Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Agronomija
Objavio nikola128 26. april 2014. Prijavi dokument
Stajnjak
Stajska djubriva proizvedena u procesu proizvodnje različitih domaćih životinja i živine se dele po načinu dobijanja i sastava na tri osnovne grupe:
• čvrsti stajnjak
• osoka
• tečni stajnjak
ČVRSTI STAJNJAK
Čvrsti stajnjak,koji se najčešće naziva samo imenom stajnjak, predstavlja mikrobiološki fermentisanu mešavinu čvrstih i tečnih izlučevina domaćih životinja sa dodatnim materijama za upijanje tečnih delova,pod imenom prostirka. Predstavlja najstarije i najviše primenjivano đubrivo jer ga proizvodi svako poljoprivredno gazdinstvo koje gaji stoku. Stajnjak sadrži sve neophodne i korisne biogene elemente kao i visokokvalitetna organska jedinjenja sa velikim učešćem mikroorganizama, i zbog toga ovo đubrivo čini visokorednim kako sa aspekta ishrane biljaka,tako i sa aspekta održavanja i povećanja plodnosti zemljišta.
Sastav životinjskih izlučevina: Različite domaće životinje imaju izlučevine različitog sastava,od čega najviše zavise sastav i osobine proizvedenog stajnjaka. Koncentrovanija hrana se bolje iskorišćava nego ona sa manjim sadržajem belančevina. Povećane količine belančevina u hrani,iznad jedne granice organizam ne može iskoristiti pa se njihov sadržaj povećava u izmetu. Utvrđena je mogućnost sjedinjavanja lignina i belančevina još u organima za varenje,tako da nastaje lignoproteinski kompleks koji je sličan sa onim u zemljišnom humusu. Fosforna kiselina(H3PO4) se uglavnom izlučuje u čvrstim eskrementima, a azot (N) i kalijum(K) u tečnim.
Sastav i osobine prostirke: Za stvaranje udobnog ležaja kao i upijanje tečnih izlučevina za domaće životinje primenjuje se najčešće slama žitarica (pšenice,ovsa,ječma,raži…) ali mogu i drugi raspoloživi organski materijali u domaćinstvu(lišće,paprat,piljevina). Za sve materijale koji se koriste kao prostirka od značaja su faktori koje prostirka treba da ispuni:
Skoro sve prostirke (osim treseta) najčešće sadrže značajne količine kalijuma. Velike količine celuloze i drugih ugljenih hidrata u prostirci,dovode do jačeg zagrevanja u periodu pripreme stajnjaka usled čega su mogući gubici azota u vidu amonijaka.
Smatra se da je za goveče potrebno 3-4 kg, za konja 2-3, svinju 1,5-3 i ovcu 1-1,5 kg prostirke za 24h . Od količine upotrebljene prostirke od velike mere zavisi i količina proizvedenog stajnjaka po jednom grlu stoke. Međutim to pravilo ne važi za sve načine pripreme đubriva, pa se mogu desiti i suprotni efekti. Može se desiti da korišćenjem veće količine prostirke sa većim učešćem ugljenih hidrata pri fermentaciji u više aerisanim uslovima, može smanjiti količinu novostvorene organske materije u stajnjaku.
Mesto i način pripreme stajnjaka: Nakon mešanja čvrstih i tečnih ekskremenata životinja sa prostirkom, počinje proces pripreme,odnosno fermentacije stajnjaka. Postoji više načina pripreme stajnjaka koji su uslovljeni ekonomskim i ekoloskim uslovima farmera. Najbolji kvalitet ovog đubriva se postiže izborom adekvatnog načina pripreme na specijalnim mestima koja se zovu đubrišta ili čuvanjem pod stokom u stajama sa dubokim podom. Pod je betonski i na njega se stavlja svakodnevno prostirka radi upijanja tečnosti,bez iznošenja na đubrište. Ovakav vid pripreme stajnjaka se koristi u predelima sa hladnom klimom, jer se oslobođena toplota pri previranju stajnjaka koristi za zagrevanje staja.To je i najjeftiniji način pripreme stajnjaka,obavlja se samo jednom u vreme završenog tova stoke.Mada ovim vid pripreme stajnjaka ima i svojih nepovoljnih strana, jer se gasovi zadržavaju u staji , sto može dovesti do zdravstvenih problema stoke. Najzastupljeniji način pripreme stajnjaka se naziva hladni način. U ovom načinu pripreme prostirka sa ekskrementima se svaki dan iznosi iz staje i slaže(na izgrađenom đubrištu) na gomile. Postupkom sabijanja gomile postižu se polu anaerobni uslovi i usporeniji proces fermentacije pri cemu su gubici amonijaka smanjeni na minimum.Gomila đubriva se zatim prekriva tankim slojem zemlje i ostavlja da se izvrsi proces mikrobiološke fermentacije. U zemljama sa hladnijom klimom se primenjuje priprema tzv. toplim načinom pod nazivom Krancov postupak.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio AleksaJocicc 13. mart 2024.
Objavio MilaSibul 25. novembar 2023.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.