Finansijska tržišta i međunarodni tokovi kapitala
←
←
←
←
←
←
←
←
←
←
←
FINANSIJSKA TRŽIŠTA I MEĐUNARODNI
TOKOVI KAPITALA
←
Seminarski rad iz predmeta Javne finansije
←
←
←
←
←
←
←
S A D R Ž A J
1. UVOD............................................................................................................................................. 3
2. PODELA I VRSTE FINANSIJSKIH TRŽIŠTA.......................................................................4
3. TRŽIŠTE NOVCA........................................................................................................................ 8
..................................................................................................10
..........................................................................11
..............................................................................11
................................................................................12
..........................................23
.............................................................................................29
.................................................................................37
....................................................................39
2

2. PODELA I VRSTE FINANSIJSKIH TRŽIŠTA
Kada je reč o podeli finansijskih tržišta, može se reći da ne postoji jedinstven kriterijum za
njihovu podelu. Umesto toga može se govoriti o većem broju različitih kriterijuma. Sa aspekta
lokacije tržišta, odnosno mesta na kome se transakcije obavljaju, razlikuju se:
Lokalna koja se odnose na određeno lokalno područje, na primer region zemlje,
Nacionalana koja se odnose na celu zemlju,
Internacionalna to jest međunarodna finansijska tržišta.
Sa aspekta nacionalne ekonomije finansijska tržišta mogu biti:
Interna, koja mogu imati dva dela: domaće i spoljno, i
Eksterna .
Eksterno tržište se naziva i međunarodnim ili internacionalnim. Na ovom tržištu se trguje
hartijama od vrednosti koje imaju dve karakteristike:
a) emitovanje hartija se vrši istovremeno u više zemalja, i
b) one se emituju izvan jurisdikcije samo jedne zemlje.
Sa aspekta vrste finansijskih instrumenata kojima se trguje finansijska tržišta se mogu
podeliti na:
Tržišta instrumenata duga, i
Tržišta vlasničkih instrumenata, ili instrumenata vlasničkog kapitala.
Šira podela sa aspekta vrste finansijskih instrumenata obuhvata:
Tržišta osnovnih hartija od vrednosti i
Tržišta izvedenih hartija od vrednosti.
Tržišta osnovnih hartija od vrednosti predstavljaju tržišta instrumenata duga i tržišta
vlasničkih instrumenata. Ova tržišta se nazivaju tržištima osnovnih hartija od vrednosti na bazi
prirode prava koja te hartije u sebi sadrže.
Tržišta izvedenih hartija od vrednosti ili derivatna tržišta su novijeg datuma, nastala su
uvođenjem i razvojem finansijskih derivata, odnosno izvedenih hartija od vrednosti. Ove hartije se
nazivaju izvedenim jer njihova vrednost zavisi od vrednosti neke druge aktive koja se nalazi u
njihovoj osnovi.
Sa aspekta plaćanja i isporuke razlikuju se:
Ristić Ž.: "Fiskalni menadžment", Savremena administracija, Beograd, 1998.
Komazec S., Ristić Ž.: Finansijska tržišta i berze, Čigoja, Beograd, 1996.
4
Promptna i
Terminska tržišta.
Na promptnim tržištima obavljaju se promptni poslovi - poslovi kod kojih se plaćanje i
isporuka vrši odmah po zaključenju posla ili u kratkom roku nakon toga. Ovi poslovi odvijaju se
bez većeg rizika za kupca i prodavca.
Ova tržišta se još nazivaju spot, cash, ili stvarna tržišta. Na terminskim tržištima obavljaju
se terminski poslovi - poslovi kod kojih se javlja vremenski razmak između dana zaključenja i
izvršenja posla, odnosno isporuka i plaćanje se vrše po proteku ugovorom određenog roka
(termina). Kod ovih poslova postoji određena doza rizika od neizvršenja obaveze nekog od
učesnika koji su uključeni u posao.
Sa aspekta roka dospeća finansijskih instrumenata kojima se trguje moguće je razlikovati:
Kratkoročna tržišta gde se trguje finansijskim instrumentima čiji rok dospeća do jedne
godine,ova tržišta se označavaju pojmom
tržišta novca.
Dugoročna tržišta gde se trguje finansijskim instrumentima čiji je rok dospeća duži od
jedne godine i koja se nazivaju
tržišta kapitala.
Tržište novca je mesto gde se pretežno trguje žiralnim novcem i kratkoročnim hartijama od
vrednosti koje imaju rok dospeća kraći od jedne godine. Ovo tržište obezbeđuje neophodnu
likvidnost svim učesnicima u privrednom životu, karakteriše ga visok nivo sigurnosti i manji
stepen fluktacija cena. Najznačajniji učesnici na ovom tržištu su poslovne banke i druge finansijske
institucije.
Na
tržištu kapitala
trguje se kapitalom odnosno hartijama od vrednosti sa rokom dospeća
dužim od jedne godina. Dakle reč je o trgovini dugoročnim hartijama od vrednosti instrumentima
duga i vlasničkim instrumentima.Još jedna podela sa aspekta vrste finansijskih instrumenata
kojima se trguje na finansijskim tržištima obuhvata:
Tržište novca - gde se trguje kratkoročnim finansijskim instrumentima,
Tržište kapitala - gde se trguje dugoročnim finansijskim instrumentima (obveznice
akcije)
Devizno tržište - na kome se trguje devizama i
Tržište finansijskih derivata - na kome se trguje različitim finansijskim
derivatima (fjučersima i opcijama).
Đukić, Đ., V. Bjelica i Ž. Ristić, Bankarstvo, Drugo dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet Beograd,
2004.
5

Rastuća i
Opadajuća tržišta.
Ovu podelu treba uzeti samo uslovno jer se radi o pojmovima koje koriste učesnici na
finansijskim tržištima za opisivanje trenutnog stanja stvari.
Rastuća tržišta su ona gde u jednom dužem periodu vremena dolazi do rasta cena većine
finansijskih instrumenata. Tržišta sa suprotnim trendom u kretanju cena su opadajuća tržišta.
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti