1

SADRŽAJ

1

Uvod.................................................................................................................................................2

2.

Probijanje pravne ličnosti.................................................................................................................2

2.1

Oblik privrednih društava kod kojih se može primeniti ovaj institut.......................................5

3.

Pravni i ekonomski uzroci i efekti nastanka proboja pravne ličnosti...............................................6

3.1

Normativno uređenje instituta proboja pravne ličnosti............................................................6

4.

Procesno pravna pitanja proboja pravne ličnosti u Srbiji.................................................................8

4.1

Uslovi za primenu ovog instituta u Srbiji................................................................................. 8

5.

Načini probijanja pravne ličnosti......................................................................................................8

5.1

Proboj pravne ličnosti u stečajnom postupku, postupku likvidacije i izvršnom postupku.......9

6

Regres Garantnog fonda prema osnivačima društva za osiguranje u slučaju probijanja pravne 

ličnosti.....................................................................................................................................................10

7

Sudska praksa – studija slučaja 1....................................................................................................12

8

Zaključak........................................................................................................................................ 14

9

Literatura.........................................................................................................................................16

2

1 Uvod

Preduzeće   je   osnovni   privredni   subjekt   (organizacija),   koji   se   osniva  radi  sticanja  dobiti. 

Ciljna  funkcija  prduezeća   je  dobit   (profit).   Ovo   karakteriše   sve   pravne   forme   preduzeća. 

Preduzećima koja obavljaju delatnost od opšteg interesa svojstveno je da, pored ove ciljne 

finkcije, mogu imati i sekundarnu ciljnu funkciju. Ona se sastoji u zadovoljavanju potreba 

korisnika usluga iz obavljanja ove delatnosti. Nije isključeno da se preduzeća osnivaju radi 

uštede troškova svojim osnivačima, bez obzira na to što privredno zakonodavstvo to izričito 

ne   predviđa.     U   pitanju   su:   istraživanja   tržišta,   istraživanja   nalazišta   određenih   rudnih 

sirovina, obavljanje određenih zajedničkih funkcija i slično.

Preduzeća   organizuju   proizvodnju,   nude   na   tržištima   određene   količine   roba   (gotovih 

proizvida),   nastojeći   da  maksimiziraju   svoje   dobiti.   Kada  odlučuju   o   proizvodnji   ponudi, 

preduzeća nastoje da svoje prozvode (usluge) prodaju po takvim cenama, kako bi pokrili cene 

koštanja (odnos ukupnih trpškova proizvodenje i prometa po jedinici proizvoda) i ostvarili 

određeni iznos dobiti (na primer, u vrednosti 10% cene koštanja). Preduzeća se uzdržavaju od 

smanjivanja cena, jer to mogu uraditi i konkurenti. Time mogu više izgubiti nego dobiti. 

Ovakvo ponašanje preduzeća svojstveno je privredama sa izraženom konkurencijom i bez 

značajnih inflatornih i monoplističkih tendencija. Osnovna obeležja preduzeća su:

preduzeće ima svoju ekonomiju;

ekonomiju ostvaruje u okruženju sa kojim je u permanentnoj komunikaciji;

preduzeće je složen, dinamički, ekonomski sistem;

preduzeće   je   poslovno-finansijski   entitet,   te   se   kao   takav   rukovodi,   pre   svega, 

poslovno-finansijskim ciljevima;

procesima i pojavama u preduzeću upravlja kompetentan menadžment.

2. Probijanje pravne ličnosti

background image

4

privrednog   društva   ne   koristi   za   ciljeve   koji   su   zakonom   zabranjeni.   Posledica   kršenja 

zakonskih odredbi je neograničena odgovornost vlasnika za obaveze društva kapitala.

Poreklo ustanove “probijanja pravne ličnosti” (eng. lifting the veil – piercing the corporate 

veil) vezano je za sudski precedent engleskog pravosuđa ( spor Salomon vs. Salomon and Co. 

Ltd.,   1897.   godina.)   Zakonski,   ovaj   institut   je   relativno   nov.   Zloupotrebe   preduzeća   i 

izigravanje poverilaca dovele su do toga da je ovaj institut kod nas prvi put regulisan u 

Zakonu o preduzećima iz 1988. Najnoviji srpski Zakon o privrednim društvima iz 2011. (u 

daljem tekstu Zakon) “probijanju pravne ličnosti” posvećuje član 18.

Zakon pre svega u stavu 1 propisuje ko su odgovorna lica, odnosno ko sve može postupati 

suprotno imperativnim zakonskim odredbama i tako snositi posledice ulaska na teren lične 

odgovornosti. To su komanditor, član društva s ograničenom odgovornošću i akcionar, kao i 

zakonski zastupnik tog lica ako je ono poslovno nesposobno fizičko lice. Ovom odredbom 

nisu obuhvaćeni ortak u ortačkom društvu i komplementar u komanditnom društvu. To je 

zbog toga što ove forme privrednih društava spadaju u društva lica gde su osnivači (vlasnici) 

odgovorni celokupnom svojom imovinom za obaveze društva i ta se odgovornost ne može 

ograničiti osnivačkim aktom. Sa druge strane komanditor u komanditnom društvu snosi rizik 

poslovanja privrednog društva i ne odgovara za obaveze društva. Dakle, osnivači društva lica 

po samom zakonu odgovaraju neograničeno za obaveze društva i zbog toga se na njih ovaj 

institut ne primenjuje. Zakon dalje navodi koji su to slučajevi kada se smatra da je došlo do 

zloupotrebe privrednog društva (stav 2). Smatraće se da postoji zloupotreba ako to lice:

1) upotrebi društvo za postizanje cilja koji mu je inače zabranjen;

2) koristi imovinu društva ili njome raspolaže kao da je njegova lična imovina;

3) koristi društvo ili njegovu imovinu u cilju oštećenja poverilaca društva;

4) radi sticanja koristi za sebe ili treća lica umanji imovinu društva, iako je znalo ili moralo 

znati da društvo neće moći da izvršava svoje obaveze.

5

Pre nabrajanja slučajeva zloupotrebe zakonodavac upotrebljava reč “naročito”. To znači da 

skup slučajeva zloupotrebe nije limitiran na pomenute slučajeve, već su oni izdvojeni kao 

primeri, a da se i neki drugi slučajevi zloupotrebe prava mogu smatrati opravdanim. Svakako, 

veo pravne ličnosti društva kapitala i odvojenost odgovornosti i dalje ostaje pravilo. Ustanova 

podizanja   vela   primenjuje   se   kao   izuzetak.   Ukoliko   je   imovina   privrednog   društva 

upotrebljena tako da je došlo do njene zloupotrebe,

Zakon poveriocima stavlja na raspolaganje pravni mehanizam kojim se aktivira odgovornost 

akcionara ili članova društva i nestaje prednost formi društva kapitala tj. imovina vlasnika 

postaje sredstvo obezbeđenja za obaveze društva. Poverilac društva može podneti tužbu protiv 

lica iz stava 1 nadležnom sudu prema sedištu društva u roku od šest meseci od dana saznanja 

za   zloupotrebu,   a   najkasnije   u   roku   od   pet   godina   od   dana   zloupotrebe.   U   slučaju   da 

potraživanje poverioca nije dospelo u trenutku saznanja za zloupotrebu, rok od šest meseci 

počinje da teče od dana dospeća potraživanja.

Naša sudska praksa i dalje je kolebljiva što se tiče primene ”probijanja pravne ličnosti”, čak i 

pored   zakonskog   okvira.   Ipak,   činjenica   je   da   su   zloupotrebe   subjektiviteta   privrednih 

društava sve češće i da je učesnicima u privrednopravnom saobraćaju neophodna zaštita preko 

ovog instituta jer se njime štiti pravna sigurnost i dovodi u sklad pravno i faktičko stanje.

2.1 Oblik privrednih društava kod kojih se može primeniti ovaj institut

 

Članovi   društva   lica   (ortačko   društvo,   komanditno   društvo)   za   obaveze   odgovaraju 

neograničeno solidarno. Zbog toga oni nisu zainteresovani da zloupotrebom pravne ličnosti 

društva   stiču   imovinsku   korist.   Kod   društva   kapitala   (D.O.O.,   A.D.)   imovina   društva   je 

odvojena od imovine njenih članova, pa se otuda javlja institut proboja pravne ličnosti.

 

Zakon   o   preduzećima   predviđa   odgovornost   osnivača,   članova   i   akcionara   akcionarskih 

društava i drugih oblika privrednih društava u kojima ima više članova. On predviđa veći broj 

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti