UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE – BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMENJENU EKONOMIJU
Predmet: Trgovinski menadžment
SEMINARSKI RAD
Tema: Neophodnost postojanja i karakteristike malih i
srednjih trgovinskih preduzeća.
Mentor: Student: Dragan Jovović
Doc. Dr. Nebojša Matić Br. Indeksa:
III-782/10
Istočno Sarajevo, april-maj, 2012 godine.
2
S A D R Ž A J:
1.Uvod..................................................................................................................... ..............3
2. Pojam i značaj trgovine i tržišta...................................................................... ..............4
3. Oblici trgovine i trgovinskih preduzeća.......................................................... ............ .5
4. Veličina trgovinskog preduzeća..................................................................................... 6
5. Prednosti i slabosti malih trgovinskih preduzeća.........................................................7
6. Dominirajuća uloga velikih mnogofilijalnih trgovinskih preduzeća........................ 8
6.1.Pojava trgovinskih marki………………………........................................................13
6.2 Marka kao marketing instrument..............................................................................14
6.2.1 Delta Maxi Grupa................................................................................................. ...15
6.2.2 Agrokor.....................................................................................................................16
7. Primjer iz prakse..........................................................................................................18
8.Zaključak................................................................................................................... ...20
Literatura .............................................................................................................. ......... 21
4
2. Pojam i značaj trgovine i tržišta
Trgovina je privredna djelatnost koja ima za zadatak da svojim posredovanjem u prometu
organizuje redovnu razmjenu između proizvodnje i potrošnje. Funkcija trgovine u društvenoj
podjeli rada je proces povezivanja proizvođača i potrošača, odnosno ponude i tražnje.
Trgovina je uslovljena potrebama i njome se zadovoljavaju potrebe za različitim proizvodima.
Osnovni zadatak trgovine je zadovoljenje čovjekovih raznih potreba. Trgovina se obavlja na
tržištu. Tržište predstavlja susret ponude i potražnje. Taj susret organizuje trgovina. Ponuda i
tražnja izjednačavaju se na nivou cijene koja uspostavlja tržišnu ravnotežu. Zadatak trgovine
je da svojim posredovanjem u prometu organizuje redovnu razmjenu između proizvodnje i
potrošnje. Svojom aktivnošću treba osigurati ponudu robe u količinama i asortimanu koje
tržište traži, u vrijeme kada se traži, te po cijenama i ostalim uslovima koje su kupci spremni
prihvatiti.
1
Subjekti trgovine mogu biti:
Pojedinci,
Privredni subjekti,
Država.
Bavljenje trgovinom i ulaganje kapitala u ovu privrednu djelatnost ima isti motiv kao i
ulaganje kapitala u proizvodnju, a to je težnja za prisvajenjem profita kao opšteg motiva
plasiranja kapitala. Raspodjela profita kod proizvodnih, odnosno industrijskih preduzeća, gdje
se stvara višak vrijednosti ostvaruje se preko mehanizma tržišnih cijena. Postavlja se pitanje
odakle potiče profit za trgovačkog kapitalistu?
Trgovački profit
predstavlja dio viška
vrijednosti stvorenog u procesu proizvodnje. Dakle, proizvedeni višak vrijednosti raspodjeljuje
se na proizvodni i prometni kapital, s razmjerno uloženom kapitalu u ove oblasti
.
Znači, da
trgovački kapital mora donositi prosječan profit.Novčani kapital trgovine se obrće prema
sljedećem izrazu:
N - R - N'
Trgovina uvijek mora raspolagati novčanim kapitalom za koji
vrši kupovinu robe koju će na kraju prodati. Trgovac robu kupuje ispod vrijednosti za iznos
njenog prosječnog profita, a po vrijednosti je prodaje. Razlika između prodajne i nabavne
cijene naziva se
trgovačka marža.
Iz trgovačke marže se podmiruju čisti prometni troškovi i
prosječan profit na cjelokupni trgovački kapital. U procesu trgovine nastaju određeni troškovi
koje snosi kapitalista trgovac.
Oni mogu biti:
proizvodni troškovi prometa i
čisti troškovi prometa
U
proizvodne
troškove prometa
spadaju transportni troškovi i troškovi čuvanja rezervi robe
odnosno zalihe.
U
čiste prometne troškove
ulaze troškovi koji su neophodni za proces kupovine i
prodaje robe.
1
Trgovinski menadžment-skripta; prof.dr. Stipe Lovreta,strana 11.
5
To su: istraživanje tržišta, reklama, propaganda, organizovanje trgovačke
mreže, sklapanje ugovora, vođenje knjigovodstva, poslovi isplate i naplate,
prevoz, čuvanje novca, amortizacija objekta, plate zaposlenih itd.
Odakle se nadoknađuju čisti troškovi prometa?
2
Odgovor je
iz marže
, odnosno iz ukupnog profita prije njegove raspodjele na pojedine oblike.
Prema tome, razlika između više prodajne i manje nabavne cijene u trgovini ili "popust" što ga
proizvođači daju trgovcima pri kupoprodaji robe predstavlja trgovačku maržu.
Trgovine na malo obično posluju gdje vlada ograničena ili monopolistička konkurencija. To
oblik nesavršene konkurencije, gdje u sektorskoj ponudi učestvuje veliki broj preduzeća
različite veličine.
Ulazak konkurenata na takvo tržište je relativno lagano jer nema značajnijih
prepreka. S obzirom na navedena obilježja monopolistička konkurencija je najbliža savršenoj
konkurenciji. Primjer ovakvog tržišta je trgovina na malo. Za našu analizu je važno gledište da
diferencijacija proizvoda znači da svaki prodavac ima odredjenu slobodu da poveća ili snizi
cijene, veću nego na savršeno konkurentnom tržistu.
3. Oblici trgovine i trgovinskih preduzeća
3
U osnovne savremene oblike trgovine spadaju:
1. Veleprodaja,
2. Maloprodaja,
3. Specijalizovana prodaja,
4. Kataloška prodaja,
5. Elektronska trgovina.
Trgovina na veliko
(veleprodaja)
se u pravilu javlja kao posrednik između proizvodnje i
trgovine na malo, dok se ova posljednja javlja u ulozi snabdjevača krajnjih potrošača. Po
pravilu trgovina na veliko, ili
grosistička trgovina
ne prodaje robu krajnjem korisniku.Mjesto
trgovine na veliko je između proizvodnje i vanjske trgovine, s jedne strane i trgovine na malo,
s druge strane. Zadatak trgovine na veliko je u tome da kupuje robu od proizvodnje i vanjske
trgovine i da je prodaje trgovini na malo.Skladištenje je osnovna funkcija trgovine na veliko, a
sastoji se u smještanju robe u odgovarajuća skladišta i u odgovarajućim količinama kako bi se
stvorili uslovi za kontinuiranu realizaciju narudžbi trgovine na malo. Veleprodajna cijena je
uvijek niža od maloprodajne cijene.
Trgovina na malo
(maloprodaja)
se bavi prodajom robe krajnjem korisniku,individualnom
potrošaču. Mjesto trgovine na malo je između trgovine na veliko i krajnjeg potrošača. Zadatak
trgovine na malo je u tome da kupuje robu od trgovine na veliko i da je prodaje krajnjem
potrošaču. Međutim, sve je češći slučaj da se trgovina na malo snabdijeva robom direktno od
2
Osnovi Ekonomije;doc.dr Srđan Kosorić,Sarajevo 2010,strana 56.
3
Trgovinski menadžment-skripta; prof.dr. Stipe Lovreta,strana 25
.
