Školska takmičenja
UNIVERZITET U TRAVNIKU
EDUKACIJSKI FAKULTET
PEDAGOGIJA I PSIHOLOGIJA
ŠKOLSKA TAKMIČENJA
PEDAGOGIJA SLOBODNOG VREMENA
Seminarski rad
Sadržaj
Za čega su ova takmičenja dobra u tom uzrastu, a i kasnije?.......................................9
2. SITUACIONA ANALIZA STANJA U OBLASTI SLOBODNOG VREMENA DJECE12
2

1. DEFINISANJE OSNOVNIH POJMOVA
Slobodno vrijeme označava vrijeme koje pojedinac ispunjava i oblikuje prema vlastitim
željama, bez bilo kakve obaveze ili nužde. To je dio života svakog čovjeka, postoji svakog
dana i u svakoj sredini, ali je različito s obzirom na dob, pol, zanimanje, mjesto boravka,
razvijenost sredine, stepen interesa, ciljeve društvenog poretka i njegove mogućnosti.
Slobodno vrijeme je sastavni dio čovjekove aktivnosti, vrijeme izvan profesionalnih,
porodičnih i društvenih obaveza, u kojem pojedinac po svojoj volji odabira oblike i sadržaje
odmora, razonode i stvaralaštva.
1. Slobodno vrijeme je vrijeme aktivna odmora, razonode, stvaralačkog potvrđivanja
ličnosti.
2. Slobodno vrijeme je preostali dio vremena kojim pojedina osoba samostalno raspolaže
poslije završenih različitih nastavnih i vannastavnih obaveza i pomaganja u
roditeljskom domu.
3. Pedagogija slobodnog vremena je posebna pedagoška naučna disciplina koja proučava
zakonitosti procesa vaspitanja (samovaspitanja) u slobodnom vremenu kao i
zakonitosti procesa vaspitanja (samovaspitanja) za korištenje slobodnog vremena.
4. Ona je znanstveno - pedagogijska disciplina koja proučava i pronalazi mogućnosti da
se nekontrolirani odgojni uticaji u slobodnom vremenu učine kontrolisanima.
5. Vannastavne aktivnosti su jedan od ostalih oblika neposrednog vaspitno – obrazovnog
rada, a odnose se na aktivnosti učenika koje se organizuju radi produbljivanja i
razvijanja njihovih stvaralačkih slosobnosti, sticanja pozitivnih navika i vještina u
slobodnom vremenu.
6. Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu, a ona omogućava sticanje
temeljnih znanja, vještina, navika, sposobnosti neophodnih za život i rad ili nastavak
daljeg školovanja.
7. Učenik je subjekt u vaspitno - obrazovnom procesu u svim njegovim etapama od
planiranja, preko realizacije, do vrednovanja.
8. Nastavnik je lice kvalifikovano za izvođenje nastave, odnosno za vaspitno - obrazovnii
rad sa djecom, mladima i odraslima koji treba imati široko opšte obrazovanje, treba
dobro poznavati disciplinu koju predaje, poznavati psihološko - pedagoške i didaktičko
metodičke osnove nastave i odgoja, te imati ljudske kvalitete za nastavničku profesiju.
9. Roditelji - staratelji - usvojitelji su osnovni odgajivači svoje djece. Roditelji su
obavezni svojoj djeci osigurati redovno pohađanje škole tokom perioda obaveznog
školovanja.
4
1.1.
Pojam slobodnog vremena
Slobodno vrijeme je pojava koja je u naučnim krugovima postala veoma interesantna
šezdesetih godina dvadesetog vijeka kao pojava koja značajno utiče na promene u životnom
stilu. Jedan od prvih mislilaca, koji je u okviru svojih teorijskih i empirijskih istraživanja
obuhvatio oblast slobodnog vremena i svojom koncepcijom uticao na mišljenje mnogih drugih
kako marksističke tako i građanske orijentacije, je Karl Marks. Za Marksa slobodno vrijeme
podrazumijeva „vrijeme za slobodni razvitak“ (Marks, 1974, str. 274) individua, njihovih
duhovnih i fizičkih snaga i sposobnosti. Razvijanje kapitala, prema Marksovom mišljenju,
doprinosi stvaranju pretpostavki da se radno vrijeme redukuje i stvore uslovi za nastajanje
većeg slobodnog vremena. Marksovo shvatanje je u velikoj meri uticalo i na shvatanje naših
teoretičara
i
kao
orjentir
i
kao
materijal
za
kritiku.
Analizom različitih shvatanja slobodnog vremena može se reći za slobodno vrijeme:
• Da je društveno uslovljen fenomen, kako istorijski tako i klasno, uslovljen je ekonomski,
kulturno, naučno-tehnički i slično
• Da predstavlja integralni dio čovjekovog vremena, zahvaljujući čijim aktivnostima čovjek
stvara, razvija i određuje svoju suštinu, radnu i individualnu.
• Da je vrijednosno obojeno, što naročito dolazi do izražaja kroz razne aktivnosti u slobodnom
vremenu
• Da pretpostavlja (relativnu) slobodu izbora
Slobodno vrijeme ima tri važne funkcije: odmor (rekuperacija), zabava i razonoda, razvoj
ličnosti (Dumazedier, 1967, prema ilišin, 2002). Kroz slobodno vrijeme odvija se značajan dio
socijalizacije mladih - dio koji ih približava njima samima ali i društvu u kome žive. Pod
organizovanim slobodnim vremenom se najčešće podrazumijeva vrijeme koje nije ispunjeno
aktivnostima škole i nastave. Pregled interesovanja djece kod korišćenja slobodnog vremena
navodi na sljedeće zaključke:
• Prvi rang zauzimaju aktivno-rekreativni sadržaji
• Zatim pokazuju interesovanje za pasivni odmor
• Estetsko-umetničke aktivnosti
• Humanitarne aktivnosti
U dosadašnjim istraživanjima slobodnog vremena preovlađuju ona koja akcenat stavljaju na
pojedine aktivnosti mladih tokom slobodnog vremena i posmatraju njihovu učestalost.
Ukoliko postoji kategorizacija, ona uglavnom nije dobijena empirijskim putem nego je
teorijski zasnovana i služi kao okvir za interpretaciju podataka. Tako se u nekim
istraživanjima slobodno vrijeme posmatra zavisno od toga da li je provedeno aktivno ili
pasivno, da li su vršnjaci ili odrasli ti koji usmeravaju aktivnost, koje aktivnosti su prisutne,
Kačavenda-Radić, N. 1986, str. 58
Ješić, 2001, str. 72
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti