Pretilost kod srednjoškolaca
Diplomski rad:Učestalost pretilosti kod srednjoškolaca
Tanja Stupar-Marković
Sadržaj:
6.1. Upustvo za sprječavanje prekomjerne tjelesne težine kod djece i mladih u školskoj medicini.17
Diplomski rad:Učestalost pretilosti kod srednjoškolaca
Tanja Stupar-Marković

Diplomski rad:Učestalost pretilosti kod srednjoškolaca
Tanja Stupar-Marković
1.Dijagnostikovanje pretilosti
Kod dijagnositikovanja pretilosti koriste se neka od antropometrijskih mjerenja, a to su
mjerenje ITM, opsega struka, omjera opsega struka i bokova, te mjerenje kožnih nabora.
Uzevši u obzir ITM pretilost možemo podijeliti u 3 stepena.
Prvom stepenu pretilosti pripadaju osobe sa ITM između 30 i 34,9, drugom stepenu pretilosti
pripadaju osobe sa ITM između 35 i 39,9 dok trećem stepenu pripadaju osobe sa ITM većim
od 40.
1.1. Dijagnostikovanje mjerenjem opsega struka
Opseg struka je mjera koja je u pozitivnoj korelaciji s količinom masnog tkiva u
abdominalnoj šupljini, te ukazuje na rizik pretjeranog nakupljanja visceralnog masnog tkiva.
Opseg struka mjeri se na sredini udaljenosti između donje ivice rebrenog luka i kriste ilijake
superior. Povećani rizik za morbiditet prisutan je kod muškaraca s opsegom struka većim od
102 cm, te kod žena s opsegom struka većim od 88 cm. Omjer opsega struka i bokova je
mjera koja pokazuje kakva je distribucija masti. Vrijednosti toga omjera veće od 0,8 za žene i
veće od 0,9 za muškarce predstavljaju povećani rizik za zdravlje .
Slika broj : Mjerenje opsega struka
Izvor slikehttps://www.fitness.com.hr/images/clanci/pretilost-muskarac.jpg:
Opseg struka mjeri se na sredini udaljenosti između donjeg ruba rebrenog luka i kriste ilijake
superior. Povećani rizik za morbiditet prisutan je kod muškaraca sa opsegom struka većim od
102 cm, te kod žena sa opsegom struka većim od 88 cm.
López-Jiménez F, Cortés-Bergoderi M. Obesity and the heart. Rev Esp Cardiol 2011; 64 (2): 140-9.
Diplomski rad:Učestalost pretilosti kod srednjoškolaca
Tanja Stupar-Marković
Omjer opsega struka i bokova je mjera koja pokazuje kakva je distribucija masti. Vrijednosti
toga omjera veće od 0,8 za žene i veće od 0,9 za muškarce predstavljaju povećani rizik za
zdravlje.
1.2. Dijagnostikovanje mjerenje tjelesne težine i visine
Mjerenje tjelesne težine je univerzalni i najjednostavniji način procjene stepena pretilosti,
koji je ujedno i najdostupniji. Ipak, taj način nije baš pouzdan i ako se vrijednosti uporede sa
referentnim vrijednostima za doba, zanemaruje se varijabilnost kod tjelesne građe djece.
Djeca iste dobi razlikuju se po tjelesnoj visini, krupnoći kostiju i mišića. Pouzdaniji način je
da izmjerenu tjelesnu težinu dijeteta uporedimo s referentnom težinom za visinu određenog
dijeteta. Takav način procjene uhranjenosti obično se upotrebljava kod dojenčadi i mlađe
diječje dobi, a poređenje se vrši na centilnim krivuljama.
Mjerenje tjelesne visine vrši se antropometrom (najčešće ugrađenim uz medicinsku vagu) ili
stadiometrom, većinom tako da osoba koja mjeri stoji iza leđa ispitanika. Vodoravni krak
antropometra se spušta dok ne dodirne tjeme. Izmjerene se veličine izražavaju u cm; na jednu
decimalu kod djece, a na 0,5 cm kod odraslih. Potrebno je pažljivo postupati u mjerenju
tjelesne visine kako se ne bi dogodile greške, koje mogu iznositi i do tri centimetra. Dužinu
djece do navršene druge godine starosti mjerimo u ležećem položaju, odnosno u takozvanom
koritu ili infantometru s vertikalnom pregradom za glavu i stopala. Infantometar je rijetko
dostupan, a mjerenje u koritu može biti neugodno za dojenče. Jedan od načina mjerenja je taj
da dvije osobe dojenče ispruže na tvrdoj i nepomičnoj podlozi na kojoj olovkom označe
stopalo i tjeme djeteta te se zatim izmjeri označena dužina. Veću djecu mjerimo
stadiometrom, pri čemu treba paziti na položaj peta, stražnjice, lopatica i potiljka koji trebaju
biti u kontaktu s okomitom plohom stadiometra, a glava treba biti ravno postavljena u
Frankfotovoj horizontali. Mjerenje tjelesne težine je najjednostavniji i najdostupniji način
procjene stepena pretilosti.
Za mjerenje tjelesne težine (težina = masa x gravitacija) koristi se vaga.
Najviše se upotrebljava medicinska decimalna vaga s kliznim utegom, čija se preciznost kreće
u granicama od 250 g. Ispitanik se mjeri u uspravnom položaju, bos, sa što manje odjeće, po 5
mogućnosti samo u donjem vešu.
Pretilost djece- novo područje multidisciplinarnog preventivnog programa: Peadiatria Croatica 2010.;54.

Diplomski rad:Učestalost pretilosti kod srednjoškolaca
Tanja Stupar-Marković
Nabor kože treba ići u kranio-kaudalnom smjeru. Vrijednosti se očitavaju odmah nakon
postavljanja uređaja, a prikazuju se u mm uz jednu decimalu. Kožni nabor leđa mjeri se
kaliperom ispod donjeg ivice lijeve lopatice. Nabor treba biti vertikalan ili pod laganim uglom
prema osovini lopatice. Kožni nabor trbuha mjeri se kaliperom 1 cm iznad i 2 cm medijalno
od prednjeg gornjeg bočnog trna.
Procjena pretilosti na temelju vrijednosti debljine samo
jednog kožnog nabora, koja se obavlja pomoću percentilnih tablica dobivenih na osnovi
podataka opsežnih populacijskih epidemioloških istraživanja može poslužiti samo kao
orijentacijska procjena ukupnog postotka tjelesne masti.
Slika broj 3:Mjerenje pomoću kalipera
Izvor slike: http://www.fitness.com.hr/images/clanci//kaliper-mjerenje-masnog-tkiva.jpg
2.Etiologija pretilosti u srednjoškolskoj dobi
2.1. Faktor genetike
Imaju ulogu u oko 70% slučajeva pretilosti, a utiču na metabolizam masti, te regulišu
hormone koji utiču na apetit.
Važno je napomenuti, ukoliko je jedan od roditelja pretila osoba,tada dijete ima oko 40%
šansi da bude pretilo,a ukoliko su oba roditelja pretila , tada su šanse da im dijete bude pretilo
oko 80 %. Roditelji su ključne osobe u razvoju i rastu svoje djece.
http://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/51/Pretilost.html, dostupno 25.08- 2015.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti