Pojam i vrste trgovackih drustava

UVODNO RAZMATRANJE
Privredna društva su u svakoj zemlji veoma važni privredni subjekti.Svaki zakonski oblik privrednog društva ima i svoja specifična obilježja koja ga čine posebnim i samostalnim privrednim subjektom.

Prije nego se počnem baviti odabranom temom, smatram za shodnim da objasnim porjeklo poduzetništva kao i samu definiciju privrednog društva.

Istorija poduzetništva datira od srednjeg vijeka, a puni procvat poduzetništvo dobija s razvojem kapitala u kome se spajaju želje sa ličnim bogastvom i maksimizacija profita.Inače, sam pojam poduzetnik i poduzetništvo prvi put je upotrebio Ričard Kantilon,engleski ekonomista s kraja 17. i početka 18. vijeka, i sve do danas, poduzetnikom je smatran inicijator i organizator posla,inovator,energičan poslovni čovjek koji djeluje u uslovima bar umjerenog rizika i pod svojom imovinskom odgovornošću.

Definicija: Privredno društvo je poslovni subjekt sa statusom pravnog lica koje samostalno obavlja delatnost proizvodnje, prodaje i vršenja usluga na tržištu u cilju sticanja dobiti. Društvo ima kako ekonomsku (slobodno bira predmet svojeg poslovanja, potrebne resurse i poslovne partnere) tako i pravnu samostalnost (ogleda se u činjenici da je ona pravni subjekat i da po toj osnovi stiče prava i obaveze, snosi odgovornost). Svako društvo ima pretežnu delatnost, ali može obavljati i sve druge delatnosti koje nisu zakonom zabranjene nezavisno od toga da li su određene osnivačkim aktom, statutom.

1. ŠTA JE PRIVREDNO DRUŠTVO I OBLICI ORGANIZOVANJA
Privredno društvo je prije svega pravna osoba koja samostalno obavlja privrednu djelatnost radi sticanja dobiti. Privredno društvo mogu osnovati domaće i strane fizičke i pravne osobe, ako zakonom nije drugačije određeno. Privredno društvo može biti organizovano u jednom od sljedećih oblika (vrste privrednih društava):
1. Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću
2. Komanditno društvo
3. Dioničko društvo
4. Društvo sa ograničenom odgovornošću
Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću i Komanditno društvo su društva lica (osoba), a dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću su društva kapitala.
U društvu licautjecaj članova društva na vođenje poslova i upravljanje društvom je izravan. Za društva lica su karakteristična personalna svojstva, poznanstvo i međusobno povjerenje članova društva, pa je zbog toga uveden princip neograničene, lične,solidarne, i neposredne odgovornosti članova za obeveze društva.Kod njih dominiraju lični elementi (intuitu persone) gdje je potrebno trajno međusobno povjerenje članova društva.
U društvu kapitala članovi društva utječu na vođenje poslova društva posredno putem organa društva tako što koristeći se pravom glasa donose odluke u kojima formiraju relevantnu volju društva i odlučuju o izboru i opozivu osoba kojima su povjerili vođenje poslova društva, s time da u dioničkom društvu uprava društva u pravilu samostalno vodi poslove društvo, dok je uprava društva s ograničenom odgovornošću vezana za upute i smjernice članova društva, odnosno skupštine, koja je u tom društvu hijerarhijski najviši organ društva.
Osim ovih navedenih oblika privrednih društava, postoji i povezana društva. Povezanim društvima smatraju se pravno samostalna društva koja su u međusobnom odnosu povodom kapitala i vođenja poslova. Povezana društva su:
1. Vladajuće i zavisno društvo
2. Društvo s uzajamnim sudjelovanjem
3. Holding
4. Koncern
Svojstvo pravne osobe privredno društvo stiče danom upisa u sudski registar. Društvo odgovara za svoje obveze cjelokupnom svojom imovinom. Prije upisa u sudski registar nitko ne može nastupati u ime privrednog društva.
Privredno društvo može početi s obavljanjem djelatnosti danom upisa u sudski registar ikada je aktom nadležnog tijela utvrđeno da ispunjava uvjete za obavljanjedjelatnosti. Društvo može obavljati poslove sarno li okviru djelatnosti upisane usudski registar.