VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH 

STUDIJA NOVI SAD

SEMINARSKI RAD

Finansijska analiza privrednog društva Telenor

Mentor:                                                                    Student:
Prof. dr Komnenić Biserka                                             Nemanja Stanković

Asisent:
Mirela Momčilović 

Novi Sad, avgust, 2018.

Sadržaj:

Uvod..................................................................................................................................1
2. Privredno društvo Telenor d.o.o.................................................................................8

2.1.

Osnovni podaci o privrednom društvu Telenor d.o.o.........................................8

3. Finansijska analiza privrednog društva Telenor d.o.o..............................................21

3.1.

Koeficijent obrta kupaca i prosečni period naplate potraživanja......................21

3.2.

Koeficijent obrta zaliha i prosečni period obrta zaliha.....................................22

3.3.

Koeficijent   obrta   dobavljača   i   prosečni   period   plaćanja   obaveza   prema 

dobavljačima................................................................................................................ 23
3.4.

Utvrđivanje strategije finansiranja obrtne imovine...........................................24

3.5.

Tekući racio likvidnosti, racio gotovine i brzi test likvidnosti.........................25

3.6.

Racio   ukupnog   duga,   racio   dugoročnog   duga   i   racio   ukupnog   duga   i 

akcionarskog kapitala...................................................................................................26
3.7.

Marža neto profita, ROA i ROE.......................................................................27

Zaključak......................................................................................................................... 29
Literatura......................................................................................................................... 30

background image

2

1. Privredno društvo Telenor d.o.o.

1.1. Osnovni podaci o privrednom društvu Telenor d.o.o.

Telenor d.o.o. posluje kao društvo sa ograničenom odgovornošću osnovano u Republici 
Srbji.   Pretežna   delatnost   Društva   je   pružanje   usluga   mobilne   telekomunikacije, 
uključujući i veleprodaju paketa i vaučera ovlašćenim dilerima. Društvo ostvaruje prihode 
od prodaje uglavnom na domaćem tržištu, međutim, prihode stiče i pružanjem usluga 
stranim kupcima (prihodi od rominga), na osnovu komercijalnih post-paid i pre-paid 
sporazuma o roaming-u sa mobilnim operaterima iz raznih zemalja. Sedište Društva se 
nalazi u Beogradu. Tokom 2017. godine kompanija je zapošljavala u proseku 778 radnika, 
u 2016. godine 862 radnika, a u 2015 godini 882 radnika.

1

Tabela 1. Osnovni podaci privrednog društva Telenor d.o.o.

Poslovno ime

TELENOR D.O.O. BEOGRAD

Naziv

TELENOR D.O.O. BEOGRAD

Datum registracije

04.04.2006.

Matični broj

20147229

Poreski identifikacioni broj

104318304

Registrovano sedište

Omladinskih brigada 90, 11070 Beograd

Oblik organizovanja

Društvo sa ograničenom odgovornošću

Registrovana pretežna delatnost

Bežične telekomunikacije

Registrovani kapital

14.359.100.000 RSD

Članovi/Suvlasnici

Telenor AS, Danska

Izvor: 

http://www.apr.gov.rs/

Telenor Srbija deo je Telenor grupe, jednog od najvećih svetskih mobilnih operatora koji 
ima 208 miliona korisnika na 13 tržišta. Telenor ima snažno prisustvo u centralnoj i 
istočnoj   Evropi   i   Aziji.   U   nordijskom   regionu   ima   vodeću   poziciju   kao   provajder 
mobilnih usluga, brzog interneta i TV usluga. Nalazi se među 500 najvećih globalnih 
kompanija po tržišnoj vrednosti, sa 36000 zaposlenih širom sveta. Strategija Telenora je 
da jača kvalitet usluga i poslovanja lokalnih mobilnih operatera u nordijskom regionu, 
istočnoj i centralnoj Evropi i Aziji, kombinujući internacionalnog iskustvo Grupe sa 
lokalnim potencijalima. Strategija Kompanije je i da održava svoj vodeći položaj u 
nordijskom regionu, nudeći širok obim komunikacionih usluga.

Telenor je najveći pojedinačni investitor u Srbiji sa ulaganjem od dve milijarde evra 
tokom deset godina poslovanja. Sa više od tri miliona korisnika, Telenor Srbija pomaže 
ljudima da iskoriste sve prednosti savremenih komunikacija. Ova kompanija ima 120 
prodavnica u 84 grada, oko 1.000 zaposlenih i pokriva celokupno stanovništvo Srbije 
brzim mobilnim Internetom.

Telenor mreža je kreirana da obezbedi sigurnu komunikaciju i povezanost.  Omogućavaju 
pouzdanu i stabilnu vezu, prenos podataka i ujednačen kvalitet Telenorovih servisa. 
Korisnički podaci su bezbedni u svim aspektima komunikacije, uključujući i finansijske 
transakcije Telenor banke.

Telenor je u martu 2016. godine pokrio celu Srbiju brzim, 3G internetom koji omogućava 
korišćenje  naprednih  servisa  kao  što  su  skidanje  muzike i  video  sadržaja,  striming, 
korišćenje   aplikacija   poput   Dizera,   Jutjuba,   Skajpa.   Istovremeno,   nastavljaju   sa 

1

 

http://www.apr.gov.rs/ 

3

proširenjem   pokrivenosti   4G   mrežom,   a   u   junu   ove   godine   pokrili   su   92.76% 
stanovništva.

Slika 1. Logotip privrednog društva Telenor d.o.o.

Izvor

https://www.telenor.rs/

Telenor d.o.o. uključen je u globalnu inicijativu za povezivanje društveno odgovornih 
kompanija s agencijama UN, privredom, vladama i civilnim društvom. Ta najveća svetska 
dobrovoljna inicijativa, nazvana Globalni dogovor UN-a, nastala je radi unapređenja 
deset univerzalno prihvaćenih principa o zaštiti ljudskih i radnih prava, očuvanju životne 
sredine i borbi protiv korupcije. Telenor daje svoj doprinos kako bi se širom sveta podigla 
svest o 17 novih Globalnih ciljeva za održivi razvoj. 

Telenor Srbija član je Foruma za odgovorno poslovanje, mreže vodećih kompanija koje 
doprinose   razvoju   zajednice,   podstičući   razvoj   društveno   odgovornog   poslovanja   i 
uspostavljanje  trajnih  i  stabilnih  društveno  odgovornih  praksi  u  poslovnom  sektoru. 
Forum predstavlja platformu koja povezuje lidere iz poslovnog sveta s predstavnicima 
drugih delova društva, podstičući time međusektorski dijalog, saradnju i razmenu dobrih 
iskustava. Forum razvija praktična i održiva rešenja na sva četiri polja koja čine stubove 
društveno odgovornog poslovanja: lokalna zajednica, životna sredina, radno okruženje i 
tržište.

Kompanija je osnovala Telenor fondaciju u martu 2007. godine sa žaljom da pomognu u 
rešavanju   određenih   izazova     sa   kojima   se   suočava   srpsko   društvo.   Iz   tog   razloga 
Fondacija inicira i podržava projekte koji nude delotvorna, održiva i razvojna rešenja na 
teritoriji   cele   Srbije.   Pažnja   Telenor   fondacije,   usmerena   je     pre   svega   ka   razvoju 
digitalnih rešenja u oblasti obrazovanja, socijalne inkluzije društveno ugroženih grupa, 
kulture i umetnosti, kao i zaštite životne sredine.

2

2

 

https://www.telenor.rs/ 

background image

5

2.2. Koeficijent obrta zaliha i prosečni period obrta zaliha

Koeficijent obrta zaliha pokazuje koliko puta u toku godine se zalihe konvertuju u 
gotovinu. Od brzine obrta zaliha zavisi likvidnost i solventnost preduzeća. Brži obrt znači 
brže pretvaranje zaliha u gotovinu, što se smatra povoljnim.

6

 Ovaj koeficijent računamo 

na sledeći način:

Koeficijent obrta zaliha

=

poslovni rashodi

(

0045

+

0046

+

0047

+

0048

)

tek . g .

+(

0045

+

0046

+

0047

+

0048

)

pre . g .

/

2

Koeficijent obrta zaliha

2017.

god

=

34155759

(

18313

+

1414064

)+(

20469

+

1238060

)/

2

=

34155759

2690906

=

12,69

Koeficijent obrta zaliha

2016.

god

=

34823757

(

20469

+

1238060

)+(

27669

+

1761996

)/

2

=

34823757

1524097

=

22,85

Koeficijent obrta zaliha

2015.

god

=

33498367

(

27669

+

1761996

)+(

35062

+

1411479

)/

2

=

33498367

1618103

=

20,70

Na osnovu izračunatog koeficijenta obrta zaliha zaključujemo da se da se prosečne zalihe 
obrnu 12,69 puta u 2017. godini, 22,85 puta u 2016. godini i 20,70 puta u 2015. godini.

Svaka   firma   treba   održavati   minimalni   potrebni   nivo   zaliha,   jer   čuvanje   zaliha 
podrazumeva različite troškove (rizik od zastarelosti zaliha, troškove vezane za skladišni 
prostor, dodatni troškovi za rukovanje i osiguranje, kamate na angažovana sredstva...). 
Prosečan period obrta zaliha računamo na sledeći način:

7

Prosečni period obrta zaliha

=

365

koeficijent obrta zaliha

Prosečni period obrta zaliha

2017.

god .

=

365

12,69

=

28,76

Prosečni period obrta zaliha

2016.

god .

=

365

22,85

=

15,97

Prosečni period obrta zaliha

2015.

god .

=

365

20,70

=

17,63

Ovaj indikator pojazuje likvidnost zaliha, odnosno pokazuje koliki je prosečni broj dana 
za koji kompanija pretvara zalihe u gotovinu. Njegova veća vrednost ukazuje na manju 
efikasnost poslovanja i obrnuto. U našem primeru najveći prosečni period obrta zaliha bio 
je u 2017. godini.

6

 

www.ekof.bg.ac.rs/wp-content/uploads/.../Finansijska-analiza.ppt 

7

 

https://kursracunovodstva.casoviposmetkovodstvo.mk/pokazatelji-poslovne-aktivnosti-koeficijent-obrta-

zaliha/

 

Želiš da pročitaš svih 27 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti