Odlomak

VOVED

Tema na mojata seminarska rabota e,, Konflikti i razrešuvanje na hronični konflikti,,. Denes konfliktot prestavuva postojana sodržina na meѓunarodnite odnosi i konfliktot ќe prestavuva predizvik za nacionalnata bezbednost na državata i izvor na nesigurnost i zakana za stabilnost i bezbednost. Jas sum motiviran od ovie temi i odlučiv da ja izrabotam seminarskata na zadadenata tema.
Što e toa,, konflikt,, – poimovno opredeluvanje na konfliktot, definiranje, elementi i razrešuvanje na hronični konflikti se nekolku od prašanjata koi go opfaќaat mojot trud.
Motivacija za ovaa rabota za konflikti i razrešuvanje e toa što konfliktite po završuvanjeto na Studenata vojna, predizvikaa proces na promeni vo tolkuvanjeto na tradicionalnite relacii koi gi otslikuvaa bipolarnite odnosi i konfliktot pomeѓu supersilite i blokovite e marginaliziran, a ciklus od vnatrešni konflikti predizvika bran na nestabilnost i destruktivnonasilno odnesuvanje. Metodologija koja ќe koristam pri izrabotka na ovaa rabota e baziranana nekolku metodološki koncepcii:

  • Metodološka koncepcija na opštestveni nauki.
  • Analiza na nastanuvanje i rešavanje na konflikti.
  • Metod na dedukcija; metodološki pristap i postapka na zaklučuvanje od opšto kon poedinečno.

Rabotata e zasnovana i bazirana na analizi dostapni od literatura vo ovoj i slični temi kako i orginalno gledanje na ovaa tema. Seminarskata rabota e podelena na tri osnovni celi: Voveden del, Glaven i Zaklučen del. Glavniot del e podelen na sedum glavi, i toa:

I. Poimovno opredeluvanje na konflikti – tuka poimovno go objasnuvam opredeluvanje na konflikti vo zavisnost od toa koi se strani vo konfliktot i fazi na konfliktot.
II. Definiranje na konfliktot vo koi gi davam osnovnite postavki i tolkuvanja za definiranje na konfliktot..
III. Elementi na konfliktot, i tuka gi naveduvam komponentite i elementi na konfliktot.
IV. Konstruktivni i destruktivni konflikti – gi objasnuvam pojavi što gi pridržuvaat konfliktite.
V. Hronični konflikti – pojavuvanje vo svetot i na koi relacii.
VI. Razrešuvanje na hronični konflikti – tuka gi objanuvam najvažnite postapki za nadminuvanje na hronični konflikti: pomiruvanje, transformacija na konfliktot, razrešuvanje, otežnuvanje i onevozmožuvanje.
VII. Kultura na mirot i transformacija na konflikti – vo uspešnoto razrešuvanje na konfliktite nesomneno se bara niza pretpostavki koi se najznačajni vo gradenje kultura na mirot.
Kako rezultat na taa kompleksnost vo teorijata na konfliktite načelno se razvivaat dva pristapi: edniot go smeta konfliktot za neprirodna sostojba vo opštestvoto i proučuva da se utvrdat pristapi i strategii za eliminiranje na konfliktot a drugiot konfliktot go smeta za postojana sodržina na čovekovoto bitisuvanje, predlaga strategii za prevencija na vooruženoto nasilstvo i transformiranje na konfliktot.. POJMOVNO OPREDELUVANjE NA KONFLIKTITE

Vo sekojdnevniot govor pod konflikt najčesto se podrazbira sudir meѓu dve ili poveќe lica ili grupi koi primenuvaat sila kako sredstvo za da pobedat ili da se odbranat.
Konfliktot ќe go definirame kako situacija vo koja eden subjekt e angažirana vo svesno sprotistavuvanje na drug subjekt vo meѓunarodnata zaednica, bidejќi tie imaat sprotivni celi. Pritoa ne e najvažno dali inkompatibilnosta na celite e realna ili imaginarna, bidejќi vo praktičnoto dejstvuvanje na subjektite i izmislenata sprotivnost na celite može da bide dovolen motiv za angažman vo sudir so drug subjekt.
Konfliktot go pretstavuva onoj del od sporot vo koj postoi opasnost od upotreba od voena sila ili, pak, taa e veќe upotrebena. Taka, „spor’’ meѓu dva subjekta imame koga nivnite celi se sprotivni i se nasočuvaat edni kon (nasproti) drugi, dodeka „konflikt” postoi koga sprotivnosta se izostruva do opasnost od upotreba na sila ili nejzino upotrebuvanje za razrešuvanje na sporot.
Važno e da se ima predvid deka site sporovi ne dospevaat do fazata na konflikt, bidejќi možat da se razrešat predhodno na nekoj drug način. Od druga strana, site konflikti se rezultat na predhodni sporovi. Kako ilustracija za spor, koj ne prerasnal vo konflikt, e grčko – makedonskiot spor okolu imeto na Republika Makedonija. Konfliktot može da ima pet osnovni fazi:
a) Faza na pojava na neprijatelstvata. Ovaa faza počnuva koga edna od stranite vo sporot donesuva politička odluka za voena opcija kako način na razrešuvanje na sporot. Vo ovaa faza upotrebata na vooružena sila stanuva vozmožna ili pak „osnovano se očekuva”. No, samoto rešavanje za voena opcija ne znači deka počnale neprijatelstvata, tuku voveduvanjeto na ovaa faza čestopati pretstavuva politički pritisok vrz drugata strana.
B) Faza na početok na neprijatelstvata. Vo ovaa faza se realiziraat početnite celi na konfliktot i taa može da dovede do eskalacija na upotrebite na voenite sredstva. Primer za ovaa faza se nastanite na Kosovo od krajot na 1997 godina, koi dovedoa do vooruženite akcii na OAK (Osloboditelnata armija na Kosovo) , kako i na srpskata policija i vojska.
V) Faza po završuvanje na neprijatelstvata. Vo ovaa faza konfliktot
može da bide završen so voeni dejstva ili miroven dogovor, no toa ne mora da znači deka e razrešen sporot, koj može da prodolži da se razrešuva so drugi sredstva. Primer koj dobro ja ilustrira ovaa faza se germansko – francuskite odnosi do završuvanjeto na Vtorata svetska vojna. Imeno, vojnata meѓu Bazmarkova Germanija i Francija na Napoleon Treti vo 1871 godina završi so voena pobeda na Germanija i so nejzinoto anketiranje na Alzas i Loren. No ako neprijatelstvata završija na toj način, sporot okolu Alzas i Loren ostana i beše edna od pričinite vo Prvata svetska vojna dvete državi da vojuvaat edna protiv druga, kako i na Germanija da i bidat nametnati teškite uslovi so Versajskiot mir vo 1919 godina.
G) Faza na osporuvanje. Ovaa faza postoi koga so konfliktot ne e razrešen sporot, koj prodolžuva da se rešava so drugi sredstva. Prodolžuvame so primerot na Germanija. Doaѓanjeto na Hitler na vlast vo 30 – tite godini na ovoj vek i negovata fkupna aktivnost nasočena kon enormno voeno zasiluvanje na Germanija, so cel na revizija na Versajskiot dogovor, e dobra ilustracija za fazata na osporuvanje na rešenieto na konfliktot, kakvo što beše so ishodot na Prvata svetska vojna. Konfliktot može da bide i „zamrznat’’ za opredelen period.
D) Faza na rešenie. Ovaa faza postoi ako sporot, preku konfliktot, e rešen na soodveten način i prfaten od stranite. Konfliktot završuva so nekoj vid politčki proces što rezultira vo političko prisposobuvanje, a čij formalen izraz može da bide: primirje, miroven dogovor, kapitulacija na edna od stranite ednostrano povlekuvanje od konfliktot i drugo. Vo primerot so sporot meѓu Germanija i Francija okolu granicite, fazata na rešenie se ostvari po Vtorata svetska vojna, so formiranjeto na Evropskata zaednica za jaglen i čelik vo 1952 godina, so Rimskite dogovori za formiranje na evropskite zaednici vo 1957godina (denes Evropska unija) , so zaedničkiot ekonomski interes na dvete zemji, a vo uslovi na visoka „proodnost” na granicite na zemjite na EU, pa i na Germansko – Francuskata granica.

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari