Carinske kazne i kaznena politika u Srbiji
AKADEMIJA POSLOVNIH STUDIJA JUŽNA
SRBIJA – ODSEK BLACE
SEMINARSKI RAD
TEMA: CARINSKE KAZNE I KAZNENA
POLITIKA U REPUBLICI SRBIJI
Profesor: Student:
Bojan Kocić
Danijela Todorović
15/18P
Blace, 2020
5
SADRŽAJ
Uvod…………………………………………………………...….....1
1.Pojam I opšte karakteristike prekršajne sankcije……………….....2
2. Opšta karakteristika prekršajne sankcije………………………….3
3.Kaznene odredbe propisane carinskim zakonom………………….4
4. 1.1 Carinski zakon po odredbama člana 265………………...…....4
5. 1.2. Carinski zakon odredbama člana 266……...............................5
6. 1.3. Carinski zakon odredbama člana 267…………………….......6
7. 1.4. Carinski zakon odredbama člana 268……..……………….....7
8. 1.5. Carinski zakon sa odredbama člana 269…………………....10
9. 1.6. Carinski zakon sa odredbama tačaka od 270 do
276……………………………………………….............................10
10. 2. Kaznene odredbe propisane uredbom o carinskim postupcima I
carinskim romalnostima…..…………………………….……...…..11
11. 2.1. Teži prekršaji…………………………………………..…..11
12. 2.2. Lakši prekršaji………………………………………..……13
13. 3. Kaznena politika u Srbiji………………………………..…...16
14. 3.1. Prekršajne sankcije……………………………………..….17
15. 3.1.1 Kazne………………………………………………..……17
16. 3.1.2. Način propisivanja kazni…………………………..…….17
17. 3.1.3 Izricanje kazni……………………………………………17
18. 3.1.4. Kazna zatvora…………………………………………....17
19. 3.1.5. Rad na javnom mestu………………………………..…..17
20. 3.4.3. Izricanje zaštitnih mera………………………………......18
21. 3.4.4. Oduzimanje predmeta………………………………...….18
22. 3.4.5. Zabrana vršenja određenih delatnosti……………………18
23. 4. Krivično procesno zakonodavstvo u Srbiji…..........................19
24. 4.1. Pojačavanje kaznene represije propisivanjem mera
bezbednosti………………………………………………………....19
25. Zaključak……………………………………….........................20
26. Literatura…………………………………….............................21

7
I POJAM I OPŠTE KARAKTERISTIKE
PREKRŠAJNE SANKCIJE
1.1.POJAM
Prekršajne sankcije predstavljaju mere pomoću kojih društvena zajednica, tj.država preko
svojih organa reaguje na prekršajne postupke pojedinaca –članova tezajednice. Drugačije
rečeno, prekršajne sankcije su mere koje se propisuju, izriču I primenjuju prema učiniocima
prekršajnih dela u cilju suzbijanja njihovog vršenja.
Osnovni cilj (tj. svrha) propisivanja, izricanja i primene prekršajnih sankcija, jeste obezbeđenje
nesmetanog funkcionisanja pravnog sistema države. Taj cilj sepostiže razvijanjem društvene discipline koja
se najbolja izražava kroz savesnopostupanje i poštovanje propisa od strane građana, a time i poštovanje
pravnogsistema države u celini. S' obzirom da je svrha propisivanja, izicanja i primeneprekršajnih sankcija
poštovanje pravnog sistema od strane građana i uticaja daniko ubuduće ne čini prekršaj (specijalna i
generalna prevencija), proizilazi dapravni sistem treba da poštuju kako građani koji su već
bili osuđeni za učinjene prekršaje (specijalna prevencija), tako i svi drugi građani kao potencijalni
učinioc iprekršaja da ne vrše prekršaje (generalna prevencija). Dakle, u pitanju je kako
specijalna prevencija, tako i generalna prevencija. Kao i za krivične sankcije, tako i za
prekršajne sankcije važi princip legaliteta (zakonitosti). To znači, da bi se prekršajne sankcije mogle
primeniti prema učiniocima prekršaja, shodno pomenutom principu, one moraju biti propisane pre nego što
prekršaj bude učinjen. Ako je posle učinjenog prekršaja izmenjen propis kojim je predviđena blaža vrsta
sankcije ili njen niži iznos, primeniće se novi propis pošto je on blaži za učinioca. Inače, prekršajne sankcije
se mogu propisati zakonom i drugim pravnim propisom (tj. podzakonskim aktima kao što su
to npr. uredba ili odluka). U tom smislu, organi ovlašćeni za donošenje propisa o prekršajima mogu
propisivati samo sankcije predviđene Zakonom o prekršajima, i to u granicama koje određuje ovaj zakon.
Isto tako, pomenuti organi mogu propisivati prekršajne sankcije samo za povrede propisa koji on i donose u
okviru svoje nadležnosti urvrđene ustavom i zakonom, ali pod uslovima koje je odredio Zakon o
prekršajima. Međutim, organ koji je ovlašćen da propisuje prekršajne sankcije, ovo pravo ne može preneti
nekom drugom organu (čl. 4. st. 2.3. i 4. ZOP-a). To, u stvari, znači da je, u zavisnosti od toga koja je
prekršajna sankcija u pitanju, određeno i kojim se propisom ta sankcija može propisati, odnosno koji je
organ ovlašćen da je propiše.
Prekršajne sankcije su bile i ostale prinudno sredstvo države u suzbijanju prekršajnog postupanja
(ponašanja) pojedinaca. One su prinudnog karaktera, jer sepreduzimaju protiv volje učinioca
prekršaja i u svojoj biti predstavljaju određeno zlo koje se nanosi učiniocu, a koje se sastoji u
uskraćivanju ili ograničavanju njegovih sloboda i prava. Prekršajne sankcije izriče sud (prekršajni sud)
u zakonito sprovedenom prekršajnom postupku. Iz izloženog se može zaključiti da je prekšajna
sankcija prinudna mera,odnosno sredstvo za suzbijanje vršenja prekršajnih dela, koju izriče
prekršjani sudu činiocu prekršaja, u postupku i pod uslovima koji su određeni prekršajnim
8
zakonodavstvom, a koja se sastoji u uskraćivanju ili ograničavanju slobode i prava,ili pak u upozorenju
(opomeni) učinioca da do ovoga može doći ukoliko ponovo učini prekršaj.
1.1.OPŠTA KARAKTERISTIKA PREKRŠAJNE SANKCIJE
Sve prekršajne sankcije imaju određene karakteristike koje su im zajedničke i koje bi se zbog
toga mogle nazvati elementima prekršajne sankcije. To su sledeće karakteristike:
1)Primene prekršajne sankcije vezana je za postojanje prekršajanog dela –prekršaja;
2)Analogno određenosti prekršaja i prekršajne sankcije su određene(propisane) u zakonu ili
drugom pravnom propisu, s' tim što kazna zatvoramože biti propisana samo zakonom;
3)Prekršajne sankcije mogu biti izrečene od strane prekršajnog suda, osim udva slučaja kada
je u pitanju izricanje novčane kazne. Prvi slučaj je kada novčanu kaznu izriče Republička
komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki koja je i nadležna za vođenje
prvostepenog prekršajnog postupka za prekršaje predviđene u Zakonu o javnim nabavkama, a
drugi slučaj kada to čini ovlašćeni organ, odnosno ovlašćeno lice po prekršajnom nalogu (čl.
87. ZOP);
4)Prekršajne sankcije imaju karakter prinude u odnosu na učinioca, jer se vrše protiv njegove
volje;
5)Primena prekršajnih sankcija je ograničena, jer se ne mogu izreći određenoj kategoriji
fizičkih lica (tj. licima mlađim od 14 godina), niti određenim kategorijama pravnih lica (tj.
Republici Srbiji, teritorijalnoj autonomiji ijedinici lokalne samouprave i njihovim organima),
s' obzirom da ovi subjekti ne podležu prekršajnoj odgovornosti;
6) Sve prekršajne sankcije imaju istu svrhu propisivanja, izrcanja i primene a to je da se
poštuje pravni sistem od strane građana i da se u buduće ne čine prekšraji (čl. 5. st. 2. ZOP-a).
Z. Škripac, (2012), Prekršajni sud I carinski prekršaji, Sudija višeg prekršajnog suda u
Beogradu

10
Tačkom 2
) sankcionisano je izuimanje robe ispod carinskog nadzora, čime se izbegava
carinska kontrola (član 118,član 123 stav 7.član 130 stav3. tačka 1.)član 139.stav 3. član
199,207i218.)
U tački 3)
sankcionisano je nedopremanje robe carinskom organu, a odnosi se na
nepoštovanje odredbe člana 123. stav 1. i 2. i člana 120., za razliku od ranije važećeg zakona
kojim je pred nedopremanja robe bilo sankcionisano i neprijavljivanje robe koju lice unosi
preko graničnog prelaza u carinsko područje, a koja radnja je sada sankcionisana tačkom 1.)
Članom 265. tačkom 4. i 5., sankcionisane su iste radnje izvršenja kao
ranije važećeg Carinskog zakona, uz navođenje materijalnih odredaba koje se
povređuju
ovim
odredbama.
2.2.CARINSKI ZAKON ODREDBAMA ČLANA 266
Novim Carinskim zakonom,
članom 266.
propisana je novčana kazna od jednostrukog do
četvorostrukog iznosa carinskih dažbina za robu koja je predmet prekršaja, kojom se
kažnjava pravno lice, preduzetnik i fizičko lice na isti način kao što je bilo propisano članom
293. stav 1. tačka 1. i 2., s tim što se ovom odredbom sankcioniše u tački 1) ponašanje
suprotno članom 12. stav 3. Carinskog zakona, kojim je propisano: „podnosilac deklaracije,
deklaracije za privremeni smeštaj, ulazne sažete deklaracije, izlazne sažete deklaracije,
deklaracije za ponovni izlaz, obaveštenja o ponovnom izvozu ili zahteva za izdavanje
odobrenja ili neke druge odluke, odgovoran je:
1. tačnost i potpunost podataka datih u deklaraciji, obaveštenju ili zahtevu;
2. verodostojnost, tačnost i punovažnost svih isprava koji prate deklaraciju, obaveštenje
ili zahtev;
3. poštovanje, po potrebi, svih obaveza koje se odnose na stavljanje date robe u određeni
carinski postupak ili sprovođenje odabranih aktivnosti.
4. Odredba stava 3. ovog člana, primenjuje se i na sve informacije u bilo kom
drugom obliku, koje se pružaju carinskom organu ili ih taj organ zahteva.
Tačkom 2. istog člana propisana je sankcija za lica koja suprotno zakonskim
odredbama ,izvrše prenos trećim licima, predaju na korišćenje, iznajme ili na drugi način
koriste u druge svrhe osim onih za koje je roba dobila olakšicu za plaćanje uvoznih dažbina,
tj.robu za koju je odobrena olakšica da kao zalog ,u najam ili kao obezbeđenje od plaćanja
dažbina pre izmirenja uvoznih dažbina u punom iznosu (član 249).
Člnom 249. propisano je raspolaganje sa robom koja je oslobođena plaćanja ili na koju se ne
plaćaju uvozne dažbine, dati u rokovi u kojima se ne može slobodno raspolagati sa ovom
robom, kao i postupanje sa robom u slučaju da se podnese zahtev carinskoj službi za naplatu
dažbina pre isticanja rokova.
Stavom 2. člana 266. propisana je sankcija za odgovorno lice u pravnom licu u rasponu od
15.000,00 do 150.000,00 dinara.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti