UVOD

Postoji mnostvo nacina da se kriminal definise kao pojava , zbog toga sto  

criminal sam po sebi predstavlja kompleksnu pojavu koja obuhvata veliki broj razlicitih , 

a ipak medjusobno  povezanih dimenzija.Medjutim ono sto je nesporno jeste cinjenica da 

criminal kao pojava datira od nastanka drzave I prava, dok se kao nacin I termin javio 

relativno skoro , tacnije u XIX veku. Ovaj podatak ukazuje na to da se kriminal mora 

povezaati sa konkretnim drustveno  - istorijskim uslovima u kojima se pojavljuje. 

Kriminalno ponasanje pojedinaca I grupa postaje ishod ukupnih drustvenih odnosa , a ne 

samo slobodan izbor pojedinca.

1

1.OPSTI POJAM KRIMINALA

Iako nije zakonski pojam kriminal, kriminalitet je zakonska 

karegorija .Gradjansko drustvo razvijalo je I gradjansko pravo – I to pozitivno 

pisanopravo , koje se razlikuje od obicajnog prava tipicnog za tradicionalno drustvo. 

Pozitivno pravo razvija se u svim smerovima , a jedan od njih je I krivicno 

zakonodavstvo.To zakonodavstvo obuhvata niz zakonskih normi koje definisu ona 

ponasanja pojedinca koja nisu dozvoljena . Ukoliko se propisana pravila prekrse , takvo 

ponasanje se tumaci kao kriminalna radnja .

Prema tome, osnovni elementi pri definisanju kriminala jested a on predstavlja 

jednu zakonsku kategoriju . Drigo , kriminal je uvek povezan sa odredjenim ponasanjem 

pojedinca ili grupa. Trece, s obzirom na to da je ponasanje koje definisemokao 

kriminalno povezano za povredu krivicnog zakonodavstva , znaci da se takvim 

ponasanjem nuzno cini neka steta pojedincima , drustvenim grupama i/ ili drustva u 

celini.

Iz navedenog se moze izvuci definicija kriminala koja glasi da se pod kriminalom 

podrazumevaju svi oni oblici ponasanja pojedinca ili grupa koje na bilo koji nacin 

podlezu tretmanu krivicnog zakonodavstva , zato sto takvim ponasanjem nanosi 

odredjenu stetu pojedincima , institiucijama , ili drustva u celini.  Ovoj definiciji treba 

dodati cinjenicu da pojedinac koji upraznjava kriminalnu radnju , to cimi zato sto iz nje 

proistice neka korist, ali ovo nije nuzno.

Da bi se dogodila neka kriminalna radnja mora da postoje sledeci elementi : 

povredjena zakonska odredba, pocinioca kriminalne radnje I zrtvu, tj. Pojedinca , grupu 

ili instituciju kojoj je nacinjena steta izvodjenjem kriminalne radnje.

1

1

 

Aleksic Z.: kriminalistika, Beograd ,1997. str. 56

2

background image

Treci aspect koji se mora ukljuciti u analizu kriminala u sustini predstavlja 

spajanje prethodna dva I moze se odrediti kao socijalno-psiholoski. U okviru ove 

discipline postoji veliki broj teorija koje nam mogu biti od pomoci u njihovoj primeni 

problemu kriminala.

Cetvrti aspect koji je svakako neophodan za razumevanje kriminaliteta , jeste 

pozitivni ili pravni aspect. Pitanja na koja pravna nauka treba da odgovori su veoma 

slozena I tesko ih je jednpom za svagda definisati. Osnovno pitanje je koje zakonske 

mere treba preduzeti za odredjene kriminalne radnje? To pitanje nas dovodi do stava da je 

u slucaju kriminaliteta u sustini rec o zakonskom relativizmu, jer za istu kriminalnu 

radnju u pojedinim zakonodavstvima postoje potpuno razlicite kazne. 

Ostaje pitanje kako je moguce da jedan isti cin bude drugacije vrednovan u 

razlicitim drustvenim sredinama. Odgovor treba da da sama pravna nauka. Medjutim, 

osnovno pitanje pravnog tretmana problema kriminala jested a odredi proporcionalan 

odnos izmedju kriminalne radnje I kazne koja sledi za njeno izvodjenje. Taj zadatak, ma 

koliko izgledao lak, u sustini predstavlja veliki problem svima koji se krivicnim 

zakonodavstvom bave.

Peti aspect koji je u vezi sa zadatkom analize kriminala jeste kulturoloski aspect. 

Taj aspect je najopsirnijeg karaktera ali se ne moze izbeci u teorijskom pristupu ovom 

problemu. Ipak moramo priznati da se kriminal mora sagledati I iz ugla kulturnih 

orjentacija vremena u kojem se javlja. To znaci da kriminalna aktivnost ne predstavlja 

samo napad na pozitivno pravo tj. legalan poredak na kome pociva drzavni suverenitet, 

vec I napad na moralne obrasce koji predstavljaju manifestaciju sistema vrednosti culture 

na kojoj drustvo pociva.

3

 

Sesti aspect sa kojeg se kriminal mora sagledati jeste politicki. Politika u osnovi 

predstavlja organizovani napor citavog drustva da se prevazidju drustveni problemi koji 

imaju kvalifikaciju nepozeljnosti. U tom smislu  sve politicke strukturu u drustvu imaj 

obavezu da se odnose I prema kriminalu koji se u tom drustvu javlja. U praksi politicku 

aktivnost koja je ozbiljno usmerena na kriminal zahteva izgradnju citavog sistema veza 

izmedju institucije I organizacija koje su usmerene na sprecavanje kriminaliteta. 

3

 Boskovic Mico : Organizovani kriminalitet, Beograd,2000. str.87.

4

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti