Odlomak

Uvod

U prvom delu rada se iznose istorijske činjenice, istorijski tok razvoja teorije, koja je imala značajnu ulogu u ekonomskom sektoru u svetu. Naime, za sve ekonomske agense je veoma bitno da raspolažu određenim informacijama koje su bitne za buduće predviđanje. Zatim se, u ovom radu objašnjavaju najbitnije karakteristike ove škole, osnove od koje polazi.Cilj Nove klasične škole je da makroekonomije da mikroekonomske osnove pomoću nadogradnje modela teorije opšte ravnoteže hipotezom racionalih očekivanja i uklučivanjem značaja informacija.
Teorija racionalnih očekivanja je otvorila brojna pitanja vezana za makroekonomsku politiku i još uvek nije pružila uverljive empirijske nalaze kao potporu njene teorijske superiornosti. Ova teorija takođe utiče i na ponašanje pojedinca. U ovom takođe pokušava ukazati i na sporne postavke koje predstavljaju ključne uslove za postojanje teorije racionalnih očekivanja, koje su se odrazile na ekonomski proces uopšte. Ovo je samo deo onoga, što sledi u ovom radu.

 

 

 

Osnovne karakteristike nove klasične škole

Tokom 70-ih godina Nova klasična (makro)ekonomija zamenila je monetarizam kao glavnog rivala kejnzijanskoj ekonomiji. Iako je u prvo vreme pogrešno smatrana daljim razvojem monetarizma, zbog čega su je nazivali i ’radikalnim monetarizmom’ ili ’monetarizmom mark II’. Nova klasična makroekonomija predstavlja zasebnu makroekonomsku školu, koja se značajno razlikuje ne samo od kejnzijanske već i od monetarističke ekonomske misli. Te se razlike pre svega odnose na teorijske i metodološke koncepcije, ali i preporuke ekonomskoj politici. U negiranju kejnzijanizma Nova klasična makroekonomija je imala mnogo širu teorijsku komponentu od monetarizma.
Nova klasična makroekonomija je u velikoj meri predstavljala izraz težnji posleratne makroekonomske teorije da makroekonomska kretanja objasni na bazi racionalnog ponašanja ekonomskih subjekata. Nova klasika obezbeđuje snažne makroekonomske osnove makroekonomske teorije koja se bazira na modelu u kome se subjekti rukovode optimiziranjem svojih ciljnih funkcija u ekonomskom okruženju perfektne konkurencije, u kome se sva tržišta prilagođavaju ne izazivajući troškove. Za razpliku od tradicionalnih koncepta klasične teorije, radi se o dinamičkom ekonomskom sistemu u kome racionalni pristup omogućava da se subjekti ponašaju na bazi očekivanja formiranih kao da su u potpunosti informisani o strukturi ekonomije, zbog čega se i očekivane vrednosti od stvarnih vrednosti varijabli razlikuju samo kao serijski nekolerisana, slučajna greška. Na taj se način obezbeđuje da se ekonomski subjekti ponašaju kao da su potpuno informisani o strukturi ekonomije, te čine greške jedino kao rezultat slučajnih egzogenih šokova.
Tri glavne hipoteze na kojima se bazira ova teorija su:

1) hipoteza o racionalnim očekivanjima,
2) hipoteza o kontinuiranom čišćenju tržišta,
3) hipoteza o agregatnoj ponudi.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari