2

Fazila Ferizović

Žene lideri i žene menadžeri u vođenju organizacije

EDUCONS UNIVERZITET

FAKULTET ZA PRIMENJENU BEZBEDNOST

ZAVRŠNI RAD

Tema:Žene lideri i žene menadžeri u vođenju organizacije

Mentor:

Student:

Prof. Dr  Nebojša Pavlović

Fazila Ferizović  FB 87/14

Sremska Kamenica

background image

4

Fazila Ferizović

Žene lideri i žene menadžeri u vođenju organizacije

UVOD

Nepravedno je što je dugo vreme biznis bio rezervisan samo za muškarce, a nažalost 

jasno je i da muškarci nerado prihvataju ideju o ženi “na svojoj teritoriji”. Svidelo se to njima ili 
ne žene su već odavno tamo. 

Dakle, različitosti se ne ogledaju samo u toliko očitim fizičkim razlikama, one se šire i na 

društveni   te   i   na   emocionalno   -   psihološki   profil   pola.   Negde   leže   osnovne   pretpostavke, 
odnosno uslovi za uspešnost u menadžmentu.  Mozak žene je ključ njenog uspeha.

U   našem   društvu   postoji   uverenje   da   muškarci   i   žene   imaju   iste   mogućnosti, 

predispozicije   i  potencijale  potrebne   za   uspešno   bavljenje   biznisom.   Istina   je  zapravo   da  bi 
trebali imati samo iste želje za razvoj svojih potencijala.  

Prvobitna podela rada u mnogome je opredelila i današnji stav prema ulogama muškaraca 

i   žena.   Dok   su   muškarci   branili   ognjište   i   lovili,   žene   su   prikupljale   plodove   i   odgajale 
potomstvo. Prema takvoj podeli razvijala su se i tela – muškarci su postali krupniji i veći od 
žena. Kako bi odgovorio na specifične zadatke i mozak se kod muškaraca i žena razvijao na 
različit način. 

Muškarci i žene različito razmišljaju, različito veruju, imaju različit pogled na stvari te 

različite prioritete i različito se ponašaju.

Žene imaju razvijeniju intuiciju i po pravilu veći emocionalni koeficijent od muškaraca. 

A   kako   istraživanja   pokuazuju   mogu   se   slobodnije   osloniti   i   na   svoju   izuzetno   razvijenu 
intuiciju, jer je centar za ove osećaje smešten u desnoj hemisferi mozga koja je kod žena mnogo 
aktivnija nego kod muškaraca. 

Stav   po   kojem   su   žene   manje   sposobne   od   muškaraca   za   obavljanje   menadžerskih 

poslova zajednički je za većinu društava u svetu. Žene menadžeri uglavnom su pozicionirane na 
nižim razinama u organizacijskoj hijerarahiji i raspolažu značajno manjom moći od svojih kolega 
muškaraca. Postojanje “staklenog plafona”

1

kao globalnog fenomena očito je i Srbiji.

Prema izveštaju International Labor Organization (ILO), iako žene predstavljaju više od 

40% svetske radne snage, njihov ukupni udeo u menadžerskim pozicijama u mnogim zemljama 
retko prelazi 20%.

2

Biznis je vekovima pripadao muškarcima. Nije se naročito razmišljalo kako bi se žene 

mogle   uključiti   u   biznis   rezervisan   isključivo   za   muškarce   i   kako   bi   se   ponašale   na   tom 
izazovnom parketu. Godine su prolazile a da se ništa značajno nije dešavalo s podsticanjem žena. 
Za njih je po pravilu bila rezervisana metla i krpe, poslovi u kuhinji i odgajanje dece. One su 
večito bile „dežurne“ u kući i porodici. Olovka i rokovnik su bili suviše daleko od njihovih očiju 
i ruku. Kada su se približile biznisu i kad su im olovke i rokovnici bili dostupne, nastale su 
revolucionarne promene i otvorilo se onda niz pitanja. Žene su iskoristile svoju životnu šansu i 
toliko uznapredovale u biznisu kao preduzetnice i menadžerice da su postale jednake ili bolje 
(nikako lošije) od muškaraca. 

1

  Taj je termin nastao u USA u sedamdesetim godinama prošloga veka sa ciljem da opiše “nevidljivu, veštačku  

barijeru napravljenu od predrasuda u stavovima i predrasuda u samim kompanijama, koja ženama zatvara put ka 
najvišim menadžerskim pozicijama

2

 Wirth, 1998.

5

Fazila Ferizović

Žene lideri i žene menadžeri u vođenju organizacije

                           Kao studenttkinja Fakulteta za primenjenu bezbednost zamišljam sebe kao 

uspešnu,   poslovnu   ženu,   koja   dobro   poznaje   svoju   struku,   voli   posao   koji   radi,   te   lagano 
napreduje ka poziciji menadžera.

Ovaj   rad   fokusira   se   na   osobine   koje   karakterišu   žene,   a   doprinose   uspešnosti   u 

menadžmentu. Čak i u Srbiji, koja se ne može pohvaliti preduzetničkom filozofijom, primćeno je 
prisustvo žena u menadžmentu. Njihovo vreme, dakle,  tek dolazi.

background image

7

Fazila Ferizović

Žene lideri i žene menadžeri u vođenju organizacije

Isto   tako,   menadžment   osigurava   tzv.   logističku   podršku

11

  kako   bi   se   stvorili   uslovi   za 

efektivnu   i   efikasnu   upotrebu   i   ostalih   resursa   radi   ostvarivanja   ciljeva   preduzeća   što   uvek 
zahteva udruživanje zajedničkih snaga koje određuje menadžment.

  Zadatak menadžmenta je osposobljavanje ljudi na zajednički rad te pretvaranje njihovih 

snaga u nešto delotvorno, a slabostima u nešto nevažno

12

. Pošto se bavi povezivanjem ljudi radi 

ostvarivanja zadanog cilja, menadžment se smatra sastavnim delom kulture naroda. Kako bi se ta 
kultura   prenela   u   organizaciju   moraju   se   postaviti   jasni   i   konkretni   ciljevi   te   posvetiti 
zajedničkim   pripadajućim   vrednostima.   Svaka   razina   menadžmenta   i   njeni   članovi   moraju 
neprestano rasti i razvijati se, zavisno o potrebama i mogućnostima.

13

Osnovno obeležje organizacije koja posluje na globalnom tržištu odnos je prema svetskom 

tržištu   kao   celini,   usredotočenost   na   zaposlenike   i   timski   rad   te   najnovija   tehnološka   i 
informatička dostignuća. Zbog čestih promena zahteva tržišta svaka organizacija mora oblikovati 
određenu   strategiju   kako   bi   prilagodila   proizvode   i   usluge   tim   zahtevima   i   na   taj   način 
zadovoljila želje i potrebe potrošača. Tako oblikovana strategija mora biti vođena od strane 
menadžmenta   u   kome   su   sve   funkcije   menadžmenta   prilagođene   uslovima   u   globalnom 
okruženju.

14

Uspešno obavljenim osnovnim funkcijama menadžmenta smatra se razumevanje složenosti 

poslovnog okruženja i kombinovanje različitih ekonomskih, društvenih, političkih, zakonodavnih 
i kulturnih sastava.

15

1.2 Funkcije menadžmenta

Teorija menadžmenta sastoji se od većeg broja klasifikacija funkcija menadžmenta, a prvu 

poznatu klasifikaciju izneo je Henri Fayol koji se zbog toga i smatra ocem teorije menadžmenta. 
Elemente menadžmenta poređao je po funkcijama logičnim redosledom:

planiranje, 

organizovanje, 

vođenje, 

koordinisanje 

i kontrola 

16

Funkcije   menadžmenta   važno   je   gledati   s   obzirom   na   razine   menadžmenta   i   njihov 

hijerarhijski sastav. Funkcije menadžmenta razlikuju se po opsegu, sadržaju i prirodi i one su: 

17

planiranje, organizovanje, upravljanje ljudskim potencijalima,vođenje i kontrola.

11

  Logistička podrška – deo sastava upravljanja u određenim oblastima kao što su: nabavka, distribucija, zalihe, 

skladištenje, itd. Podrazumeva nabavku i distribuciju opreme, tehničkih informacija, rezervnih delova i objekata
te   obuku   zaposlenih   za   pravilno   funkcioniranje   plana,   projekta   ili   poduzeća.   –   BusinessDictionary, 
http://www.businessdictionary.com

12

 Drucker, P.: op. cit., str. 20.

13

 Drucker, P.: op. cit., str. 21.

14

 Bedeković, V.; Golub, D.: op. cit., str. 59.

15

 Ibid., str. 61.

16

 Sikavica, P.; Bahtijarevic-Šiber, F.: op. cit., str. 69.

17

 Weihrich, H.; Koontz, H.: “Menadžment„, MATE, Zagreb, 1994. , str. 20.

Želiš da pročitaš svih 41 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti