SEMINARSKI  RAD 

Tema: Komunalne deponije

Profesor:                                                                            Student:
Doc.dr Mirjana Stojanović 

1

SADRŽAJ

UVOD................................................................................................................................3

1. OPŠTI PODACI O OTPADU.......................................................................................4

1.1.     Vrste i definicije otpada..................................................................................5
1.2.     Kuda sa otpadom?.........................................................................................6

2.   UTICAJ   NEPROPISNOG   ODLAGANJA   ČVRSOG   OTPADA   NA   ZDRAVLJE 
LJUDI................................................................................................................................7

3. OPIS I SVRHA SANACIJE DEPONIJE......................................................................9

3.1.     Način sanacije i rada deponije........................................................................9

4. UTICAJ ZAHVATA NA ŽIVOTNU SREDINU.......................................................12

4.1.    Mjere i zaštite na životnu sredinu..................................................................13

5.LITERATURA.............................................................................................................15

2

background image

1. OPŠTI PODACI O OTPADU 

Intenzivnim   razvojem   tehnoloških   dostignuća,   naglim   porastom   broja 

stanovnika na planeti Zemlji i migracijom stanovništva iz sela u gradove, savremena 
civilizacija se po prvi put u drugoj polovini 20. vijeka susrela s problemom otpada. Svi 
ovi faktori uslovili su intenzivni razvoj društveno - ekonomskih odnosa, što je dovelo 
do nevjerovatnog povećanja potrošnje svih vrsta roba i proizvoda, a samim tim i do 
povećanja produkcije svih vrsta otpada. 

Problem čvrstog otpada je posebno prisutan u gradovima, gdje direktno utiče na 

zdravlje ljudi i životnu sredinu, odnosno direktno utiče na zagađenje vazduha, zemljišta 
i vode. Čovjek u gradu često "gubi" direktnu vezu s prirodom i najradije bi želio da 
otpad nije u njegovom vidnom polju, te je zbog toga sklon da svoj otpad baci u potok, 
rijeku, šumu ili na neko drugo mjesto. Pri ovome zaboravlja da će mu se isti otpad, ali u  
drugom obliku negativno vratiti kroz lanac ishrane. 

Čvrsti otpad koji se produkuje u domaćinstvima predstavlja heterogenu smjesu 

različitih   vrsta   otpadnih   materijala,   kao   što   su:   papir,   karton,   staklo,   keramika, 
magnetični i nemagnetični metali, plastika, koža, kosti, tekstil, biomasa, razne vrste 
inertnih   materijala,   posebno   opasne   vrste   otpada   i   sl.   Opasne   vrste   otpada   u 
domaćinstvima nazivaju se problematični otpad, u koji spadaju: baterije, stari lijekovi, 
insekticidi,   pesticidi,   fungicidi,   motorna   ulja,   razređivači,   boje,   lakovi,   sredstva   za 
skidanje hrđe, sredstva za zaštitu drveta, akumulatori, uljni filteri, termometri sa živom, 
antifriz,   filmovi   raznih   vrsta,   fluoroscentne   rasvjetne   cijevi,   ljepila,   kozmetika, 
fotohemikalije, hemikalije za čišćenje, rastvarači i sl. 

Bosna i Hercegovina se opredijelila za integracione procese vezano za ulazak u 

porodicu   Evropske   unije.   Za   ostvarenje   ovih   ciljeva   svi   moramo   prije   svega   da 
obezbijedimo održivi razvoj, odnosno da osiguramo kvalitet života svakog pojedinca i 
društva u cjelini. Održivi razvoj podrazumijeva prije svega očuvanje životne sredine.

Za   ostvarenje   ovih   ciljeva   na   prvom   mjestu   potrebno   je   u   svim   sredinama 

uspostaviti integralni sistem upravljanja otpadom, što podrazumijeva sljedeće radnje: 

nadzor u životnom ciklusu otpada, odnosno od njegovog nastanka do konačnog 
zbrinjavanja na ekološki prihvatljiv način,

izbjegavanje i smanjenje otpada na mjestu njegovog nastanka, 

razdvojeno skupljanje korisnih komponenti otpada i nekorisnog ostatka , 

iskorištavanje i obrada otpada i 

strogo kontrolisano odlaganje nekorisnog ostatka otpada. 
Kod uspostave integralnog sistema otpada treba stalno imati na umu osnovna 

ljudska prava, ali i obaveze što podrazumijeva pravo čovjeka na zdravu životnu sredinu, 
pravo na informaciju i pravo na sudjelovanje u odlučivanju. Ostvarenje ovih ciljeva 
moguće je samo pod uslovom da su svi građani osposobljeni (obučeni) i motivisani za 
učešće u procesima odlučivanja, vezanim za realizaciju uspostave integralnog sistema 
upravljanja otpadom u svojoj sredini. 

4

1.1.Vrste i definicije otpada 

Prema Zakonu o upravljanju otpadom u Bosni i Hercegovini "Otpad znači sve 

materije koje vlasnik (pravno ili fizičko lice) odlaže, namjerava odložiti ili se traži da 
budu  odložene  u  skladu  sa jednom  od  kategorija  otpada navedenoj  u  listi  otpada  i 
utvrđenoj u provedbenom propisu".

Prema mjestu nastanka razlikuju se dvije osnovne vrste otpada:

 

komunalni otpad 

industrijski (tehnološki) otpad. 

Komunalni otpad je otpad iz domaćinstava kao i drugi otpad koji je zbog svoje 

prirode   i   sastava   sličan   otpadu   iz   domaćinstava,   npr.:   otpad   koji   nastaje   čišćenjem 
javnih   površina   i   otpad   sličan   otpadu   iz   domaćinstava   koji   nastaje   u   privrednim 
organizacijama, javnim ustanovama, uslužnim djelatnostima i sl. Komunalni otpad se, 
po pravilu, zbrinjava u okviru komunalne djelatnosti u određenoj regiji. . 

Industrijski (tehnološki) otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u 

industriji, uslužnim djelatnostima i drugim oblastima, a po količini, sastavu i osobinama 
se   razlikuje   od   komunalnog.   Za   zbrinjavanje   ovog   otpada   propisane   su   posebne 
procedure, kojih se moraju pridržavati svaki proizvođač, odnosno vlasnik industrijskog 
(tehnološkog) otpada. 

Pored ove dvije vrste otpada, Zakonom o upravljanju otpadom definisane su još 

dvije vrste, i to: 

Inertni otpad

  je otpad koji nije podložan značajnim fizičkim, hemijskim ili 

biološkim promjenama. Inertni otpad se neće rastvarati, spaljivati, ili na drugi način 
fizički   ili   hemijski   obrađivati,   biološki   razgrađivati   ili   nepovoljno   uticati   na   druge 
supstance sa kojima dolazi u kontakt, na način da prouzrokuje zagađenje životne sredine 
ili   ugrožavanje   zdravlja   ljudi.   Ukupna   vlažnost,   sadržaj   polutanata   u   otpadu   i 
ekotoksičnost   filtrata   mora   biti   neznatna   da   ne   bi   došlo   do   ugrožavanja   kvaliteta 
površinskih i podzemnih voda. 

Neopasni otpad

 je otpad koji nije definisan kao "opasni otpad". 

U određenim granama privrede i u drugim djelatnostima dolazi do produkcije 

opasnog otpada - koji predstavlja svaki otpad koji je utvrđen posebnim propisom i koji 
ima jednu ili više karakteristika koje prouzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okolinu po 
svom porijeklu, sastavu ili koncentraciji, kao i onaj otpad koji je naveden u listi otpada 
kao opasni i regulisan posebnim popisom. 

1.2.Kuda s otpadom? 

5

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti