Carine: seminarski rad iz fiskalne ekonomije
SEMINARSKI RAD
Predmet: FISKALNA EKONOMIJA
C A R I N E
Sadržaj
UVOD
2
1.
RAZVOJ CARINA
3
2.
CARINE - pojam
5
3.
CARINSKE PROCEDURE
7
4.
MISIJA I ULOGA CARINE
8
5.
MEĐUNARODNI DAN CARINE
9
6.
ZAKLJUČAK
11
7.
LITERATURA
13
UVOD
Sa razvojem svetske trgovine u doba liberalizma, brzo je sazrela svest da prepreke, koje su
pojedine države uvele nakon narastanja nacionalnih ekonomija radi zaštite svoje proizvodnje,
odnosno zbog fiskalnih, političkih ili drugih interesa, ometaju nesmetani protok robe i usluga na
globalnom nivou što je u velikoj meri smanjivalo profit, kao primarni interes u robnoj razmeni
u XIX veku. Zbog toga su, već krajem istog veka, a naročito u XX veku, došle do izražaja
tendencije koje su se kretale u dva pravca. S jedne strane, dolazi do pokušaja liberalizacije
međunarodne trgovine putem zaključivanja sporazuma o uklanjanju trgovinskih, carinskih i
vancarinskih barijera, dok.s druge strane dolazi do formiranja političkih i ekonomskih
grupacija koje međusobno liberalizuju i uklanjaju, u okviru tih grupacija, sve barijere do
određenog nivoa koji međusobno ugovaraju, uz stvaranje još čvršćih barijera za trgovinu
prema trećim zemljama - nečlanicama.
Pod terminom fiskalna politika podrazumevamo način kako vlada bira trošenje svog
budžeta u cilju pružanja javnih usluga i roba gradjanima, često ih nazivajući
“troškovima”. Ove robe i usluge obuhvataju javnu infrastrukturu, edukaciju, zdravstvo,
javnu sigurnost, pravosudje, itd. Vlada se zalaže da pronadje najbolje metode za
finansiranje ovih troškova preko raznih vrsta poreza kao što su: PDV, carinske takse,
porez na lična primanja, porez na prihode korporacija, doprinos za socijalnu sigurnost,
itd.. U toku implementacije poreskih politika, vlada se trudi da osigura nizak nivo
poreskih opterećenja i jednako tretiranje kako za biznise tako i za gradjane.
Ciljevi fiskalnih politika se menjaju i mogu da obuhvataju:
1. Alokacija javnih prihoda (porezi). Mnoge važne delatnosti za funkcijonisanje društva –
edukacija, zdravstvo, javna sigurnost, socijalna zaštita, zaštita ambijenta, javne investicije
– nebi bile moguće, ili se ne bi pružile na potrebnom nivou bez intervencije države. Da bi
se otklonile ovi nedostaci, fiskalna politika koristi priklpljene prihode u budžetu i pomaže
finansiranje ovih aktivnosti.
2. Makroekonomska satabilnost. Ekonomije mnogih razavijenih zemalja često su predmet
mnogih stalnih trevenja. Eventualne stagnacije u ekonomiji često se reflektuju na
porodični budžet, a nakon toga i na njihove troškove za robe i usluge. U njenim
nastojanjima za eleminisanje ili smanjenje tavih gibanja, vlada koristi povremeno srestva
fiskalnih politika kao poreske politike i javane rashode.
3. Podstrekivanje ekonomskog rasta. Izmedju izmena u porezima i javnih rashoda, vlada
može da pomogne stimulisanjem ekonomskog razvoja
4. Ponovna raspodela prihoda. Dobitnici vladinih prihoda upotrebljavaju prikupljene
prihode radi osiguranja javnih penzija; minimalni nivo prihoda za bolesn i e osobe,
iznemogla lica, starije osobe, itd. Država koja daje visok prioritet ovim ciljevima, obično
preporućuje upotrebu progresivnog sistema poreskih prihoda, znači da se oporezuju više
oni koji imaju veće prihode.
1. RAZVOJ CARINA
Pri razmatranju posrednih ili indirektnih poreza treba razlikovati indirektne poreze na
pojedinačne potrošne artikle, porez na promet i carine.
Prva kategorija poreza se javila mnogo ranije od poreza na promet i bila je predstavljena
tradicionalnim potrošnim porezima. Danas su ovi porezi potisnuti, i u savremenim
2

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti