Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Poljoprivreda/Šumarstvo
Objavio dalimirka 05. mart 2015. Prijavi dokument
1. Uvod
Park je u savremenom gradu najvažniji element sistema zelenila, značajan i kao mesto svakodnevnog odmora i neophodan element prirode. Javno komunalno preduzeće „Zelenilo – Beograd“ stara se o javnim zelenim površinama, kojih u Beogradu ima oko 3.000 hektara, a samim tim i o parkovima, koji su samo jedan njihov deo. Ukupna površina parkova u Beogradu iznosi oko 385 hektara, u okviru koje su zastupljena 62 objekta.
Park je deo grada ili predela u kome se nalazi održavano zelenilo. Parkove često okružuju značajnije zgrade npr. zamkovi. Funkcija parka je estetska ili relaksaciona. LJudi park koriste za šetnju, odmaranje, a deca se u njemu igraju. Tipični park sadrži: stabla, žbunje, puteve, staze i aleje sa cvećem. Parkovi često sadrže i vodene površine: jezerca, bazene ili potoke. Može da bude ograđen i da sadrži razne dekorativne objekte, kao i skulpture ili fontane. Gradski parkovi pored ostalog smanjuju zagađenost vazduha,a za vreme velikih vrućina mogu da snize toplotu u gradovima.
1.1. Vreme prvih parkova
U Beogradu se otpočelo sa uređivanjem prvih parkova javnog karaktera samo nekoliko decenija posle početka dugotrajne borbe srpskog naroda za samostalnost u 19. veku. Najveći broj podignut je u drugoj polovini 19., kao i u prvim decenijama 20. veka. Kako u savremenom urbanizmu otvoreni prostor treba da ima mnogo veći značaj nego „narodne bašte devetnaestog veka“ u izgrađenim gradskim tkivima, to je u većem delu druge polovine 20. veka reč „park“ bila skoro prognana iz terminologije uređenja prostora. U Beogradu su u tom periodu izgrađena samo dva parka (i to kao rekonstrukcije): Tašmajdanski i Čuburski. Vlast je htela da gradi puno parkova sa simboličnim namenama: parkovi mladenaca, pilota, zatim pionirski, kulture, odmora, itd. Međutim, urađen je samo jedan, a i on je ostao nedovršen – Park prijateljstva, kao spomenik nesvrstanosti. Beograd ima mnogo razloga da svoje parkove prikaže svetu i sačuva ih kao deo svoje kulturne istorije. Oblik, sadržaj i karakter beogradskih parkova pokazuje da oni imaju značajno mesto u tkivu grada. Iako ih nema dovoljno, iako su i danas mali, ili manji nego što bi trebalo da budu, beogradski parkovi, posebno oni u užem gradskom tkivu, nalaze se na najlepšim lokacijama. Kao i nekad, i danas predstavljaju dragocene oaze „za zdovoljstvo žitelja i za popravljanje vazduha“, kakve je priželjkivao Emilijan Josimović.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.