: "Monetarne i javne finansije",
Banja Luka, 2008.
5
Javni zajam je po pravilu destinirani javni prihod, a jedini izuzetak je tzv. leteći
javni zajam, koji služi za premošćavanje vremenskog nepoklapanja priticanja
javnih prihoda i odliva po osnovu javnih rashoda.
Javni zajam je vanredni javni prihod, i destiniranost je posebno naglašena i o njoj
se mora voditi računa.
Javni zajam pripada kategoriji nefiskalnih javnih prihoda. Kod njega je naglašena
dobrovoljnost, osim kod prinudnih zajmova, budući da kada država obezbijedi
novčana sredstva posredstvom javnog zajma, ona to čini na dobrovoljnoj, a ne na
bazi fiskalnog suvereniteta.Javni zajam karakteriše njegova povratnost, za razliku
od drugih javnih prihoda.
Javni zajam povlači ne samo povraćaj sredstva, odnosno glavnice, nego i plaćanje
ugovorene kamate kao cijene upotrebe novčanih sredstava.
Javni zajam predstavlja primjenu metoda raspoređivanja javnog tereta kroz
vrijeme, time što država prebacuje teret otplate javnih zajmova na buduće
generacije anticipirajući porast budućih javnih prihoda iz kojih će otplaćivati
javni zajam.
