TUMORI MOZGA

I

KIČMENE MOŽDINE

Tumor mozga je svaka novotvorevina u lobanjskoj duplji koja se razvija na nervnom tkivu i 
krvnim sudovima mozga, meningeama, intrakranijalnim delovima moždanih živaca, 
embrionalnim defektima, hipofizi, epifizi, unutrašnjoj površini kranijuma, koja ima progresivni 
rastući tok i u svojoj evoluciji razara, zamenjuje ili potiskuje moždano tkivo i ranije ili kasnije 
dovodi do povećanja intrakranijalnog pritiska

UŠESTALOST PRIMARNIH TUMORA MOZGA IZNOSI 8.2 NA 100 000 U JEDNOJ GODINI 
U SAD. KOD DECE IZNOSI 1-5 NA 100 000 DECE GODIŠNJE. MORTALITET 5 NA 100 000 
KOD ODRASLIH

     PRIMARNI TUMORI MOZGA SE NAJČEŠĆE VIĐAJU KOD DECE (I DECENIJA ZIVOTA. 
KOD ODRASLIH INCIDENCA RASTE SA GODINAMA ŽIVOTA I ZA OSOBE PREKO 65. GODINA 
IZNOSI 18 NA 100 000

NAJČEŠĆI TUMORI 

 GLIOMI  58% 

MENINGEOMI  20% 

ADENOMI HIPOFIZE   14% 

 NEURINOMI  7%

 METASTAZE SISTEMSKIH  MALIGNIH TUMORA CESCE SU KOD ODRALSIH OD CNS 
TUMORA, 15% BOLESNIKA KOJI UMIRU OD CA IMA CNS MANIFESTACIJE

KLASIFIKACIJA INTRAKRANIJALNIH TUMORA 

Neuroepitelijalni tumori –Gliomi (astrocitomi, oligodendrogliom, ependimom, papilom horioidnog 
kompleksa, pineleom, neuroblastom, glioblastom, meduloblastom)
Tumori omotača perifernih živaca (švanom, neurofibrom, sarkom)
Meningealni tumori (meningeom, menigeosarkom)
Primarni maligni limfom mozga
Tumori krvnih sudova i vaskularne malformacije (hemangioblastom, AV malformacije
Malformacije mozga -tumorima slične lezije  (kraniofaringeom, koloidna cista ili epidermoidna cista, 
lipom)
Tumori hipofize (mikroadenomi, adenomi)
Lokalna invazija susednih tumora (hondrosarkom, hordom, glomus jugulare tumor)
Metastatski tumori, najčešće metastaze primarnih malignih tumora dojke, pluća, štitase žlezde, bubrega, 
kao i metastaze limfoma i melanoma)

PATOFIZIOLOGIJA

Totalni volumen  intrakranijalnog sastava je stalan te promene u volumenu mozga i njegovih 
omotača ili promene volumena krvnih sudova i krvi ili cerebrospinalne tečnosti nastaje na račun 
volumena jednog od ovih tkiva ili tečnosti. Porast intrakranijalnog priska osnovni je pokretač 
svih patofizioloških zbivanja kod tumora mozga.

Na intrakranijalni pritisak utiču četiri faktora:

Masa mozga (porast lokalnog pritiska je ograničen na delove lobanjske jame, pošto je lobanja 
podeljena falksom i tentorijumom. Izražen porast dovodi do hernijacije delova mozga)

Cerebralna cirkulacija (kompresija vena i venskih sinusa povećava pritisak što je dodatni faktor  
moždanog edema. Pritisak na arterije redukuje protok  i često izaziva arterijsku hipertenziju)

Cirkulacija cerebrospinalne tečnosti (mnogi tumori remete protok likvora i naročito tu 
lokalizovani u zadnjoj lobanjskoj jami izazivaju porast intrakranijalnog pritiska)

Kod dece, zastoj dovodi do hidrocefalusa, dok kod odraslih povećanje intrakranijalnog pritiska 
dovodi do strukturnih oštećenja moždanog parenhima)

ETIOPATOGENEZA

Tumori nastaju iz kongenitalnih malformacija gde se zbog abnormalnosti razvoja ostvaruju 
uslovi za neoplastični rast tkiva (angioblastom, ganglioneurom, holesteatom, karnifaringeom)

Genetska determinisanost neoplastičnog  rasta postoji i kod intrakranijalnih tumora   odnosi se 
na poremećaj razvoja neuroektoderma i mezoderma. Ovde se ubraja jedan broj naslednih bolesti 
koji se zbog udruženosti intrakranijalnih tumora i promena na koži nazivaju fakomatozama 
(familijarni hemangioblastomi, neurofibromatoza, tuberozna skleroza)

Izloženost radijaciji može biti inicjalni faktor rasta tumora mozga

.

Trauma, infekcije, nisu 

potvrđeni mogući uzroci tumora. 

Geni koji imaju udela u  razvoju tumora  mozga  kao i u slucaju  maligniteta uopste mogu se 
svrstati u tumor supresor gene i protonkogene

U eksperimentalnim uslovima pokazano je da se iniciranjem onkogenih virusa mogu izazvati 
tumori mozga (RNA tumorski virus, Rous sarcoma virus, Polyoma virus sarkom meningea)

Primarni limfomi mozga se često viđaju kod bolesnika sa imunodeficijencijom, bilo kod onih 
lečenih imunosupresivnom terapijom zbog transplantacije bubrega ili kostne srži, bilo kod onih sa 
AIDS-om

Karakterisike hromozomskih i genskih aberacija tumora mozga

Tip tumora

Hromozomske abnormalnosti Genske alteracije

Astrocitom gr.I

 

TP53 nedostaju muiacije

Astrocitom gr.II  

TP53 mutacije u 60% ukoliko progredira u GBM

Glioblastoma
multiforme

           +7

nepoznate

         -9p

CDKN2A, CDKN2B

          -10

PTENI MIMAC1
Mutacija gena

 

          -17p 

P53 muiacija

 

          Dmin

Amplifikacija EFGR gena

Oligodendrogliom           -1p,19q

nepoznate

Meduloblastom

          -17p

nepoznate

 

          -9q

PTCH gen mutacija

Neurofibromatoza
             I

           17q12

Muiacija NF1 gena

Neurofibromatoza
             II

           22q12

Mutacija NF2 gena

PATOLOGIJA

background image

    Izmena stanja 
          svesti

        Centralna

        Vertikalno
    Pomeranje kroz
     Hiatus tentorii

       Simetricna
        Midrijaza,
     Izmena stanja 
          svesti

     Diencefalon

Visa teritorijalna   Mozdano stablo,

      cerebelum

Paraliza pogleda
Navise,izmena stanja svesti

     Zadnja fosa

      Tonzilarna

     Tonzile malog
      mozga kroz foramen               magnum

  Stif neck,ataksija,
  Nistagmus,apneja
         smrt

    Zadnja fosa,
      Komplikacija
      Centralne 
     hernijacije

DIJAGNOSTIKA TUMORA MOZGA

Anamneza, fizikalni pregled, neurološki pregled, oftalmoloski pregled, spec. lab. analize

CT mozga

Želiš da pročitaš svih 1 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti