Menadžment
Uvod ………………………………….……………………………3
1. Razvoj menadžmenta kao nauke ................................................. 5
1.1. Razvoj menadžmenta ......................................................... 5
1.2. Najpoznatiji teoretičari menadžmenta ................................ 6
2. Pojam menadžmenta ....................................................................7
2.1. Definicija menadžera ...........................................................9
2.2. Višenivovska struktura menadžmenta ..............................10
Zaključak …………………………………………………….......13
Literatura ……………………………………………………......14
[Type the document title]
UVOD
Uslov opstanka i neprekidnog razvoja čovekovog znanja i iskustva,
predstavljaju intenzivne promene. One utiču na rast nauke i tehnologije, zarad
potrebe za stabilnim usavršavanjem menadžmenta.
Za 20.vek vezuju se najznačajnije promene sa kojima započinje proces
odvajanja upravljanja od vlasništva. To se odnosi pre svega na velike sisteme koji
zahtevaju uvodjenje koncepta profesionalno-menadžerskog upravljanja.
Menadžersko upravljanje znači uvodjenje profesionalno-orijentisanog, ali
stručno veoma osposobljenog izvršioca, koji koristeći savladana znanja u
kombinaciji sa prethodnim iskustvom, verovatnoćom i sigurnošću, obezbedjuje
realizaciju postavljenih zadataka sa očekivanim ili većim efektom
Razvoj menadžmenta kao nauke čitaoc se upoznaje sa najpoznatijim
teoretičarima menadžmenta, školom funkcionalnog tumačenja menadžmenta,
menadžmentom na bazi uloga, kvantitativnom školom menadžmenta,
Bihejviorizmom, kao i sa savremenom naukom o menadžmentu
Menadžment kao fenomen poslednjih pola veka dosta se izučava. Menadžeri
su postali izuzetno traženo i dobro plaćeno zanimanje. Teorija i praksa
menadžmenta potvrđuju da će i ovaj vek biti obeležen i značajnim uticajem
menadžmenta na živote ljudi i civilizacije u celini
.
2

[Type the document title]
1.2.
Najpoznatiji teoretičari menadžmenta
Veliki doprinos razvoju naučnog mcnadžmcnta dali su Frederick Winslow
Taylor i Frenk i Lilian Gilbret, a posebno Henry Ford.
•
F. W. Taylor
je mašinski inženjer,
koji je
svoje najranije radove vezao za
efikasnost rada radnika. Po njegovim rezultatima istrađivanja zaposleni su koristili
samo trećinu svog mogućeg učinka pa je poželeo da se taj procenat uveća. To je i
ostvario primenom svojih - naučnih metoda i ostvario je značajno povećanje
efikasnosti rada zaposlenih radnika.
•
Frank i Lillian Gilberth
,
su sledbenici
F. W. Taylora.
Njihova teorija
zasniva se na proučavanju odnosa zamora i kretanja, zamora i vremena -
najekonomičniji pokreti (dopuna Taylor-ove teorije). Mnogi ih smatraju
začetnicima naučnog proučavanja rada.
•
Henry Ford - APOSTOL MASOVNE PRODUKCIJE
Henry Ford
i model T njegovog automobila dugo su bili simboli modernog
industrijskog doba. Njegov menadžerski pristup, kao i njegov izbor menadžerske
teorije, primer konstruktivnog, ali nesavršenog prilaza menadžmentu.
Henry Ford je bio fasciniran mašinama: mogao je da popravi i poboljša svaku
mašinu. Osnovao je Ford Motor Company 1903., a do 1908. bio je izrađen i model
T.
U ranim godinama XX veka prvi automobili su predstavljali simbole statusa
i bogastva. Bili su vlasništvo isključivo bogatih. Ford je želeo da to izmeni pa je sa
svojim saradnicima razvio i osvojio proizvodnju čuvenog modela T, namenjenog i
dostupnog svakom smrtniku. Da bi to ostvario morao je osvojiti proizvodnju
visoke produktivnosti i niske cene koštanja. Koncentrisao je svoje napore da u
fabrici ostvari maksimalnu efikasnost. Uvodeo je mehanizaciju gde god je to
moguće, razbijajući proces rada na najsitnije elemente. Svaki radnik se
specilalizovao za određeni posao i obavljajao je operaciju bitnu za proizvodni
proces u celini. Taj nezavršeni deo prelazio na sledeću operaciju u ruke drugog
radnika. Postignuti rezultati su bili fascinantni: proizvodnja prvog modela T trajala
je 12,5 časova, a samo 12 godina kasnije, 1920, automobil je izrađivan svakog
Bračni par Džilbret imao je dvanaestoro dece, a svojim domaćinstvom su upravljali korišćenjem principa i tehnike
naučnog menadžmenta. Dvoje njihove dece napisalo je knjigu.
„Na tuce je jeftinije"
koja opisuje život s dve
magistrature o efikasnosti.
Henry Ford je sin siromašnog irskog emigranta. Rodjen je 1863. godine i odrastao je na farmi u Mičigenu.
4
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti