KUKURUZ Zea mayus

Privredni značaj: 

Kukuruz je kod nas pored lucerke najznačajnija krmna biljka. Od kukuruza se proizvodi preko 1000 

proizvoda. U ishrani ljudi zrno se koristi kao pečeno, kuvano ili kao kokice, od kukurznog brašna(hleb, proja, kačamak). U 
ishrani ljudi koristi se 10% a 90% u ishrani stoke(koncetrovana stočna hrana, silaža) i drugim granama 
industrije(prehrambenoj, kozmetičkoj, farmaceutskoj, tektilnoj i hemijskoj). Ima veliki agrotehnički značaj, zemljište 
ostaje nezakorovljeno i bogato hranjivim materijama.

Poreklo i geografska rasprostranjenost

: Poreklom je iz Amerike. Po zasejanim površinama nalazi se na trećem mestu, 

posle pšenice i pirinča. Najveće površine: SAD, Kina, Brazil, Italija, Rumunija i Francuska. Koda nas se gaji na oko 1200000 
ha sa prosečnim prinosom od oko 4,5t/ha.

Botanička klasifikacija

: Pripada redu Poales, familiji Poacea i rodu Zea. Na osnovu morfoloških osobina i hemijskom 

sastavu zrna izvršena je klasifikacija po Žukovskom i ima 9 podvrsta:zuban, tvrdunac, šećerac, kokičar, mekunac, 
voskovac, meki šećerac, poluzuban i plevičar.U našoj zemlji najzastupljenije su podvrste:

KUKURUZ ZUBAN

-zrno na vrhu ima udubljenje slično zubu, po čemu je dobio ime. Zrno(žuto, belo ili crveno) je 

bogato skrobom pa je pogodan za spravljanje koncetrovane stočne hrane. Na biljci se formira 1-2 razvijena klipa.

KUKURUZ TVRDUNAC

-zrno je tvrdo(bele, žute, crvene, narandžaste i ljubičaste boje). Koristi se za ishranu ljudi i 

stoke. Manje prinose ima od zubana.

KUKURUZ ŠEĆERAC

-zrno je smežurano i polu providno(narandžasto ili žuto). Obrazuje 2-3 klipa. Zrno se u fazi 

mlečne zrelosti koristi za ishranu ljudi.

KUKURUZ KOKIČAR

-ima tvrdo i sitno zrno(belo, žuto, narandžasto, crveno i crno). Obrazuje 2-3 klipa. Uglavnom 

se koristi za ishranu ljudi i živine.

Morfološke osobine

:

Koren

-žiličast korenov sistem. Razlikuju se 5 tipova korena:primarni klicin koren, hipokotilni-bočni klicini korenovi, 

epikotilni klicini korenovi, sekundarni-podzemni korenovi(glavnu masu, najveću ulogu u ishrani) i adventivni-nadzemni 
korenovi(pandže). Dubina do 2,5m i širina 1m. Glavna masa na dubini od 40cm.

Stablo

-je cilindrično i člankovito(ispunjeno parenhimskim tkivom). Ima 8-25 kolenca i isto toliko članaka-internodija. 

Visina od 1,5 do 3,5m.U pazuhu srednjih listova na kolencima nalaze se tačke porasta bočnih izdanaka na kojima se 
razvija ženska cvast-klip(1-2).

List

-se sastoji iz lisnog rukavca-usmine i liske-lamine. Prema mestu gde se nalaze podeljeni su u tri grupe: klicini listovi, 

listovi stabla i listovi klipa. Broj listova odgovara broju kolenaca 8-25.

Cvast

-kukuruz je jednodoma biljka sa odvojenim polovima koja obrazuje dva tipa cvasti:

Cvast metlica(muška)

 je produžetak zadnje internodije. U gornjem nerazgranatom delu u 4-6 reda nalaze se 

klasići(dve pleve, dve plevice i dva muška cveta sa tri prašnika).

Cvast klip(ženska)

 se sastoji od zadebljalog vretena na kojima su klasići sa ženskim cvetovima(dve plevice i tučka 

sa dugim stubićem –svilom). Broj klasića odgovara broju cvetova tj. broju zrna. Broj zrna u redu do 50 a u celom 
klipu od 500-1200. Dužina klipa 8-40cm, debljina 3,5-7cm i težine 200-500g. Udeo kočanke(oklasa vretena) je 12-
25%. Klip je spolja pokriven lisnim omotačem(komušina).

Plod-

je krupa ili u poljoprivrednom smislu zrno. Sastoji se iz:

Omotača

- je dvoslojan(omotač ploda i omotač semena)

Endosperma

-u perifernom delu aleuronski sloj

Klice

-je u donjem i prednjem delu ploda(sastoji se iz klicinog korenka i stabaoceta). Klica je krupnija nego kod 

drugih žita.

Hemijski sastav

-zrna:proteini-belančevine(albumin, globulin, glutamin i zein),ugljeni hidrati(skrob), ulje, celuloza, 

mineralne materije i vitamini(A, B1, B2, B3, B5, B6 i E).

Biološke osobine

: je jednogodišnja biljka, prolećne setve(vegetacioni period od 70 do 200 dana). Kukuruz je biljka 

kratkog dana, prolazi kroz sledeće faze porasta-fenofaze:

JAROVIZACIJA

:

Klijanje

-razvoj klicinog korenčića

Nicanje

-nastupa kada se pojavi prvi pravi list koji izbija iz klicinog listića

Ukorenjavanje i bokorenje

-intezivni porast primarnog i sekundarnog korena. U bokorenju počinje intezivno 

izduživanje sekundarnog korena.

SVETLOSNI STADIJUM

:

Vlatanje

-intezivni porast stabla(podrebne su hranjive materije i vlaga)

Metličenje

-nastupa kada se u pazuhu zadnjeg lista pojavi metlica.

Cvetanje metlice

Cvetanje klipa

-svilanje

Oplodnja i zametanje ploda

-kukuruz je stranooplodna biljka

Nalivanje i sazrevanje ploda

-(vodenasta, mlečna, testasta i puna zrelost)

Odnos kukuruza prema uslovima spoljne sredine

:

VODA

:zbog dobro razvijenog korenovog sistema dobro podnosi sušu. Zbog velike nadzemne mase ima velike potrebe za 

vodom. U punoj zrelosti suvišne padavine mogu izazvati trulež klipa, otežati berbu...

TOPLOTA

: Kukuruz je toploljubiva biljka.

ZEMLJIŠTE

: U Srbiji je oko 60% zemljišta pod kukuruzom. Odgovaraju mu duboka i nstrukturna zemljišta(černozem, 

smonica, gajnjača, ritska crnica i aluvijumi).

Tehnologija proizvodnje

:

PLODORED

:Kod nas se u 60% slučajeva gaji u dvopolju sa pšenicom i ostalim strnim žitima.Najbolji predusevi su: 

višegodišnja leguminoza lucerka, detelina i žuti zvezdan, jednogodišnje mahunarke(soja, grašak, pasulj), strna 
žita, krompir i suncokret. Spada u biljke koje dobro podnose monokulturu. Dobar je predusev za većinu 
okopavinskih ratarskih kultura i jarih strnih žita.

OBRADA ZEMLJIŠTA

: osnovna(u leto- jesen na dubini 25-30cm), dopunska(krajem jeseni, teškim tanjiračama) i 

fina predsetvena priprema(na proleće, lakim tanjiračama, setvospremačima ili drljačama).

ISHRANA I ĐUBRENJE

:najveći značaj imaju azot fosfor i kalijum. 

120-180kg/ha AZOTA, 90-120 kg/ha FOSFORA i 

80-110 kg/ha KALIJUMA

. Od ukupno planiranih količina 2/3 se primenjuju u jesen pred osnovnu 

obradu(zaoravaju) a 1/3 u predsetvenoj pripremi. Kod sartnog đubrenja(đubrenje sa setvom) treba voditi računa 
da se ono odloži na8-10cm od semena(da ne bi došlo do oštećenja pri klijanju i nicanju). Stajnjak se upotrebljava 
u količini od 40-50t/ha u osnovnoj obradi i tečni stajnjak ili osoka50-100m3/ha.

IZBOR HIBRIDA

: Prema dužini vegetacije hibridi su svrstani u 10 FAO(međunarodna organizacija za ishranu) 

grupa zrenja:

                       FAO 100 i 200

-radi hibridi(vegetacija 90-110dana)

                       

FAO 300 i 400

-rani hibridi(vegetacija 110-120dana)

                       

FAO 500 i 600

-srednje kasni hibridi(120-130dana)

                       

FAO 700 i 800

-kasni hibridi(130-140dana)

                       

FAO 900 i 1000

-vrlo kasni hibridi(preko 140dana)

Prema načinu dobijanja hibridi kukuruza mogu biti:dvolinijski, trolinijski i četvorolinijski.

SETVA

: zdravo seme poznatog proizvođača(klijavosti preko 90% i čistoće preko 98%) i zaštićeno protiv gljivičnih 

bolesti. Obavlja se 10-20aprila na dubini od 5-10cm(u zavisnosti od zemljišta) i međurednom rastojanju 70cm, a 
u redu 18-30cm.Može se sejati pneumatskim i mehaničkim sejalicama. Količina semana za setvu-12-20kg/ha.

MERE NEGE I ZAŠTITA USEVA

:

+Suzbijanje pokorice

-obavlja se u slučaju posle setve kada dođe do velikih padavina(lakim drljačama i rebrastim 

valjcima)izvodi se popreko na pravac redova i pliće od dubine setve.

+Kultiviranje

-ovom merom se uništavaju tek iznikli korovi i zemljište ostavlja u rastresitom stanju. Broj 

kultiviranja u toku vegetacuje je 1-2.Okopavanje je mera još uvek dosta prisutan.

+Prihranjivanje

-KAN, AN, UREA u jednom navratu kada je kukuruz u fazi 3-7 listova.

+Navodnjavanje

-u sušnim godinama 2-3 puta. Veštačkom kišom sa kišnim krilima ili tifonima. Na manjim 

površinama-zalivanje brazdama.

+Suzbijanje korova, biljnih bolesti i štetočina

-herbicidi se koriste za suzbijanje korova i primenjuju se na sledeće 

načine:pre setve uz obavezno unošenje-inkopraciju, posle setve pre nicanja i posle nicanja. Štete kukuruzu 
nanose insekti, ptice i glodari. Štetočine:grčice, kukuruzna pipa, podgrizajuće sovice, kukuruzna 
zlatica(sistematički insekticidi za tretiranje semena-imidaklopirid, karbosulfan, tiametoksam. U skladištima su 
moljci, žišci i glodari.Mere suzbijanja bolesti-setva zdravog semena, agrotehničke mere i setva otpornih hibrida.

background image

Želiš da pročitaš svih 3 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti