Uvod u informacione sisteme
UNIVERZITET UNION NIKOLA TESLA
FAKULTET ZA INFORMACIONE TEHNOLOGIJE I
INŽENJERSTVO
ULOGA INFORMACIONOG SISTEMA U RADU
FAKULTETA
Ime i prezime studenta:
Nikola Petković
Broj indeksa:
M0151-17
Centar:
Grupa 1b Obrenovac
Predmet:
Uvod u informacione sisteme
Datum:
14.02.2019.
Profesor:
Prof. dr Velimir Dedić
1
Beograd, februar, 2019.
SADRŽAJ
1. OPŠTE ODLIKE I ULOGA INFORMACIONIH SISTEMA.....................................................3
2. STRUKTURA INTEGRISANOG INFORMACIONOG SISTEMA FAKULTETA..................6
3. ZNAČAJ INFORMACIONOG SISTEMA FAKULTETA.......................................................10

3
1. OPŠTE ODLIKE I ULOGA INFORMACIONIH SISTEMA
Informacione tehnologije (IT) su zajednički pojam za izučavanje sredstava, postupaka i metoda za
upravljanje, čuvanje, obradu, prenos i prezentaciju podataka i informacija. Informacioni sistem je
skup međusobno povezanih elemenata koji rade zajedno, u cilju prikupljanja, memorisanja, obrade
i distribucije informacija, da bi podržali analizu, odlučivanje, koordinaciju i kontrolu u organizaciji.
Svaka organizacija ima neki informacioni sistem, koji čine ljudi, procedure ili objekti, a računarska
tehnologija ne mora da bude najvažniji element sistema. Ipak, najčešće se govori o računarskim
informacionim sistemima, gde su prikupljanje, obrada i distribucija informacija bazirani na
računarskom hardveru i softveru.
U tom slučaju, elementi informacionog sistema su:
računarska i komunikaciona oprema (hardware),
programi i podaci (software),
osoblje i korisnici (lifeware),
organizacija sistema (orgware).
Svaki od ovih elemenata je značajan za funkcionisanje sistema, jer ni najbolji hardver i softver neće
odgovarajuće funkcionisati, ukoliko njime rukuju slabo obrazovani kadrovi, kao i obratno.
Informacioni sistemi se grade za potrebe raznolikih firmi u raznim privrednim granama, kao i
različitim društvenim sistemima. Istorijski gledano, informacioni sistemi su prošli kroz nekoliko
faza razvoja:
informacioni sistemi za obradu podataka - Ovo su najprimitivniji informacioni sistemi.
Orijentisani su na obradu poslovnih transakcija. Sami po sebi predstavljali su veliki
napredak u odnosu na poslovanje bez upotrebe informacionih tehnologija, budući da su
uveli automatizaciju u poslovanje i samim tim povećali brzinu i tačnost. Međutim, kao
takvi, bili su orijentisani isključivo na analizu prošlih događaja. Softver za ove sisteme se
kreira u klasičnim programskim jezicima, a podaci moraju biti posebno pripremljeni pre
unosa u sistem. Ovi sistemi su zahtevali stalnu prisutnost programera i drugih stručnjaka,
pošto se sve dešavalo u računskim centrima,
Savić, Z., Informatika, Cekom, Novi Sad, 2009, str. 77.
Savić, Z., Upravljački informacioni sistemi, Cekom, Novi Sad, 2008, str. 37.
4
upravljački informacioni sistemi - sledeća stepenica u razvoju informacionih sistema
nastala je iz potrebe da se obrađene informacije upotrebe za donošenje upravljačkih odluka.
Njihov nastanak omogućen je razvojem računarskih mreža i baza podataka. Bave se
problemima ekonomičnosti poslovanja, analizom tržišta i cena,
informacioni sistemi za podršku odlučivanju - ovi informacioni sistemi se bave ne samo
rešavanjem rutinskih, već i specifičnih problema. Namenjeni su top menadžmentu. Da bi
ispunili tu ulogu, moraju biti fleksibilni i jednostavni za korišćenje (unapređen korisnički
interfejs, grafički prikaz, elektronska pošta). Upotrebljivi su za donošenje taktičkih odluka,
a orijentisani su na sadašnje i buduće događaje,
ekspertni sistemi - najviši nivo razvoja informacionih sistema su ekspertni sistemi.
Ekspertni sistemi predstavljaju jedan od produkata razvoja veštačke inteligencije, koji
sublimira znanje stručnjaka za neku oblast. Kao takvi, ovi sistemi više ne koriste običnu
bazu podataka, već bazu znanja koja funkcioniše zajedno sa pravilima odlučivanja. Ovi
sistemi su sposobni da samostalno uče, pamte dobra rešenja korisnika, a kada dođu do
nekog zaključka imaju mogućnost i da ga objasne. Koriste se za donošenje najtežih,
dugoročnih strateških odluka.
Osnovne karakteristike informacionih sistema su:
organizacija baza podataka sa efikasnim pristupom podacima,
pogodna prezentacija informacija za korisnike,
laka komunikacija korisnika sa sistemom.
Prema nameni, informacioni sistemi mogu da budu:
poslovni,
naučni,
obrazovni,
finansijski,
zdravstveni,
geografski itd.
Savić, Z., Informatika, Cekom, Novi Sad, 2009, str. 78.
Savić, Z., Upravljački informacioni sistemi, Cekom, Novi Sad, 2008, str. 44.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti