SŠC „Golub Kureš“
BILEĆA
MATURSKI RAD
Tema
:
Roba, pojam i knjiženje
Predmet
:
Računovodstvo
Profesor: Učenik:
Prof. Zoran Jeftović Dušan
Kapor
Bileća, maj 2025.g.
SADRŽAJ
UVOD................................................................................................................................
....................3
1. SPECIFIČNOSTI KNJIGOVODSTVA TRGOVINSKOG
PREDUZEĆA......................4
2. OBLICI
VRIJEDNOSTI
ROBE.............................................................................................5
2.1.RAZLIKA U CIJENI……………………………………………………………………………...…..……
5
2.2.. EVIDENCIJA NABAVKE ROBE U MAGACINU……………………………………………………..
7
2.3.
EVIDENCIJA
NABAVKE
ROBE
U
VELEPRODAJI………………………………………………..
7
2.4.EVIDENCIJA NABAVKE ROBE U MALOPRODAJI…………………………………………………
8
2.5. INTERNO KRETANJE ROBE……………………………………………………………………………
.8
3. KNJIŽENJE REALIZACIJE ROBE U UNUTRAŠNJEM
ROBNOM PROMETU……………………………………………………………………..9
3.1. OSTVARENA RAZLIKA U CIJENI POJAM I NAČIN UTVRĐIVANJA……….10
4.KNJIŽENJE VIŠKA I MANJKA ROBE………………………………………………..11
4.1 ŠTA JE POPIS ROBE…………………………………………………………………………..…………
11
4.2 KADA SE VRŠI POPIS ROBE………………………………...…………………………………………
11
2
nije vlasništvo trgovinskog preduzeća već pravnog ili fizičkog lica iz
inostranstva. Trgovinsko preduzeće naplaćuje proviziju za obavljene usluge;
tranzitni robni promet – suština ove vrste trgovine je u tome da roba ne dolazi do
trgovinskog preduzeća koje nju istovremeno i kupuje i prodaje, već trgovinsko
preduzeće ugovara da se roba od proizvođača ili nekog drugog trgovinskog
preduzeća direktno isporuči njenom kupcu. Dakle, kod ove vrste trgovine faze
kupovine i prodaje se istovremeno odvijaju. Fakturna vrijednost je vrijednost koju
kupac plaća za robu. Utvrđuje se na osnovu cijene koja je ugovorena prilikom
kupovine robe. Ova cijena sadržana je u fakturi a prije toga u ugovoru o kupoprodaji
i zaključnici. Ako je fakturna cijena umanjena za date rabate, popuste uopšte (neto
fakturna cena) fakturnu cijenu čini iznos koji je kupac dužan da plati prodavcu za
robu. Nabavna cijena je zbir fakturne cijene i zavisnih troškova nabavke. U zavisne
troškove nabavke spadaju troškovi: prevoza, utovara, istovara, skladištenja,
manipulacije robom, osiguranja robe u transportu. To su sve troškovi koji nastaju
direktno u postupku nabavke robe. Prodajna cijena je cijena po kojoj se roba
prodaje. Nju određuje (izračunava) trgovinsko preduzeće ili proizvodno preduzeće
vodeći pri tome računa da se njome pokrije nabavna vrijednost robe, troškovi
poslovanja i ostvari normalna zarada. Razlika između prodajne i nabavne cijene se
naziva Razlika u ceni. Razlika u ceni (često se upotrebljava izraz “marža”)
predstavlja potencijalne prihode trgovinskog preduzeća iz kojih bi trebalo da se
naknade njegovi troškovi poslovanja, a eventualni ostatak bi predstavljao ostvareni
finansijski rezultat (pozitivan ili negativan). Zavisno od toga da li se odnosi na zalihe
robe (u stovarištima i prodavnicama) , ili, pak, na prodatu robu, razlika u cijeni može
biti ostvarena i neostvarena tj ukalkulisana. Ostvarena razlika se odnosi na prodatu
robu i ona je uglavnom definitivna, tj. nepromjenljiva. Ukalkulisana tj neostvarena
razlika je samo potencijalna. Naime, njen se iznos može povećavati ili smanjiti,
ukoliko u međuvremenu, dok se roba ne proda, dođe do izmjena njenih prodajnih
cijena, a može se desiti da se nikad i ne ostvari (ako se roba ne bi prodala).
1. SPECIFIČNOSTI KNJIGOVODSTVA TRGOVINSKOG PREDUZEĆA
Trgovinsko privredno društvo, nasuprot proizvodnog, vrši nabavku robe i
njenu prodaju kupcima u manje-više neizmijenjenom obliku. Stoga se zalihe kod
trgovinskog privrednog društva javljaju u vidu robe. Za razliku od proizvodnog
privrednog društva, poslovni proces trgovinskog privrednog društva koje se bavi
4
poslovima robnog, odnosno trgovinskog prometa je mnogo kraći i jednostavniji.
Trgovinsko privredno društvo ima dvije osnovne faze reprodukcije:
- fazu nabavke i
- fazu prodaje (realizacije).
U prvoj fazi (fazi nabavke) vrši se pretvaranje novca u robu (N–R), dok se u drugoj
fazi (fazi realizacije) vrši pretvaranje robe u novac (R–N1). Cilj trgovinskog
privrednog društva jeste da iznos novca u fazi realizacije bude veći od iznosa novca
u fazi nabavke, odnosno da N1 bude veće od N.
Nabavljena roba može se smjestiti u magacin, veleprodajne ili maloprodajne objekte
(slika 2). Zavisno od toga, različit je i postupak knjigovodstvenog evidentiranja.
Nabavku kao i prodaju robe kod trgovinskog privrednog društva prati odgovarajuća
dokumentacija. Nabavka robe započinje najčešće sklapanjem ugovora ili usmenog
dogovora kupca i prodavca. Isporuku i prijem robe prati i odgovarajuća
knjigovodstvena dokumentacija. Dobavljač na osnovu kupoprodajnog ugovora
isporučuje robu koju prati otpremnica, dok se faktura dobavljača šalje poštom
(običnom ili elektronskom), upućuje dostavnom knjigom ili neposredno predaje
predstavniku kupca u momentu preuzimanja robe. Uobičajeno, prilikom dospijeća
robe kupac vrši komisijski prijem robe, pa se po tom osnovu formira zapisnik o
kvantitativnom i kvalitativnom prijemu robe i prijemnica raču nopolagača –
skladišnog magacionera ili poslovođe/prodavca u prodajnom objektu privrednog
društva. Na osnovu prethodnih dokumenata, nabavna služba formira kalkulaciju
cijena robe. Kalkulacija (kalkulisanje) predstavlja metodološko-obračunski postupak
za utvrđivanje odgovarajućih cijena. Takođe, pod kalkulacijom se prvenstveno
podrazumijeva pisana isprava – knjigovodstveni dokument na osnovu koga se
sprovode knjiženja u odgovarajućim knjigovodstvima. Dakle, na osnovu navedenih
dokumenata knjiži se nabavka robe.
Fazu realizacije, odnosno prodaje, takođe prati odgovarajuća dokumentacija.
Međutim, obim i vrsta dokumentacije su različiti zavisno od toga da li se prodaja vrši
iz veleprodaje ili maloprodaje. Ukoliko se vrši prodaja na veliko, uobičajeno je da
postoji ugovor ili zaključnica, nalog za isporuku, faktura/otpremnica. Dokumentaciju
u vezi s realizacijom robe na malo (preko prodavnica) čine trebovanje robe, interna
dostavnica, račun, kao i priznanica o uplati dnevnog pazara. Knjigovodstveno
evidentiranje nabavke i prodaje robe vrši se u okviru sintetičke i analitičko-pomoćne
evidencije. Kroz sintetičku (zbirnu) evidenciju vrši se vrijednosno iskazivanje
ukupnog stanja i prometa na jednom zbirnom računu – ROBA. Pomoćna (analitička)
evidencija može biti organizovana kroz materijalnu i magacinsku. Materijalna
evidencija predstavlja količinsko i vrijednosno iskazivanje prometa i stanja na
5
