Odlomak

UVOD

U razvoju društva država je najvažnija društvena organizacija. Država postaje organizacija bez koje čovjek ne može.

Zbog velikog značaja države, i na njoj zasnovanih pravnih propisa, ona je postala predmet interesovanja i izučavanja u raznim društvenim naukama, počevši od filozofije i istorije, do sociologije i posebne naučne grane – teorije države i prava.

Iako nam se čini da znamo šta je država, izuzetno je teško ustanoviti jednu kratku i za sve prihvatljivu definiciju države.

Definisati državu kao društvenu organizaciju znači utvrditi specifična obilježja države u odnosu na druge društvene organizacije. Pri tome, akcenat se stavlja na organizaciju državnog aparata ili na funkcije koje taj aparat ostvaruje u globalnom društvu – organizacione ili funkcionalne definicije države.

I danas kao i prije stotinu godina, veoma je prihvaćen Veberov stav da se „država ne može definisati na osnovu sadržaja onoga šta čini… Naprotiv, socijološki se moderna država može definisati samo na osnovu jednog specifičnog sredstva koje je svojstveno njoj … sredstva fizičkog nasilja“.

 

 

 

 

ELEMENTI DRŽAVE

Država je jedna društvena, socijalna organizacija, koja kao svaka druga društvena socijalna organizacija mora imati neke karakteristike:

  •     mora imati svoje članstvo,
  •     funkcije,
  •     djelatnost,
  •     organe ili tijela koja obavljaju te djelatnosti,
  •     određena sredstva da bi njima ostvarila djelatnost, propise…

Ona se od drugih društvenih organizacija razlikuje po tome što raspolaže posebnom vlašću, a ta je vlast prema karakteristikama: društvena, suverena  i  prisilna.
Kakav će oblik vlasti poprimiti jedna državaovisi o obliku vladavine (monarhija ili republika) i obliku državnog uređenja.

Georg Jelinek je razvio učenje o TRI KONSTITUTIVNA ELEMENTA DRŽAVE.
Izučavajući predmoderne i moderne političke zajednice, kao i njihove nazive, Jelinek je zaključio da se država sastoji od tri elementa:

  •     DRŽAVNE TERITORIJE,
  •     DRŽAVNOG NARODA,
  •     DRŽAVNE VLASTI.

Iako je ovo učenje o tri elementa podrvgnuto kritici ne samo u političkoj filoofiji nego i u političkoj sociologiji i političkopravnoj teoriji, ono je veoma prihvaćeno u međunarodnom pravu i u uporednom ustavnom pravu.
Upravo mnoštvo različitih država u međunarodnoj zajednici ) autoritarnih, totalitarnih, demokratskih, pravnih i nepravnih), ističe Matias Herdegen, zahtjeva prihvatanje Jelinekovog učenja o tri elementa države.

Na ovo Jelinekovo učenje vezuje se i čuvena definicija države kao subjekta međunarodnog prava data u članu 1. Međunarodne konvencije o pravima i obavezama država, zaključena 1933. godine u Montevideu.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari