Odlomak

 
1. Uvod

Park je u savremenom gradu najvažniji element sistema zelenila, značajan i kao mesto svakodnevnog odmora i neophodan element prirode. Javno komunalno preduzeće „Zelenilo – Beograd“ stara se o javnim zelenim površinama, kojih u Beogradu ima oko 3.000 hektara, a samim tim i o parkovima, koji su samo jedan njihov deo. Ukupna površina parkova u Beogradu iznosi oko 385 hektara, u okviru koje su zastupljena 62 objekta.
Park je deo grada ili predela u kome se nalazi održavano zelenilo. Parkove često okružuju značajnije zgrade npr. zamkovi. Funkcija parka je estetska ili relaksaciona. LJudi park koriste za šetnju, odmaranje, a deca se u njemu igraju. Tipični park sadrži: stabla, žbunje, puteve, staze i aleje sa cvećem. Parkovi često sadrže i vodene površine: jezerca, bazene ili potoke. Može da bude ograđen i da sadrži razne dekorativne objekte, kao i skulpture ili fontane. Gradski parkovi pored ostalog smanjuju zagađenost vazduha,a za vreme velikih vrućina mogu da snize toplotu u gradovima.

1.1. Vreme prvih parkova

U Beogradu se otpočelo sa uređivanjem prvih parkova javnog karaktera samo nekoliko decenija posle početka dugotrajne borbe srpskog naroda za samostalnost u 19. veku. Najveći broj podignut je u drugoj polovini 19., kao i u prvim decenijama 20. veka. Kako u savremenom urbanizmu otvoreni prostor treba da ima mnogo veći značaj nego „narodne bašte devetnaestog veka“ u izgrađenim gradskim tkivima, to je u većem delu druge polovine 20. veka reč „park“ bila skoro prognana iz terminologije uređenja prostora. U Beogradu su u tom periodu izgrađena samo dva parka (i to kao rekonstrukcije): Tašmajdanski i Čuburski. Vlast je htela da gradi puno parkova sa simboličnim namenama: parkovi mladenaca, pilota, zatim pionirski, kulture, odmora, itd. Međutim, urađen je samo jedan, a i on je ostao nedovršen – Park prijateljstva, kao spomenik nesvrstanosti. Beograd ima mnogo razloga da svoje parkove prikaže svetu i sačuva ih kao deo svoje kulturne istorije. Oblik, sadržaj i karakter beogradskih parkova pokazuje da oni imaju značajno mesto u tkivu grada. Iako ih nema dovoljno, iako su i danas mali, ili manji nego što bi trebalo da budu, beogradski parkovi, posebno oni u užem gradskom tkivu, nalaze se na najlepšim lokacijama. Kao i nekad, i danas predstavljaju dragocene oaze „za zdovoljstvo žitelja i za popravljanje vazduha“, kakve je priželjkivao Emilijan Josimović.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari