Uvod ………………………………….……………………………3

1. Razvoj menadžmenta kao nauke ................................................. 5

1.1. Razvoj menadžmenta ......................................................... 5
1.2. Najpoznatiji teoretičari menadžmenta ................................ 6

2. Pojam menadžmenta ....................................................................7

2.1. Definicija menadžera ...........................................................9
2.2. Višenivovska struktura menadžmenta ..............................10

Zaključak …………………………………………………….......13

Literatura ……………………………………………………......14

[Type the document title]

UVOD

Uslov   opstanka   i   neprekidnog   razvoja   čovekovog   znanja   i   iskustva, 

predstavljaju intenzivne promene. One utiču na rast nauke i  tehnologije, zarad 

potrebe za stabilnim usavršavanjem menadžmenta.

Za   20.vek   vezuju   se   najznačajnije   promene   sa   kojima   započinje   proces 

odvajanja upravljanja od vlasništva. To se odnosi pre svega na velike sisteme koji 

zahtevaju uvodjenje koncepta profesionalno-menadžerskog upravljanja.

Menadžersko   upravljanje   znači   uvodjenje   profesionalno-orijentisanog,   ali 

stručno   veoma   osposobljenog   izvršioca,   koji   koristeći   savladana   znanja   u 
kombinaciji   sa   prethodnim   iskustvom,   verovatnoćom   i   sigurnošću,   obezbedjuje 
realizaciju postavljenih zadataka sa očekivanim ili većim efektom

Razvoj   menadžmenta   kao   nauke   čitaoc   se   upoznaje   sa   najpoznatijim 

teoretičarima   menadžmenta,   školom  funkcionalnog   tumačenja   menadžmenta, 
menadžmentom   na   bazi   uloga,   kvantitativnom   školom   menadžmenta, 
Bihejviorizmom, kao i sa savremenom naukom o menadžmentu

Menadžment kao fenomen  poslednjih pola veka dosta se izučava. Menadžeri 

su   postali   izuzetno   traženo   i   dobro   plaćeno   zanimanje.   Teorija   i   praksa 
menadžmenta   potvrđuju   da   će   i   ovaj   vek   biti   obeležen   i   značajnim   uticajem 
menadžmenta na živote ljudi i civilizacije u celini

.

2

background image

[Type the document title]

1.2. 

Najpoznatiji teoretičari menadžmenta 

Veliki doprinos razvoju naučnog mcnadžmcnta dali su Frederick Winslow 

Taylor i Frenk i Lilian Gilbret, a posebno Henry Ford.

F. W. Taylor

 je mašinski inženjer,

 

koji je

 

svoje najranije radove vezao za 

efikasnost rada radnika. Po njegovim rezultatima istrađivanja zaposleni su koristili 
samo trećinu svog mogućeg učinka pa je poželeo da se taj procenat uveća. To je i 
ostvario   primenom   svojih   -   naučnih   metoda   i   ostvario   je   značajno   povećanje 
efikasnosti rada zaposlenih radnika. 

Frank i Lillian Gilberth

2

,

 su sledbenici 

F. W. Taylora. 

 Njihova teorija 

zasniva   se   na   proučavanju   odnosa   zamora   i    kretanja,   zamora   i   vremena   - 
najekonomičniji   pokreti   (dopuna   Taylor-ove   teorije).   Mnogi   ih   smatraju 
začetnicima naučnog proučavanja rada. 

Henry Ford - APOSTOL MASOVNE PRODUKCIJE

Henry Ford

3

 i model T njegovog automobila dugo su bili simboli modernog 

industrijskog doba. Njegov menadžerski pristup, kao i njegov izbor menadžerske 
teorije, primer konstruktivnog, ali nesavršenog prilaza menadžmentu.

Henry Ford je bio fasciniran mašinama: mogao je da popravi i poboljša svaku 

mašinu. Osnovao je Ford Motor Company 1903., a do 1908. bio je izrađen i model 
T.

U ranim godinama XX veka  prvi automobili su predstavljali simbole statusa 

i bogastva. Bili su vlasništvo isključivo bogatih. Ford je želeo da to izmeni pa je sa 
svojim saradnicima razvio i osvojio proizvodnju čuvenog modela T, namenjenog i 
dostupnog   svakom   smrtniku.   Da   bi   to   ostvario   morao   je   osvojiti     proizvodnju 
visoke produktivnosti i niske cene koštanja. Koncentrisao je svoje napore da u 
fabrici   ostvari   maksimalnu   efikasnost.   Uvodeo   je   mehanizaciju   gde   god   je   to 
moguće,   razbijajući   proces   rada   na   najsitnije   elemente.   Svaki   radnik   se 
specilalizovao   za   određeni   posao   i   obavljajao   je   operaciju   bitnu   za   proizvodni 
proces u celini. Taj nezavršeni deo prelazio na sledeću operaciju u ruke drugog 
radnika. Postignuti rezultati su bili fascinantni: proizvodnja prvog modela T trajala 
je 12,5 časova, a samo 12 godina kasnije, 1920, automobil je izrađivan svakog 

2

 Bračni par Džilbret imao je dvanaestoro dece, a svojim domaćinstvom su upravljali korišćenjem principa i tehnike 

naučnog menadžmenta. Dvoje njihove  dece napisalo je knjigu.  

„Na tuce  je jeftinije"

  koja opisuje život s dve 

magistrature o efikasnosti.

3

 Henry Ford je sin siromašnog irskog emigranta. Rodjen je 1863. godine i odrastao je na farmi u Mičigenu.

4

Želiš da pročitaš svih 13 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti