Elektronsko bankarstvo i platne kartice: analiza stanja u Srbiji
1
S A D R Ž A J
UVOD.......................................................................................................................
2
1.
4
1.1. E-usluge..................................................................................................................
6
2. Platne kartice................................................................................................................
7
2.1
8
9
3. Istorijat...................................................................................................................
11
3.1. Horizontalna podela................................................................................................
11
11
3.1.2.
2
3.1.3.Charge kartice.........................................................................................
13
3.1.4. Interne ili korporacijske kartice...........................................................
13
3
3.1.6. 4
Kartice lojalnosti u Srbiji...................................................................
3.2. Vertikalna podela............................................................................................
16
3.3.
Podela katrica prema teritorij i vaznosti..........................................................
17
Podela kartica prema tehnologiji...................................................................
18
3.4.1. Smart kartice.................................................................................................
18
4. POS terminali u Srbiji..........................................................................................
20
20
5.1. Izgubljeno/ukradeno.......................................................................................
22
5.2. Prednosti i nedostaci upotrebe kartica..............................................................
22
5.3. Zloupotreba kartica.........................................................................................
24
5.4.
Mere sigurnosti koje se primenjuju kod izdavaoca kartica...............................
26
5.5.
27
6. Transakcije sa platnim karticama...........................................................................
27
28
2
8. Naše kartice na internetu.........................................................................................................................30
9. MacterCard platne kartice......................................................................................................................32
9.1. MacterCard revolving kartice..........................................................................................................33
10. DinaCard kartice......................................................................................................................................35
10.1. DinaCard kreditne kartice.............................................................................................................35
Zaključak..........................................................................................................................................................36
Literatura..........................................................................................................................................................39

4
Korišćenje računara u bankarskom poslovanju se naziva elektronsko bankarstvo. Razvoj
informacione i komunikacione tehnologije omogućili su da se i unutrašnje i spoljašnje aktivnosti
banaka unaprede i dostignu neslućenu efikasnost u komuniciranju. Sve udaljene filijale,
ekspoziture i agencije postale su, praktično, sastavni deo centrale. Zahvaljujući ovom razvoju,
stvoreni su potpuno novi poslovni odnosi između samih banaka, kao 'i banaka i njihovog
okruženja.
Elektronsko bankarstvo ili e-banking je usluga namenjena preduzećima, ali i fizičkim licima i
omogućava da se poslovi sa bankom obavljaju bez odlaska u banku uz najviše standarde za
zaštitu i sigurnost podataka. Prednost ove usluge je što se može koristiti bilo kada u toku dana,
bez obzira na radno vreme banke i pri tom štedi dragoceno vreme i smanjuju troškove.
Elektronsko bankarstvo je forma bankarskog posla gde se sredstva transferišu preko razmene
elektronskih signala između finansijskih institucija i između tih institucija i klijenata umesto
poslovanja sa gotovinom, odnosno obračunskim novcem.
Sa sigurnošću se može tvrditi da je posedovanje pravovremenih i relevantnih informacija, kao
i njihovo racionalno korišćenje, kijuč uspeha u svim sferama ljudskog delovanja. Tako je i u
elektronskom bankarstvu, odnosno e-banking-u, koje predstavlja dodatak tradicionalnom načinu
bankarskog poslovanja, gde jedino praćenjem trendova na Webu, bankama se garantuje opstanak
evolutivne tehnološke promene u funkcionisanju banaka i drugih finansijskih institucija.
Pokrenuti procesi dovode do uvođenja novih postupaka i tehnologija, koje sa sobom donose nove
izazove i mogućnosti.
Tehničko-finansijske inovacije, sa svoje strane, vode intenziviranju globalne utakmice u svim
segmentima. Dolazi, ne samo do reinženjeringa poslovnih procesa u bankama, već i do
reinženjeringa u poslovnim procesima i odnosima između klijenata i trećih lica međusobno.
Jedan od ciljeva ovog rada je da objasni pojam elektronskog bankarstva, da se prikažu
raspoloživi kanali pristupa, kao i usluge koje na ovaj način banka nudi svojim korisnicima.
1.
Istorijski razvoj elektronskog bankarstva
Barać S., Stakić B., Ivaniš M., ,,Praktikum za bankarstvo I finansije " Univerzitet Singidunum, Beograd 2003.
5
Nikada u istoriji bankarskog poslovanja nisu učinjene tako velike i korenite promene kao za
poslednjih tridesetak godina. Pojava plastišnog (kartice) i digitalnog novca učinili su preokret ka
potpunoj dematerijalizaciji i virtuelizaciji novca. Internet, elektronsko bankarstvo i mobilno
bankarstvo su doveli do toga da je banka izašla iz svojih prostorija. Kroz istoriju korisnik je uvek
morao da odlazi u prostorije banke, kako bi obavio posao. Danas banka dolazi u kuću korisnika
ili na njegovo radno mesto. Mobilno bankarstvo ide korak dalje prenosi bankarske poslove u
džep korisnika, potpuno nezavisno od lokacije na kojoj se on nalazi.
Sa istorijske tačke gledano, prvi sistem koji je mogao da se okarakteriše kao elektronski
transfer novca je stvaranje sistema telegrafskog plaćanja godine 1918. kada je Federal Reserve
Banks u SAD-u započela slanje novca putem telegrafa.
Automatizacija bankarskih poslova započela je šezdesetih godina prošlog veka. Razloga za
uvođenje računara u bankarske poslove bilo je mnogo, a osnovni je taj, što su banke po svojoj
prirodi centralizovane institucije i važno je da u svakom trenutku imaju informacije sa koliko
novca raspolažu, koji je deo novca slobodan za reinvestiranje i koji se prilivi sredstava očekuju.
Klasičnim metodama rada teško je ostvariti brz odziv bankarskog sistema, pa je uvođenje
računara u poslove predstavljalo nužnost. Širenje bankarskih sistema na velike geografske
udaljenosti, nametnulo je potrebu da se izgrađuju jedinstveni informacioni sistemi i uspostavljaju
široko rasprostranjene računarske mreže.
Kada su sedamdesetih godina banke počele da postavljaju svoje mreže bankomata, shvatili su
da je neracionaino da svaka banka za sebe razvija računarsku mrežu. U tom trenutku dolazi do
standardizacije i povezivanje raznorodnih bankarskih mreža na jednom projektu, a to je mreža
bankomata. To je omogućilo da bez obzira na koji bankomat korisnik dođe može biti uslužen, a
banke naknadno u pozadini raščišćavaju račune. Ovaj nivo automatizacije pokazao se kao veoma
uspešan, ali su invensticije u infrastrukturu bankomata I dalje bile velike.
Početkom osamdesetih godina prošlog veka pojavljuju je prvi telefonski servisi. Masovno se
primenjuju. Ali im je osnovni nedostatak sigurnost. Javne mreže kojima se komunicira podložne
su prisluškivanju. Ovakav način poslovanja banka sa svojim klijentima zadržava se do danas
sano u izmenjenim uslovima.

7
1.1
E-usluge
Korišćenjem elektronskih usluga banke, praktično otvarate šalter na svom računaru. Na
takvom šalteru možete da obavite sve bezgotovinske poslove kao u banci. Elektronski šalter
omogućuje trenutni uvid u stanje na računu, pravljenje izvoda, pripremu i overu naloga,
pripremu naloga za odloženo plaćanje, ali i elektronsku pripremu naloga koji se često koriste
(plaćanje stalnim dobavljačima).
Elektronska banka omogućava i neke usluge koje nisu dostupne na šalteru. Na primer, možete
da naručite slanje izvoda ili istorije rada računa faksom, ili da vam izveštaji o uplati stižu na
mobilni telefon u vidu SMS poruka. Vlasnici savremenijih mobiinih telefona mogu pristupiti
svojim računima i protokolom WAP-a.
Putem elektronskog šaltera, ukoliko banka pruža tu uslugu, korisnik može plaćati sve račune -
za Infostan, telefon i slično. Jedini problem je to što ne možete dobiti pečatom potvrđenu
uplatnicu. Potvrda o plaćanju se može odštampati, u vidu uplatnice, afi'to verovatno neće biti
prihvaćeno ukoliko se od vas zatraži da priložite pravi primerak upiatnicte. Ipak, na osnovu
određenih informacija sa "uplatnice", primalac može sa potpunom
igurhošću da proveri
transakciju u svojoj banci, upoređujući određene brojeve koje banka postavi na vašu elektronsku
uplatnicu.
2.
Platne kartice
Platne kartice se obično defoniše kao komad ili plastike koji sadrži neko sredstvo za
identifikaciju ( recimo potpis ili sliku), što omogućava osobi na koju kartica glasi da kupuje robu
ili usluge na teret svog računa, koji se trenutno ili periodično zadužuje.
,
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti