Marketing u sportu
Marketing u sportu, sport i mediji
MK280 – Biznis u sportu
Asistent:
Student:
Niš, jun 2018. godine
Marketing u sportu, sport i mediji
2
Sadržaj

Marketing u sportu, sport i mediji
4
1 Marketing u sportu
Marketing u sportu može se posmatrati kao strategijsko opredeljenje sportskih organizacija prema
realizciji sopstvenih sportskih ciljeva. Marketing strategija je nužni izraz i posledica marketing problema
koji ima svaka sportska organizacija, i to pre svega u domenu stvaranja finansijskih sredstava,
neophodnih za normalno odvijanje sportskih sktivnosti. Marketing problem sportske organizacije kreću se
okvirima praktičnog iskazivanja u priličnoj meri, odsustva finansijske podrške realizaciji sportskih
programa. Ambicioznost zadovoljavanja sportsko-društvenih potreba i interesa pojedinaca i grupa za
samopotvrđivanjem i stvaralaštvom uvek je bila u raskoraku sa objektivizmom moguće materijalne i
finansijske podrške bilo kog društva. Zbog toga, realna mogućnost osnovnoh načela "misije" (svrhe
postojanja) sporta i sportskih organizacija, neminovno vode sport u traženje puteva izlaska iz začaranog
kruga, u kome uvek nedostajući novac, odlučujuće određuje količinu i kvalitet sportskog stvaralaštva.
Dosadašnja praksa u svetskom sportu poznavala je dva ortodoksna načina rešavanja finansijskih
problema sportskih organizacija. Jedan od načina bio je vezan za društveni sistem komunističko-
socijalističkih zemalja, u kojima je državno subvencioniranje išlo direktnim i centralističkim kanalima
ubrizgavanja finansijskih sredstava. Zemlje kapitalističkog sveta ovaj problem rešavale su uvođenjem
marketing funkcije u menadžment sportskih organizacija, i to uglavnom na bazi statusa sportske
organizacije kao neprofitne organizacije, što znači da je država na indirektan način, pre svega preko
privilegovanog sistema, subvencionisala sportske aktivnosti.
Radi se o vrlo teškom ali jasnom zadatku, koji stoji pred društvenim postsocijalizma, a koji se tiče
transformisanja državnog sportskog centralizma u sferu marketinškog strategijskog opredeljenja. Status
neprofitne organizacije zamišljen je u oblastima društvene nadogradnje, u školstvu, zanatstvu, kulturi,
religiji i sportu. Status neprofitne organizacije leži u jednom paradoksu: ona stvara profit, ali ga ne
distribuira vlasnicima, već ga zadržava za razvoj same organizacije. Vlasnici neprofitne organizacije
mogu biti privatnici, firme, država...
Međutim potrebno je imati na umu, kod uvođenja marketinga u sport, da sport pripada grupi delatnosti u
društveno nagradnji, da je sport visoko stvaralačka oblast, sa izraženom kreacijom i talentom
protagonista - sportista i trenera, al ii drugih aktera,na primer, menadžera. Zbog toga sport ima umetničku
karakteristiku. Sport je profesija za mnoge aktere u njemu, ali ima i veliki broj volontera. To je javna
delatnost, objekat i subjekat masmedijskog fokusiranja,i deo masovne kulture. Sport je i naučna
disciplina, subjekat i objekat obrazovnog sistema, a što je značajno, marketinški sport ima visoko
komunakacijsku ulogu između protagonista i mnogobrojnih ljubitelja sporta i to sa aspekta stvaranja
viseštrukih veza: socijalnih, psiholoških i naravno ekonomskih.
Imajući u vidu opšte okolnosti u kojima deluje sportska-neprofitna ogranizacija, potrebno je da bi se
realizovala koncepcija marketinga stvoriti tržište klijenata i tržište donatora i partnera. Ko može da čini
tržište klijenata u sportu? To su, pre svega: sadašnji i budući sportisti, sportski stručnjaci; ljubitelji sporta
(navijči i dr.); korisnici sportskih usluga (objekti i druge sportske usluge); potrošači sportske odeće, obuće
i rekvizita,sa apliciranom "sportskom markom i sl.; stručne i naučne institucije; sportska i druga javnost;
druge sportske organizacije.
Računa se da sportsko tržiste klijenata (potencijalni kupci usluga valorizovanih vrednosti roba sportskog
porekla i sl.) broji više od jedne milijarde ljudi, što predstavlja najmnogoljudniju populaciju u segment
tržišta, izvan "komoditi" proizvoda. Tržište donator i partnera čine: profitne orgnizacije iz biznisa
(potenijalni sponzori, oglašivači i donator, proizvođači sportske opreme i rekvizita, potencijalni poslovni
partneri, proizvođači roba sa "sportskim markama" i dr.). Mnoge kompanije gledaju na sportski marketing
kao delotvorni trošak, dinamičan način dosezanja njihovog ciljanog auditorijuma. Sportski marketing je
vrlo atraktivna ponuda sponzorima i oglašivačima, kombinacija široke rasprostranjene "izložbe", jake
demografije i visokog profilnog i glamuroznog događaja.
Sportska organizcija je neprivredna (društvena) organizacija i ima svoje posebne ciljeve koji su najčešće
izvan konteksta profita kao cilja. One uglavnom pripadaju vrsti neprofitnih organizcija koje imaju svoju
Marketing u sportu, sport i mediji
5
posebnu strukturu organizacije, status i pravila ponašanja. Prema F.Kotleru, Lovek i Weinberg
identifikovali su četri osnovne karakteristike neprofitne organizacije u marketingu:
Višestruka javnost.Neprivredne organizacije imaju dve vrste javnosti sa kojima rade: klijente i
osnivače.Prvu predstavljaju alokacije sredstava a drugu namicanje sredstava.
Višestruki ciljevi. Neprivredne organizacije sklonije su da se bave sa više ciljeva, nego sa
jednim,kao što je npr-profit. To otežava zadatak formulisanja strategija.
Pretežno usluge, a ne dobra. Većina neprivrednih organizacija proizvodi usluge, a ne dobra. One
stoga moraju primeniti načela uslužnog marketinga.
Javna kontrola i netržišni pritisci. Neprivredne organizacije podvrgnute su jakoj, javnoj kontroli,
jer su subvencionisane,oslobođene poreza. Doživaljavaju pritiske različite javnosti, a od njih se
očekuje da rade u opštem interesu. To znači da će i njihove marketing aktivnosti doći pod javnu
kontrolu.
Kod sportske organizacije kao neprofitne ogranizacije, postoje svi oblici proizvoda: usluge i sportske
nematerijalne vrednosti koje se marketinškom akcijom mogu valorizovati. Sa aspekta definisanja uticaja
javnosti, njene kontrole, pritiska koje doživljava neprofitna organizacija, kao i zbog neminovnosti
višestrukog formulisanja strategija, sportska organizacija uvođenjem marketinga u svoje poslovne
funkcije mora da se bavi još jednim ključnim problemom, a to je očuvanje svrhe postojanja sporta i kluba.
Praksa je pokazala da nekritičkim odnosom prema primeni marketing principa svrha postojanja može da
doživi sasvim druge dimenzije. Često se događalo da su zbog pogrešne primene marketing strategije
nestajali mnogi klubovi iz kruga "vrhunskih".
Međutim i pored toga, što je marketing usko povezan sa privrednim (profitnim) organizacijama, poslednjih
decenija ovog veka on se naglo i vrlo uspešno širi, i na ostala područja ljudskih delatnosti, uključujući
bolnice, univerzitete, muzeje, biblioteke, crkve al ii sport. Društvene delatnosti i sportske organizacije
svuda u svetu, a i kod nas, imaju problem obezbeđivanja finansijskih sredstava koji onemogućuju ili
limitiraju normalno odvijanje sportskih aktivnosti. Sedamdesetih godina započinje "širenje marketinga" i u
organizacijama neprivrednog sektora, jer se pokazalo da one imaju marketing-probleme, koji se mogu
uspešno rešavati primenom marketing načela. Marketing-problemi sportske organizacije odnose se pre
svega na teškoće pribavljanja finansijskih sredstava.
Sport je verovatno prvi od svih neprofitnih organizacija potražio pomoć marketinga, u kome su njegovi
principi, u startu nekritički primenjivani kroz isključivost advertajzinga, zanemarujući i sva ona druga
dostignuća marketinga kao naučne discipline. Da bi se lakše ušlo u problemtiku sportskog marketinga ili
marketinga kao funkcije sportske organizacije potrebno je imati na umu da je marketing ekonomski
proces povezivanja proizvodnje i potrošnje, ali u isto vreme i poslovna koncepcija i naučna disciplina.
Najvažnije je da za ovu temu da se marketing posmatra kao poslovana funkcija, koja "obuhvata sve
aktivnosti koje su neophodne da se identifikuje, anticipira i zadovolji tražnja uz ostvarenje ciljeva
poslovanja".
U savremenom vrhunskom sportu marketing igra veoma značajnu ulogu, jer se njegovim procesima
obezbeđuju najveća sredstva za sportske aktivnosti. Više od polovine budžetskih sredstava jednog kluba
namiruje se marketing akcijama. U velikim klubovima prihodi od prodaje ulaznica i "transfera" sportista iz
"kluba u klub", jedva da dostižu sumu od 40% ukupnih klupskih prihoda. Marketing je u sportu, danas,
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti