Odlomak

UVOD

Pojam Gradjanskog procesnog prava- Gradjansko procesno pravo cini skup pravnih normi koje regulisu gradjanske sudske postupke (parnicni, vanparnicni i izvrsni).

  • GPP je deo javnog prava; regulise odnos izmedju pojedinca i drzave u postupku za ostvarivanje i izvrsenje privatnopravnih subjektivnih prava.
  • GPP sluzi zastiti i realizaciji subjektivnih gradjanskih prava. Može se reći da je GPP u međusobnoj interakciji sa sa građanskim pravom. Gradjansko pravo priznaje pravnim subjektima odredjena subjektivna prava, a povreda/ugrožavanje istih reguliše se kroz građansko procesno pravo. Gradjansko procesno pravo sluzi zastiti i realizaciji subjektivnih gradjanskih prava, ali, uodnosu na gradjansko pravo, predstavlja posebnu granu- javnog prava.- Ove dve grane prava stoje u interakciji.- Gradjansko pravo priznaje pravnim subjektima svojim materijalnopravnim normama odredjenasubjektivna prava, ali nacin njihove zastite i realizacije, pa i prinudnog izvrsenja, spada u zadatak gradjanskog procesnog prava.- Treba istaci da povrede prinudnih normi u materijalnom i gradjanskom procesnom pravu proizvode drugacije pravne posledice ( npr. povreda kogentnih propisa u pogledumaterijalnopravne izjave volje povlaci njenu nistavost ili rusljivost, dok to nije slucaj i saizjavama volje datim u gradjanskom sudskom postupku ).

Princip autonomije volje stranaka iz gradjanskog prava ima svoj korelat u gradjanskom procesnom pravu, i to u vidu vladavine principa dispozicije stranaka.
U gradjanskom procesnom pravu ovaj princip se sastoji od toga da parnicni postupak ne moze da se odvija po sluzbenoj duznosti.

 

 

 

ODNOS GRADJANSKOG PROCESNOG PRAVA PREMA OSTALIM GRANAMA PRAVA

GRADJANSKO PROCESNO PRAVO I GRADJANSKO (MATERIJALNO) PRAVO

Građansko pravo – i to objektivno građansko pravo svojim materijalnopravnim normama priznaje pravnim subjektima određena subjektivna prava.
Građansko procesno pravo – određuje način zaštite, realizacije i način prinudnog izvršenja određenih subjektivnih prava. Prema tome, građansko procesno pravo služi zaštiti i realizaciji – ostvarenju građanskih subjektivnih prava.
Građansko (materijalno) pravo i građansko procesno pravo kao dve grane prava stoje u interakciji i to građansko materijalno pravo kao privatno pravo, a građansko procesno pravo (kao i sva druga procesna prava) kao deo javnog prava. Pitanje pripadnosti građanskog procesnog prava javnom, a ne privatnom pravu, nema samo teorijski značaj, već se na osnovu te pripadnosti ustanovljavaju i razlike između ove dve grane prava, koje se ogledaju u sledećem:

a) Izjave stranaka date u parničnom postupku imale bi drugi domašaj u odnosu na parnicu kada se ne bi smatrale parničnim radnjama, već materijalnopravnim izjavama volje. To je zato što povreda prinudnih normi u građanskom materijalnom pravu i građanskom procesnom pravu proizvodi drugačije pravne posledice. Npr. povreda prinudnih normi u građanskom materijalnom pravu u pogledu materijalnopravne izjave volje povlači njenu ništavost ili rušljivost, a povreda prinudnih normi u građanskom procesnom pravu u pogledu materijalnopravne izjave volje date u građanskom sudskom postupku, irelevantna je. Tako je priznanje duga dato u zabludi rušljivo, ali ako je priznanje duga pod zabludom izjavljeno u građanskom sudskom postupku, onda je irelevantno. Prema tome, “pravo” u supstancijalnom (materijalnom) smislu ima različito značenje i domašaj od istog termina “pravo” u procesnopravnom smislu i zato pojmovi kao što su “priznanje”, “odricanje” i “prigovor” imaju drugi sadržaj i proizvode druge posledice nego što je to slučaj u građanskom materijalnom pravu.

b) Procesne norme su prinudne, a ne dispozitivne što je karakteristično za građansko materijalno pravo. I sud i stranke su dužne da primenjuju procesne norme i da svoje parnične radnje upravljaju prema procesnim normama. Odstupanje od primene procesnih normi na osnovu volje stranaka dopušteno je samo kada to zakon izričito dopušta.

c) Procesne norme su formalne, što znači da određeno pravo u postupku nastaje samo uz poštovanje strogo propisane forme. Dok građansko materijalno pravo određuje da li pravnom subjektu pripada određeno subjektivno pravo, građansko procesno pravo određuje način na koji se to subjektivno pravo ostvaruje i štiti. Prema tome, stranke su dužne da preduzimaju procesne radnje u formi i u rokovima koje zakon propisuje, pa ako propuste da tako postupe događa se da izgube mogućnost ostvarivanja subjektivnog prava koje im po normama građanskog materijalnog prava pripada. Forma u građanskom procesnom pravu je neophodna radi obezbeđenja nepristrasnog suđenja i radi obezbeđenja ravnopravnog tretmana i položaja stranaka u postupku. Pošto forma obavezuje i sud, stranke mogu unapred da računaju da je sud u obavezi da njihove procesne radnje uzme u razmatranje i zato unapred znaju kakve će procesne akte sud doneti ako se odluče da ne preduzmu procesne radnje u zakonom predviđenoj formi. Jering i Monteskje su ukazivali da je forma u funkciji odbrane građana od samovlasti državnih organa. Današnja shvatanja idu za tim da forma i formalizam u građanskom procesnom pravu ne bi smeli da idu nauštrb prava na efikasnu i brzu pravnu zaštitu. Novija učenja o građanskom sudskom postupku imaju dva vida: personalističko (prema kojem je bitan moral, a ne etika postupka, zbog čega je potrebno da se vrednosno normira ponašanje procesnopravnih subjekata, a ne sama sadržina procesnih normi; tako sva procesnopravna načela svoje otelovljenje, prema ovom shvatanju, nalaze u moralnim kvalitetima sudije) i institucionalno (počiva na ideji približavanja procesnog materijalnom pravu, pri čemu se postupak shvata kao skup instituta čija je svrha iznalaženje pravične odluke u meritumu – autori koji su se bavili ovim problemom su: Hans Kelsen i Jirgen Habermans). Danas je zahtev za obezbeđenje institucionalnog i pravičnog postupka postao dogma koja je konsakrirana (konsekracija – lat. consecration, prema consecrare posvetiti, posvećenje, osvećenje) u gotovo svim ustavima sveta, kao i u međunarodnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari