Međunarodno kretanje kapitala
(sa osvrtom na Crnu Goru)
Nosioci međunarodnog kretanja javnog kapitala su prvenstveno države, tačnije njihove vlade,
koje menusobno razmjenjuju kapital, a sve značajnije su međunarodne finansijske
organizacije od kojih države pozajmljuju kapital, koji obično vraćaju popovoljnijim uslovima
od tržišnih.
Najznačajnije menunarodne finansijske organizacije su: Menunarodna Banka za Obnovu i
Razvoj - IBRD, Menunarodno Udruženje za Razvoj - IDA, Evropska Investiciona Banka -
EIB, Evropska Banka za Obnovu i Razvoj - EBRD.
Crna Gora kao mala država nema kapaciteta da bude među vodećim zemljama koje
pozajmljuju ili plasiraju kapital u inostranstvo. Menutim, u poslednjih nekoliko godina, kada
je bio evidentan i rast u svjetskoj ekonomiji, naročito u 2007. godini, Crna Gora je privukla
velike iznose stranih direktnih investicija i zainteresovanost međunarodnih finansijskih
organizacija da kreditiraju razvojne projekte.
Pod međunarodnim kretanjem kapitala podrazumijeva se transfer realnih i finansijskih
sredstava izmenu subjekata iz različitih zemalja sa odloženim kontratransferom za odreneni
vremenski period, a u cilju ostvarivanja odrenenih ekonomskih i političkih interesa učesnika u
tom transferu.
Nijedna savremena privreda ne može se izolovati od potrebe da izvozi i uvozi kapital, bez
obzira na to da li, ima neto suficit ili neto deficit u kapitalu, tako da je kretanje kapitala
izmenu zemalja dvosmjerno. U jednom slučaju subjekti određene zemlje pojavljuju kao
davaoci, a drugi kao korisnici kapitala.
Najveći dio menunarodnog kretanja kapitala odvija se izmenu razvijenih zemalja, odnosno
subjekata ovih zemalja, koji su glavni davaoci i korisnici kapitala u svjetskim razmjerama.
Privrede u razvoju ( zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji ) se kao grupacija uglavnom
pojavljuju kao korisnici kapitala, a mnogo manje kao davaoci kapitala, mada
se neke od njih, u poslednje vrijeme, u odrenenoj mjeri, pojavljuju kao relativno značajni
davaoci kapitala.
Kretanje kapitala izmenu subjekata različitih zemalja vrši se u raznim oblicima od kojih su
dva osnovna:
1. međunarodno kretanje javnog kapitala
2. međunarodno kretanje privatnog kapitala
Privatni kapital (pojedinci, private kompanije, komercijalne banke) kreće se prvenstveno u
obliku direktnih investicija, portfolio investicija, kao i u formi kredita i depozita.Javni kapital
(državni budžet i centralne i državne banke) kreće se prvenstveno u obliku bilateralnih
zajmova i kredita, portfolio investicija i u formi bespovratne ekonomske pomoći. Posebna
vrsta javnog kapitala su zajmovi međunarodnih organizacija, kao sto su: IBRD, IMF,IDA,
EBRD, IFC i dr. institucije sa sličnim profilom angažovanja.
1.Oblici međunarodnog kretanja kapitala
Glavni investitori međunarodnog kapitala su multinacionalne kompanije. Međunarodno
kretanje kapitala utiče na privredni rast, promjenu privredne strukture, platni bilans,
zaposlenost i privrednu stabilnost pojedinačnih zemalja. Iz tog
razloga međunarodno kretanje kapitala je jedan od osnovnih generatora iakceleratora
globalizacije. Dakle, u teoriji postoje tri osnovna oblika međunarodnog kretanja kapitala i to:
1.Međunarodno kretanje zajmovnog kapitala
2.Portfolio investicije
3.Direktne strane investicije.
1.1 Međunarodno kretanje zajmovnog kapitala
Međunarodno kretanje zajmovnog kapitala je finansijsko posredovanje u realizacijifinansijski
h viškova jednog sektora u finansiranje manjkova drugih sektora. Razvojem privreda i
finansijskih tržišta ekonomski razvijenih zemalja dolazilo je i do diversifikacije metoda i
instrumenata finansijskog posredovanja. Počelo se sa klasičnim zajmovima, a nastavilo
preko pozajmljivanja dugoročnog kapitala emitovanjem obveznica. U tom slučaju
korporativni sektor, emitovanjem raznih finansijskih instrumenata, vrši realokaciju
finansijskih viškova i manjkovadirektno ili uz minimalno posredovanje bankarskog sektora.
U zemljama u razvoju nije razvijenofinansijsko tržište pa je i danas glavni oblik priliva
inostranog kapitala zajmovni kapital. Sa kulminacijom dužničke krize u zemljama u
razvoju iodlivom kapitala dolazi do sloma ovog oblika međunarodnog kretanja
kapitala, mada takvasituacija nije konačna, jer su danas tendencije poslovnog bankarstva
multinacionalnog karaktera iodnose se na međunarodni platni promet, emitovanje obveznica i
promet deviza.Međunarodni krediti i zajmovi su tradicionalan i značajan vid
međunarodnog kretanjakapitala.
Zajmovni kapital predstavlja takav oblik korišćenja kapitala u kome se korisnik kapitala javlja
u ulozi dužnika, a vlasnik kapitala u ulozi povjerioca. Ovaj kreditni odnos može seostvariti u
neposrednom kontaktu između vlasnika kapitala – povjerioca i korisnika kapitala – dužnika, u
kom slučaju se govori o direktnom ili neposrednom kreditnom odnosu, ili posredno preko
bankarsko – finansijskog posrednika, u kom slučaju se radi o posrednom kreditnom odnosu.
Zajmovni kapital koji se plasira preko tržišta kapitala na duže rokove nosi veći
stepenrizika, a samim tim ima i veću cijenu koštanja.
Zaštita od standardnih rizika (kreditni rizik,kursni rizik, rizik kamatne stope) ostvaruje
se obično ugovaranjem promjenjivih kamatnih stopa,kao i putem terminskih i opcionih
poslova. Veća cijena kostanja zajmovnog kapitala uslovljena je visokim troškovima u
vezi sa: emisijom i plasmanom hartija od vrijednosti zajmovnog karaktera,
visokim troškovima utvrđivanja kreditnog boniteta zajmoprimca, troškovima u vezi sa
odobravanjem, kontrolom korišćenja i naplatom kredita, kao i visokim troškovima
unovčavanja potraživanja iz ovih kredita u upravljanju imovinom koja služi kao
realno pokriće za naplatukredita.Za međunarodno kretanje zajmovnog kapitala bitno
je međunarodno finansijsko tržište preko koga se vrsi plasman i angazuju slobodna
finansijska sredstva. Organizovani dio tog tržištačine komercijalne banke i druge finansijske
institucije koje se bave kreditiranjem i kupovinom i prodajom hartija od vrijednosti.
Poseban oblik međunarodnih zajmova su međunarodni javni zajmovi koji mogu
biti bilateralni, na bazi međudržavnih sporazuma i multilateralni, koji odobravaju
međunarodne finansijske organizacije.
